Fina zaprimila 726 zahtjeva za nagodbu / Foto Damir ŠKOMRLJ
Prema iskustvima povjerenika koji provode izvansudski postupak pred savjetovalištima Fine, većina potrošača nema imovine, ili ima imovinu neznatne vrijednosti, te nije u mogućnosti otplaćivati svoja dugovanja niti u smanjenom iznosu. Takvim potrošačima jedini je cilj da nakon provedenog izvansudskog postupka pred savjetovalištem te postupka stečaja potrošača pred nadležnim sudom, budu oslobođeni od preostalih obveza – kažu u Fini.
ZAGREB – Prošle godine prvih 384 građana u Hrvatskoj krenulo je putem osobnog bankrota, otkako je stupio na snagu Zakon o stečaju potrošača. Radi se o dužnicima koji različitim vjerovnicima duguju najmanje 30 tisuća kuna, i to više od tri mjeseca. Ti građani će sljedećih godina živjeti na egzistencijalnom minimumu. Neće više biti gospodari samih sebe. Prema zakonu, dobit će stečajnog upravitelja koji će godinama nadzirati njihovo ponašanje i prihode, kako bi vjerovnicima vratili barem dio dugova.
Naime, Financijska agencija (Fina) ovih je dana izvijestila da je lani zaprimila 726 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka nagodbe, koji prethode samom postupku osobnog stečaja pred sudovima. Međutim, propalo je više od polovine tih pokušaja izvansudskih »predstečajnih nagodbi« između vjerovnika i dužnika. Radi se o 384 dužnika koji se nisu uspjeli nagoditi u prvoj fazi. Stoga će oni ući u drugu fazu postupka. Pokrenut će osobni stečaj pred sudom.
Nema opraštanja
S vjerovnicima se u predstečajnom postupku uspjelo nagoditi samo devetero građana. Većina ostalih traži otpis cijeloga duga, a vjerovnici to odbijaju, rekli su našem listu u Fini.
– Mali broj sklopljenih izvansudskih sporazuma može se pripisati činjenici da veliki broj potrošača traži umanjenje obveza u iznosu od 100 posto. Vjerovnici na takvo umanjenje obveza ne pristaju te u tim slučajevima niti ne dolazi do sklapanja izvansudskog sporazuma – objašnjavaju u Fini.
Prema iskustvima povjerenika koji provode izvansudski postupak pred savjetovalištima Fine, većina potrošača nema imovine, ili ima imovinu neznatne vrijednosti, te nije u mogućnosti otplaćivati svoja dugovanja niti u smanjenom iznosu. Takvim potrošačima jedini je cilj da nakon provedenog izvansudskog postupka pred savjetovalištem te postupka stečaja potrošača pred nadležnim sudom, budu oslobođeni od preostalih obveza – kažu u Fini.
– To je mučna situacija za svakog dužnika. Svaki je od njih slučaj za sebe. Međutim, institut stečaja potrošača u europskim je zemljama, pa i u Hrvatskoj, jedini način da se pomogne dužniku. Bez toga, dužnik bi možda ostao bez svega i na ulici, a tako mu je osiguran egzistencijalni minimum – kaže Opačić.
Međutim, varaju se oni koji misle da će im banke, telekomunikacijske tvrtke ili netko treći, jednostavno prebrisati dugove ako pokrenu osobni stečaj. Prema iskustvima ostalih zemalja EU-a, osobnibankrot vrlo je neugodna stvar za svakog dužnika. Podrazumijeva se da će dužnik najprije prodati svu imovinu kako bi namirio dugove. Tijekom osobnog bankrota, koji traje od jedne do pet godina, zadržava samo stan i ono najnužnije za život.
Strogi režim ponašanja
Potrošač u stečaju bit će podvrgnut strogom režimu ponašanja. Morat će godinama surađivati s povjerenikom, koji ima funkciju stečajnog upravitelja, prijavljivati mu svako dobiveno nasljedstvo i ostale prihode. Neće moći imati automobil, pa čak ni mobitel, osim ako mu ne treba za posao, objasnio je bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, kad se institut stečaja potrošača uvodio u hrvatsko zakonodavstvo. Dužnik će morati cijelo vrijeme tražiti posao, a kad počne živjeti u skladu sa svojim mogućnostima, može očekivati da će mu vjerovnik (djelomice) otpisati dugove. Mnogi dužnici ne mogu vratiti dugove zato što nisu znali racionalno voditi osobne financije, a mnogi zato što su izgubili posao, a ne mogu naći novi.
Uoči stupanja na snagu instituta osobnog stečaja, Milanovićeva je vlada 2015. organizirala masovni otpis dugova za više od 30 tisuća socijalno najugroženijih građana. Njima su banke i telekomunikacijske tvrtke oprostile više od 120 milijuna kuna dugova. Međutim, bila je to jednokratna akcija otpisivanja dugova, koju neki vjerojatno nisu iskoristili, komentirala nam je Milanka Opačić, bivša ministrica socijalne skrbi.
