S romanima »DNK«, »Vrtlog« i »Oprost« kraljica islandskog krimića, a to je Yrsa Sigurđardottir, već je jako poznata na ovim našim čitalačkim prostorima, a nimalo ne treba sumnjati da će se i »Bezdan« (»Gatiđ«, 2017.) dopasti svima koji su voljeli prethodna tri romana. Sve što treba je tu – dobar zaplet, poznati realni i nesavršeni likovi, nordic noir feeling, dobro sakriven ubojica, društvena kritika iskazana kroz pozadinu zločina koji se dogodio… Drugim riječima, Yrsa Sigurđardottir suvereno kroči stopama koje su u nordijskoj triler književnosti utabali velikani kao što su Mankell, Nesbo ili Larsson, autori kod kojih je sjajno realiziran spoj trivijalne detektivske proze s jasnim elementima kritike društvenih negativnosti.

Kazna za zločin

»Bezdan« počinje ubojstvom uspješnog islandskog bankara kojeg ubojica objesi kraj čuvene Galgaklettur stijene, a tek će mukotrpna i detaljna istraga otkriti kako je čin ubojstva bio svojevrsna kazna za zločin koji je počinio taj čovjek. Istragu vodi ljubiteljima štiva ove autorice već poznati detektiv Huldar koji je daleko od savršenstva u bilo kom pogledu, ali pošteno i krajnje profesionalno te sa željom pobjede dobra nad zlim radi svoj posao. U tome ga povremeno ometa neuslišani ljubavni žar prema dječjoj psihologinji Freyi koja je uključena u ovaj slučaj, kao i odnosi u detektivskom odjelu gdje nastoji pomiriti nervozu i agresivnost svoje šefice Erle s ambicijom mlade detektivke Line kojoj želi pomoći jer vidi da je predana radu. Uz te policijske krugove vrlo dobro opisani su i uvjeti rada socijalnih službi Islanda, a isto je tako pružen uvid u život imućnijeg sloja sklonog zabavama, kao i općenito u svijet društvenih mreža okrenutih seksu i traženju seksualnih usluga preko njih.

Štoviše, upravo ti dijelovi romana su, kao i u ranijim djelima ove autorice, najbitniji jer kroz njih Sigurđardottir nudi neuljepšanu i vrlo realnu, na trenutke baš dokumentarističku sliku suvremenog islandskog društva. Minuciozno i polako (a takvim tempom teče i radnja) prikazan je svijet skupine muškaraca koji nikad nisu imali posebnog uspjeha kod žena pa nakon stjecanja određenog imetka nadoknađuju propušteno pri čemu se dogodi i neplanirano iskliznuće iz nekih uobičajenih okvira seksa.

Nasilje nad ženama

Ovisnički polusvijet i djeca kao žrtve roditelja narkomana ili alkoholičara sjajno su opisane u dijelovima romana vezanim uz Freyu, a slabosti i nedostaci policijskog sustava isto su tako dojmljivo prenijeti kroz likove koji čine policijski ured kojeg je Huldar dio. Najbitniji dio romana i najznačajnija tema svakako je nasilje nad ženama koje se u dva mučna opisana slučaja događa i planirano i neplanirano, što pak upućuje na zaključak kako je ono posljedica već dugo vremena uvriježenih navika i odnosa. Baš u skladu s tim ovaj je roman moguće i čitati i iščitavati kao još jednu priču o zločinu i kazni što će se svakako dopasti onima koji od krimića traže ipak nešto više, a sretni i zadovoljni bit će i svi ostali jer je Sigurđardottir ne samo jako dobro »sakrila« ubojicu (zločinac bi bila preteška riječ), već je u završnici romana ponudila toliko raznovrsnih obrata (a svi su logični!) da će joj priznanje odati i najzagriženiji čitatelji ove vrste literature. Jednostavno, »Bezdan« je sjajan primjer scandic noir iliti islandic noir književnosti.

O autorici

Yrsa Sigurđardottir (1963.) nagrađivana je islandska autorica kriminalističkih romana. Od 2005. do danas objavila je nekoliko samostalnih trilera i serijala, a knjige su joj prevedene na više od trideset jezika. Romanom »DNK«, prvim u seriji o dječjoj psihologinji Freyi i detektivu Huldaru, Yrsa je učvrstila svoj »status kraljice islandskog krimića« i majstorice pripovijedanja. Uslijedili su potom »Vrtlog« i »Oprost« te kod nas još neobjavljeni »Bruđan« (2018.) i »Pögn« (2019.) koji su pak prevedeni na engleski pa ne treba sumnjati da njezin hrvatski izdavač, a to je zagrebačko Znanje, planira dovršiti ovaj serijal o Huldaru i Freyi. No, i prije ove serije sjajnih trilera Sigurđardottir je stekla internacionalnu slavu nizom od šest romana o odvjetnici Thor Gudmundsdottir, a u domovini se najprije probila kao književnica za djecu osvojivši još 2003. godine najprestižniju islandsku nagradu za dječju književnost.