ZAGREB Na sjednici Predsjedništva HDZ-a zakazanoj za danas u 18 sati mogla bi dominirati samo jedna točka, politička budućnost predsjednika stranke Tomislava Karamarka.

Ne može se reći da je u vodstvu HDZ-a postignut konsenzus o tome da on mora otići s dužnosti, nakon što nije uspio osigurati novu parlamentarnu većinu, ali to je sukus razmišljanja sve većeg broja članova stranačkog predsjedništva, od kojih se neki ne ustručavaju ni javno iznijeti svoje stavove. Zato se očekuje da će Karamarko, ako se sam prethodno ne povuče, na toj sjednici biti izložen zahtjevima da podnese ostavku. Što on zatim može, ali i ne mora učiniti.

Na Karamarkovoj strani je, u slučaju da se odluči boriti, Statut HDZ-a, u kojem uopće nije razrađen postupak smjene predsjednika stranke. Kao da nitko nije mislio da je u HDZ-u takvo što moguće.

I, primjerice, u SDP-u predsjednika biraju svi članovi, međutim njihov Statut definira i da mu Konvencija stranke može izglasati nepovjerenje. S tim da je predsjednik dužan sazvati Konvenciju na zahtjev Glavnog odbora ili najmanje pet županijskih odbora SDP-a. U HDZ-ovom Statutu samo se navodi da će predsjedništvo sazvati Opći sabor na izvanredno zasjedanje ako to zatraži trećina izaslanika ili natpolovičan broj županijskih organizacija. No, Opći sabor ne može razriješiti predsjednika protivno njegovoj volji. Prvo bi stoga, ako bi došlo do toga, izvanredni Opći sabor većinom glasova morao promijeniti Statut, kako bi se potom pokušalo opozvati Karamarka.

Ali, oporba Karamarku unutar predsjedništva HDZ-a ne vjeruje u takav razvoj događaja. Procjenjuju da će on sam odstupiti i tako poštedjeti stranku mučnog procesa smjene. Karamarkovi protivnici više zato promišljaju o modelu izbora novog predsjednika. Dvije su mogućnosti. Prva je da Karamarkovog nasljednika, u slučaju njegovog odlaska, u roku od 30 dana izabere Opći sabor, dakle izaslanici koji su birani za 17. Opći sabor održan krajem svibnja, pri čemu i kandidati za predsjednika moraju imati status izaslanika. Druga je da Nacionalno vijeće HDZ-a donese odluku o izboru predsjednika u kojem bi sudjelovalo čitavo članstvo, kao i kad je Karamarko izabran sredinom travnja.

Cijeli tekst u tiskanom izdanju Novog lista…