Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 1
Sutra: 16° 16° 1
15. listopada 2018.
Razgovor sa znanstvenikom

BORIS JOKIĆ OTVORENO Cjelovita kurikularna reforma je mrtva, gadi mi se politika na ovim prostorima

Snimio Sergej DRECHSLER
Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 17. rujan 2018. u 23:16 2018-09-17T23:16:00+02:00

Cjelovita kurikularna reforma je projekt koji je umro. To je možda i dobro. Škola za život je nešto drugo, želim projektu sreću, ali imam kao roditelj i stručnjak neke primjedbe na to. Cjelovita kurikularna reforma je mrtva. Bit će je teško oživjeti, to ovisi o političkim akterima, tvrdi Jokić

U Pressingu televizije N1 je gostovao bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić. Komentirao je kurikularnu reformu, stranke na ovim prostorima i obrazložio zašto je odbio sudjelovati na konferenciji u Srbiji.

Otkazali ste gostovanje na panel diskusiji u Srbiji zbog izjava Aleksandra Vučića o Hrvatskoj.

- Radi se o mojoj osobnoj odluci, zvala me njemačka gospodarska komora, na to sam inicijalno pristao. Kada sam vidio da konferenciju treba otvoriti Aleksandar Vučić, odustao sam od toga. To je moja osobna odluka, poštujem legitimitet srpskih vlasti, ali nemam namjeru govoriti pred ljudima koji pripadnike druge nacije i rase nazivaju ružnim imenima. Nema potrebe da se Hrvatsku uspoređuje s nacistima niti da se u Hrvatskoj Srbe naziva genocidnim narodom ili muslimane bilo kako negativno. Nemam što raditi u društvu takvih ljudi. Ljudima koji misle i žele suradnju na ovim prostorima, nema mjesta na takvim skupovima. Ljudi koji tako govore nemaju sadržaja, perspektive za mlade ljude pa se kriju iza prošlosti i vjekovnih bitaka. Ni na koji način, a to zna svatko u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, nemam ništa protiv Srba.

Podsjetilo me to na Milanovića i obraćanje beogradskoj čaršiji. Je li to naznaka političkog angažmana?

- Nema kalkulacije ili političkog angažmana... Treba ići na to da se ljudi međusobno poštuju. Hrvatska ima probleme isto kao i Srbija i Njemačka. U svim tim zemljama postoje idioti. Na to treba reagirati i u Srbiji i u Hrvatskoj. Akademski građani prvi trebaju reagirati. Vodim se osobnim integritetom. Kada sam imao 14 godina vidio sam na ovim prostorima zveckanje oružja, takvu retoriku. To nikome ne služi. Ljudi su na ovim prostorima bolji od toga, žele mir i dobar život. Tome se vraćaju političari. Hrvatska nije ustaška ili ustašofilska zemlja. Hrvatska je komplicirana zemlja u kojoj postoje progresivne snage. Kroz kurikularnu reformu sam utjecao da se napravi kurikulum srpskog jezika. Imao sam samo jednu intervenciju i popis lektire za Hrvatski jezik, tražio sam da se uvrsti Danilo Kiš... Granica se mora znati, ne možete Hrvatsku zvati nacističkom zemljom.

Što je onda Aleksandar Vučić?

- On vodi tu zemlju, ima pravo na svoje mišljenje, ali ja nemam potrebu sudjelovati na skupu na kojem je on.

Biranje manjeg zla i odlazak ljudi iz Hrvatske

Često znate imati generičku izjavu o političarima. Gadi li vam se politika?

- Gadi mi se politika na ovim prostorima jer nije prava politika. Politika se bavi vođenjem društva na pozitivnim osnovama. U Hrvatskoj su to opcije koje štite demokratska i ljudska prava. U Hrvatskoj politika ugrožava ta prava. To je zemlja u kojoj će djeca onih koji imaju biti blaže kažnjena. Mi smo zemlja gdje će djeca moćnika koja štite dilere proći s uvjetnom kaznom, a kaznit će se netko zbog jointa. HDZ i SDP - Obje stranke nisu heterogene. One se od devedesetih nisu uspjele reformirati, ideološki definirati, ne usmjeravaju društvo prema pozitivnim stremljenjima. Vide to građani. Najbolji lakmus je apstinencija na izborima, biranje manjeg zla i odlazak ljudi iz Hrvatske.

Je li odlazak nešto oko čega se stvara panika ili je to normalna stvar?

- Pitanje cirkulacije ljudi je prirodno pitanje i dobro je za kontekst u kojem se događa, ali ako vam odlaze deseci tisuća najkvalificiranijih ljudi, a vi kao društvo ne radite ništa da ih zadržite... Što su te vlasti napravile da zadrže te mlade ljude, uklone nepotizam, kronizam? Djeca od 14 godina misle da tu treba veza za posao. Politika se tu ne bavi čovjekom. Malo je politike koja je komunalna, koja je u samoj zajednici, koja spaja ljude.

