RIJEKA – Nizinska željeznička pruga, odnosno dvokolosiječna pruga od Karlovca do Škrljeva gradit će se po sistemu “design and build”, odnosno u postupku javne nabave tražit će se izvođač koji će odraditi i projektiranje i gradnju pruge, što bi trebalo značajno skratiti proceduru do početka gradnje, najavio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, prilikom obilaska Rijeka Gateway kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u Rijeci.

– Imat ćemo puno izazova, posebno financijskih, da to završimo, ali na najzahtjevnijoj dionici idemo po tom sistemu. Očekujemo sufinanciranje iz Europskih fondova, ali trebat će nam još oko dvije milijarde eura vlastitih sredstava. Država i gospodarstvo dovoljno su snažni i vjerujem da ćemo uz povoljan kredit zatvoriti financijsku konstrukciju za ovaj projekt, rekao je Butković.

Novinare je zanimalo koliko će trajati priprema dokumentacije koju će izraditi HŽ Infrastruktura, a koliko ostatak projektiranja i gradnja koje će biti povjerene izvođaču.

– Nezahvalno je govoriti o terminima, jer znate i sami da, ako sami radimo dokumentaciju imamo žalbe i upite koji značajno prdužuju cijeli proces. S design and build sistemom izbjegli bi barem u drugom dijelu takav scenarij. Svakako ćemo postupak skratiti sa dva na jedan, jer neće biti posebnog natječaja za projektiranje i drugog za izgradnju. Napravit ćemo sve da pruga bude izgrađena što prije, to je uvijek bio interes ove vlade, a postoji i incijativa za donošenje posebnog zakona kojim bi se ubrzao cijeli postupak od projektiranja, preko imovinsko-pravnih pitanja, raznih studija, ali o tome ćemo detaljnije kad budemo imali gotov koncept, rekao je Butković, dodajući kako će, do izgradnje nove pruge svi subjekti na riječkom prometnom pravcu morati dati svoj maksimum, pogotovo HŽ Infrastruktura, da se do izgradnje nove pruge sav teret iz riječke luke, pogotovo s dvaju kontejnerskih terminala, otprema učinkovito i na vrijeme.

Tomislav Rosandić, član uprave Rijeka Gatewaya, prilikom obilaska terminala je naglasio kako su građevinski radovi i opremanje terminala u završnoj fazi.

– Sva ključna oprema i infrastruktura je instalirana i u fazi je testiranja i primopredaje od strane ključnih dobavljača. Na opremi testiranja izvode i naši zaposlenici kojih je u ovom trenutku 130, od budućih tristotinjak, koliko će ih biti kad terminal bude u punom operativnom radu. Početak operativnog rada očekujemo u drugoj polovici ove godine, nakon ishođenja svih uporabnih dozvola i završetka administrativnih procesa potrebnih da ovakav terminal počne s radom, rekao je Rosandić.

Okupljenima je predstavio četiri velike obalne kontejnerske dizalice, proizvođača ZPMC iz Kine.

– Riječ je o najvećim dizalicama tog tipa koje trenutno postoje u svijetu, sposobnima opsluživati najveće brodove za prijevoz kontejnera. Teške su oko 1.700 tona svaka, a visina im je 138 metara, s podignutom mostnom rukom, što je ekvivalent nebodera od trideset katova. Može iskrcavati kontejnere s brodova u širini od čak dvadeset i pet redova. To ovaj terminal čini značajnom infrastrukturom jer se radi o tehnološki najmodernijem terminalu u ovom dijelu Europe koji je 82 posto CO2 neutralan, rekao je Rosandić, ističući kako su i za smanjenje utjecaja na okoliš po pitanju zaštite mora, smanjenja buke i svjetlosnog zagađenja korištene najsuvremenije tehnologije koje štetan utjecaj svode na najmanju moguću mjeru.

Na pitanje novinara koje profile zaposlenika Rijeka Gateway trenutno traži kako bi popunio kadrovsku križaljku do početka rada terminala, Rosandić je odgovorio kako je mahom riječ o operativnim radnicima na terminalu, poput vozača, rukovatelja dizalicama i sličnim zanimanjima.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa dodao je kako je riječ o ne samo velikom broju radnih mjesta izravno na terminalu i još većem na vezanim poslovima, već i o vrlo kvalitetni radnim mjestima.

– Ta radna mjesta ostaju dugoročno u ovom gradu, a zbog njih dolaze i građani iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Vukorepa, podsjetivši kako je ukupno kontejnerski terminal i prateću infrastrukturu uloženo puno više od 350 milijuna eura koliko je uloženo u sam terminal.

– Ukupni iznos je oko 600 milijuna eura, jer tu moramo pribrojiti projekt svjetske banke, zatim najskuplju cestu u Hrvatskoj – D-403, kao i intermodalni terminal na željeznici. Uglavnom su ti projekti financirani bespovratnim sredstvima EU u iznosu do 85 posto. Rijeka se vraća gdje joj je mjesto, a sa završetkom druge faze izgradnje terminal postat će prvi kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe, rekao je Vukorepa, najavivši kako će ovih dana biti raspisan javni natječaj za izgradnju sustava opskrbe brodova električnom energijom s kopna na oba riječka kontejnerska terminala, što će dodatno pridonijeti zaštiti od zagađenja zraka, kao i zagađenja bukom.

Pri kraju obnova skladišta 22

Maja Borčić, komercijalna direktorica Rijeka Gatewaya izvijestila je o radovima na nekadašnjem skladištu 22, u sklopu zaštićenog lučkog kompleksa Metropolis, u kojemu će biti smješteni uredi tvrtke i prostorije iz kojih će djelatnici daljinski upravljati dizalicama na terminalu, kao i sve prateće službe, poput carine i policije.

– Mi obnavljamo jedno od pet skladišta u sklopu Metropolisa, a nadamo se da će ona biti poticaj za obnovu ostalih. Vrlo dobro surađujemo s Konzervatorski odjelom i Ministarstvom kulture, imamo određena pravila za obnovu zgrade, a radovi se primiču kraju, pri čemu je izrada protupotresno ojačana. Naglasak je, kao i na ostatku terminala, na održivosti pa imamo poseban sustav upravljanja resursima poput vode i električne energije, rekla je Borčić.