Deveti se saziv Europskog parlamenta bliži kraju, što je povod za presjek više nego uspješnog mandata jednog od 705 europarlamentaraca, jedinog Istrijana u Parlamentu, IDS-ovog Valtera Flega.

– Nevjerojatno mi je da su prošle više od 4 godine otkad sam Buzet zamijenio Briselom. Kad se prisjetim dolaska u Europski parlament 2019., sretan sam i ponosan što sam realizirao vrlo konkretne stvari. Posebice u okolnostima kakve su nas snašle, započinje Flego, liberalni zastupnik Renew Europe političke grupacije.

Od Brexita i gubitka jedne snažne članice, preko globalne pandemije do strahovite ruske vojne invazije na Ukrajinu – sve je to utjecalo na agendu Europske unije i preslagivanje prioriteta. Ono što su početkom mandata bili prioriteti Unije – zeleno i digitalno – putom se značajno mijenjalo.

– Europa kao da zadnjih godina nema mira. Brexit, Covid-19, rat, divljanje cijene energenata, i uz sve to, naše građane danas dodatno pogađaju posljedice inflacije i rast životnih troškova, naglasio je Flego.

No, u moru loših vijesti, Hrvatska je u ovom sazivu Parlamenta konačno postala punopravnom članicom Schengena, a Istra prava europska regija bez granica. Svoj je doprinos realizaciji tog najvažnijeg strateškog cilja RH dao i Flego.

– Vodio sam stotine razgovora, između ostalog i s francuskim predsjednikom Macronom, a 2019. su u ključnom trenutku svi hrvatski zastupnici podržali moju inicijativu, kojom sam upozorio Europsku komisiju da Slovenija neutemeljeno želi blokirati ulazak Hrvatske u Schengen.

Osim Schengena, istarskom je europarlamentarcu još dva puta uspjelo ujedinjavanje svih hrvatskih zastupnica i zastupnika, pa će tako njegov prvi mandat između ostalog ostat upamćen i po tom presedanu.

– U mašineriji kao što je Europski parlament, kontinuitet rada jedna je od najvažnijih stavki. 27 zemalja članica gura svoje interese, puno moćnijih i većih od male Hrvatske, a odluke se ne donose preko noći. Schengen, potresi u Hrvatskoj i prometni koridori tri su teme na kojima sam nas uspio sve okupiti i još jednom ovim putem želim zahvaliti kolegicama i kolegama na toj podršci. Dokazali smo da smo sposobni zajedničkim snagama boriti se za nacionalne interese. Toga bi trebalo biti više. Nas iz Hrvatske nema kao Nijemaca gotovo stotinu, već svega 12, i nismo li sposobni s vremena na vrijeme ostaviti po strani stranačka neslaganja i osobne svjetonazore, znači da ne radimo dobro svoj posao, ističe Flego.

EP Plenary session

Flego u Parlamentu postiže rezultate putem svoja dva odbora – Odbor za industriju, istraživanje i energetiku te Odbor za promet i turizam, pa su tako u travnju ove godine prihvaćeni svi njegovi prometni prijedlozi, čime je osigurano novih 26 milijardi eura od EU-a za povezivanje Rijeke, Istre i cijele Hrvatske s europskim koridorima. Europski je parlament proglasio projekt Istarskog ipsilona „prioritetnim projektom od strateškog europskog značaja“. Tu je i cestovna poveznica Rijeka – Divača – Trst, željeznička veza Pula – Buzet – Divača –Trst te spoj Rijeke preko Ličke pruge do Splita i uključenje Luke Rijeka u koridor Baltik – Jadran. Luka Rijeka će biti na koridoru Baltik-Jadran i konačno imati jednak status kao sve ostale Jadranske luke. Nakon godina i godina zapuštenosti, loše infrastrukture, nedostatka željezničke veze sa zapadom, Luka Rijeka konačno će dobiti priliku za ostvarenje svog velikog potencijala.

Uz navedeno, Flego je i prvi hrvatski zastupnik u ovom sazivu Parlamenta kojem je dodijeljen rad na vlastitom novom predmetu ispred Odbora za industriju, istraživanje i energetiku. Naime, početkom mandata postao je izvjestitelj Parlamenta za jedan od najvažnijih novih programa EU-a – Digitalna Europa – vrijedan preko 7 milijardi eura.

Na kraju, Flego ističe da će do srpnja iduće godine dat sve od sebe da realizira jesenske planove, a to je prije svega nastavak rada na uvođenju posebne premium oznake za najkvalitetnije poljoprivredne proizvode, ali i otvaranje novih tema.

– Prioritet mi je svakako osnivanje Europskog registra o prekršajima u prometu, čime bismo između ostalog osigurali transparentnost europskog sustava naplaćivanja kazni. Moji su prijedlozi već podneseni, a cilj je da stanemo na kraj ne samo neplaćanju kazni, već i kaznama koje stižu nakon desetak godina, pa građani ne znaju što moraju platiti i kome se obratiti u takvom slučaju. Druga nova stvar kojoj sam posvećen je nova Strategija o europskim lukama, gdje će moj fokus biti na manjim lukama i njihovoj važnosti za razvoj lokalnih zajednica. Hrvatska će nakon usvajanja TEN-T mreže predstavljati ulazna vrata na europske koridore za čak tri hrvatske luke: Rijeku, Split i Ploče. Profesionalnim ribarima i rekreativcima moramo osigurati ulaganja u digitalizaciju, energetsku tranziciju i novu infrastrukturu, a to ćemo jedino jasno definiranim financiranjem iz europskog proračuna. To će biti moj zadnji doprinos infrastrukturnim temama u ovom mandatu, zaključuje istarski europarlamentarac Valter Flego.