Vi meni zvučite kao političar?

- To ste mi govorili prije tri, pet, deset godina...

Sad s Aleksandrom Vučićem ulazite u polemike.

- To nema veze s njim. Ne želim biti u prisustvu ljudi koji ne zagovaraju mir i suradnju među ljudima.

Mnogi ljudi vjeruju u vas kao u političara. I dan danas kažu - da je netko poput Borisa Jokića, ja bi glasovao. Jeste li vi propustili iskoristiti taj kapital?

- Zabluda je da ljudi imaju takav kapital, tako gledaju samo političari. Radnica u Tisku, voditelj Pressinga, političar, znanstvenik, ima svoj integritet. Priča o kapitalu koji dolazi i prolazi je priča političkog spina... Moje iskustvo je takvo da ako držite do određenih vrijednost, ako ih vjerodostojno branite, taj kapital ćete zadržati.

Jeste li preveliki kalkulant vezano za politiku? Ne pretjerano hrabra osoba?

- Možemo to i tako gledati. Ljudi poput mene imaju društvenu ulogu koja ne mora biti politički vezana uz stranku. Društveno djelovanje je političko djelovanje. Ne mora svaki čovjek ući u stranku. Ulazak u stranku znači ulazak u organizaciju koja više sliči mafijaškoj organizaciji.

Je li vas SDP postavio?

- Mene nije nitko postavio. Ovaj javni poziv je bio uz klauzulu da nije plaćen.

Jeste li bili naivni?

- Nisam bio naivan. To ni po čemu to nije bio samo moj rad, radilo je nas sedmero, a kasnije je rad došao do 500 ljudi. Malo tko ima iskustvo da radite inovativan proces, s velikim brojem ljudi i pokušava provesti nešto inovativno.

Što kažete o projektu Škola za život?

- Cjelovita kurikularna reforma je projekt koji je umro. To je možda i dobro. Škola za život je nešto drugo, želim projektu sreću, ali imam kao roditelj i stručnjak neke primjedbe na to. Cjelovita kurikularna reforma je mrtva. Bit će je teško oživjeti, to ovisi o političkim akterima. Način na koji je bila vođena, produkti, njih će biti teško ponovno uspostaviti. To je jedinstven projekt koji je išao iz same baze - vrtića, škola fakulteta.

Je li HNS ubio kurikularnu reformu?

- Nije HNS, ubili su je mnogi drugi prije i poslije toga. HNS je koristi u dnevnopolitičke svrhe. Mene zanima dugoročno kvaliteta školskog i obrazovnog sustava. Ne mogu tvrditi da je to sve loše, tamo rade i moje kolege kojima ja vjerujem. Ipak, škole nisu opremljene, nema infrastrukture... Ovakav pristup imate u zemljama trećeg svijeta, Afrike i Centralne Azije. Možete li zamisliti ovakvu situaciju u Norveškoj, Austriji ili Češkoj?

Koja je razlika između kurikularne reforme i škole za život?

- Cjelovita kurikularna reforma je bila sveobuhvatna, obuhvaćala je sve razine obrazovanja, zdravlje, poduzetništvo, osobni i socijalni razvoj ... napravljena je i u aspektu pripreme odgojno-obrazovnih radnika kako bi mogli promijeniti način poučavanja, kako se uči, gdje, s kime se uči, s kojim materijalima ... Iz onoga prije nedostaje mnoge stvari poput izbornosti smjena, načina rada s darovitim učenicima i učenicima s poteškoćama - individualizirano ... u nekim predmetima kao što je informatika navodilo se eksplicitno da ne bi sjelo biti više od 15 učenika i da svaki ima računalo, kao i u slučaju tehničke kulture, inovacije u samom načinu organizaranja nastave gdje ostavljeno školama da same izaberu ... nije se adekvatno pripremilo one koji trebaju provoditi proces - ne možete preko noći doći i reći sad će se raditi na drugi način. Za bilo koju sustavnu promjenu potrebna je adekvatna priprema. Iznevjerena su bez nje ne sam oočekivanja javnosti, nego i onih koji je trebaju provesti. Nije jasno ni što će se događati sljedeće godine. Preko noći se stvari ne rade.

Što je važnije - kako se uči ili što se uči?

- Važno je i jedno i drugo, jedno ne ide bez drugoga.

Koliko su ljudi razumjeli što treba mijenjati?
- Nisu, sve se svelo na uvođenje Štulića u lektiru i navodno izbacivanje Marulića. A važno je da bilo da mlade osobe od vrtića do kraja škole znaju rješavati probleme, kritički misliti, kako učiti, da budu kreativni i inovativni u svim predmetima. Ako želite biti društvo u 20. stoljeću, trebate surađivati, a ne se samo natjecati.

