ZAGREB Politički odnosi između Srbije i Hrvatske dugo nisu bili na nižoj razini. Čak niti u mandatu Vlade Zorana Milanovića čelni ljudi dviju država nisu na dnevnoj bazi razmjenjivali tako otrovne političke poruke. A za to vrijeme parlamentarne skupine prijateljstva s Hrvatskom, odnosno sa Srbijom – šute.

U Narodnoj skupštini Srbije skupinu prijateljstva s Hrvatskom vodi Srbislav Filipović iz vladajuće Srpske napredne stranke, a predsjednik zastupničke skupine prijateljstva sa Srbijom u Saboru je HDZ-ovac Željko Raguž. Htjeli smo razgovarati i s Filipovićem, obećao nam je odgovoriti na nekoliko pitanja, ali onda se više nije htio javiti. Možda je tom Beograđaninu rođenom 1984. zapravo neugodno što ga je dopalo predsjedanje skupinom prijateljstva s Hrvatskom. Raguž je, pak, bio spreman za razgovor. On je ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Mostaru i izabran je u 11. jedinici.

Otvorena pitanja

– Za voditelja skupine hrvatsko-srpskog prijateljstva imenovao me Odbor za međuparlamentarnu suradnju. Nisam to tražio, a vjerojatno su se vodili činjenicom da živim u multietničkom istočnom dijelu Hercegovine i da sam se u svom dosadašnjem radu, kroz niz organizacija, bavio istraživanjima međunacionalnih odnosa u BiH i u susjednim zemljama – objasnio nam je Raguž kako je došlo do toga da baš on bude zadužen za prijateljstvo sa Srbijom.

Dosad, kaže, nije kontaktirao s Filipovićem, ali mu je namjera to učiniti u najskorije vrijeme. Prije sedam godina, srpski parlamentarci u skupini prijateljstva s Hrvatskom bili su u Saboru, a u Narodnu skupštinu u Beograd išli su zastupnici skupine prijeteljstva sa Srbijom, koju je tada vodio Neven Mimica. Kasnije je ovakva komunikacija zamrla, no možda je Raguž i Filipović obnove.

– Naša je temeljna zadaća razmjena mišljenja o otvorenim pitanjima i stvaranje ozračja za brže rješavanje. Zato će skupina prijateljstva sa Srbijom nastojati susretima na neformalnoj razini sa skupinom prijateljstva iz Narodne skupštine Srbije pridonijeti boljim odnosima naših zemalja – ističe Raguž.

Teška iskustva

– Zbog niz razloga prirodno je da Hrvatska i Srbija imaju što bolje odnose i rješavaju otvorena pitanja. Pritom je vrlo važno izbjegavati neodgovorne ocjene o razdobljima zajedničke prošlosti u bivšim državama te sukobima i stradanjima u međusobnim odnosima. Upravo neodgovorne izjave najčešće onemogućavaju stvaranje okruženja za rješavanje pitanja – upozorava Raguž.

Pitali smo ga tko je kriv što su sada odnosi Srbije i Hrvatske loši, a Raguž je bio vrlo suzdržan, kao što i priliči predsjedniku skupine prijateljstva sa Srbijom.

– Ljudi i narodi nisu mudri srazmjerno iskustvima, nego svojim sposobnostima i dobrom voljom da teška iskustva prošlosti racionalno razumiju neovisno o teškoćama koje je ta prošlost donijela u suvremene odnose. Mana nekih narodnih predstavnika jest to što žele biti učitelji drugih, a zapravo bi trebali još dugo ostati učenici. Ako nekoga mrzimo, onda u njegovu liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Malo je onih koji umiju podnositi vlastite mane kod drugih ljudi. Čini mi se da bi se o tome trebalo voditi više računa kada su hrvatsko-srpski odnosi u pitanju – naglašava predsjednik saborske skupine prijateljstva.

Smatra da je objektivnije razumijevanje događaja iz »tragične prošlosti, oslobođeno ideološko-promidžbenog utjecaja«, pretpostavka boljih odnosa.