Kad bi se vidjeli efekti te škole?

-  Zemlje koje su uspješno prošle - neki su vidljivi odmah, neki za pet godina, ali u punom obimu za 15 do 20 godina i tu je jedan od problema s politikom - vrijeme, taština, da nećeš ti biti taj slavljeni pa kažu političari - nemam ja vremena za to. Ali da mu kažeš da treba izgraditi most, znate koliko glup moraš biti da vam netko kaže da za most treba pet godina, a onda kažete za jednu.

O političarima kao znanstvenik puno govorite, jesu li vam svi isti?

- Nisu isti.

A ima li netko tko je pozitivan među njima?

- Ima.

A tko?

- Ma neću sada ... i to je još jedna zabluda - zar su znanstvenici neki nadljudi, koji ne govore jezikom kao i svi drugi. Ima u većini političkih stranaka ljudi koji se ponašaju odgovorno, ali nisu oni u toj organizaciji da mogu isplivati na vrh.

Svjetonazorski ste što?

- Ako osoba ima integritet i odgovornost, elemente socijalne pravednosti, donosi odluke na razumu, ako je to ljevičar, onda sam ljevičar.

To što ste naveli može biti svatko.

- Da, ali je rijetko to u Hrvatskoj.

Netko kao svjetlo od političara ipak - Dalij aOrešković, što mislite o njoj?

- Znam je i osobno, poštena je i iskrena osoba, želim joj sve najbolje, ja osobno ne mislim da je najbolje krenula sa svojim istupima ...
Zašto?

- Jer fragmentiranost na ljevici, ali i desnici onemogućuje stvaranje ideološkog okvira, koji može biti raznolik.

SDP dugo mori sadržajna bezidejnost

Što mislite o SDP-u?

- Socijaldemokratska partija je važna za povijest RH, kao i Hrvatska demokratska zajednica. SDP ima identitetskih problema, mori ih dugo sadržajna bezidejnost, ne adresiraju promjene u svijetu ljudi koji žive od radništva, budućnost rada, automatizacije rada, imaju krizu vodstva, ljud, ideja; kad iznađu rješenja imaju šanse postati važni, čak i na neki način voditi Hrvatsku, ali moraju zatomiti puno ega. Veći je problem kod HDZ-a.

Koji?
- HDZ je možda i najvažnija stranka u povijesti RH, ali oni se nisu u 28 godina ideološki profilirali, HDZ je nastao kao pokret, uključuje raznolika stremljenja, tehnokratski odnos prema vlasti - doći će do problema kad se bude morao jasnije ideološki odrediti. Predviđam da će se na neki način razdvojiti, desnica je još razjedinjenija nego ljevica.
Kako?

- Nema boljeg ljepka od vlasti, povijest je to i pokazala, a dugoročno bi to i kod jednih i kod drugih bilo dobro da se profiliraju jer bi politički život u Hrvatskoj bio jasniji i zdraviji.

Kakav je bio odnos predsjednice?

- Njezin stav je od početka bio iskren i zagovarački, ali ...

Neće u politiku

Što mislite o njezinom gneralnom političkom djelovanju?

- Generalno sve što čini je estradizacija politike, više to sliči Big Brotheru nego ozbiljom poslu. ... Ali sve je to estrada, turbo folk na najvišoj razini. Hrvatski politički život je turbo folk, nema ozbiljnih politika. Ljudi se guraju u politiku misleći da je vođenje države jednostavan posao, a nema težeg i odgovornijeg posla, pogotovo kad se uzme u obzir kako se ljudi odnose prema javnim sredstvima, javnim financijama. ... Te dimne bombe koje bacaju, to treba čistiti, to je znak da nema sadržaja.

Koliko je odgovorno tako govoriti, a ne i djelovati, u poliitčkoj stranci? Vapite za političkim angažmanom.

- To vi vapite za mojim političkim angažmanom.

Vi ste javni intelektualac?

- Ne , ja sam znanstvenik, protagonist društveni zbilja jesam, ali za to ne morate biti u političkoj stranci.

Jeste li vi prevelik idealist, jeste li nesposobi za politiku?

- To sam si sam rekao, ne bih izdržao niti mjesec dana.
Osjećate li se iskorištenim?

- Ne, borio sam se i borim se za ideju da u Hrvatskoj odgoj i obrazovanje i znanost i ljudi koji u njima rade budu važni i da se pazi na čovjeka. ... RH ima ogorman potencijal, koji se nepovratno ururšava, važni su odgovornost, integritet i da kao čovjek u bilo kojoj ulozi služimo drugome.

U politiku, dakle, nećete?

- Ma kakvu politiku.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka