Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 2n
Sutra: 6° 6° 2n
17. studenoga 2018.
Ispis članka: Iluzija je očekivati skoro smanjenje iseljavanja iz Hrvatske. Evo zašto - Novi List

NoviList.hr

Iluzija je očekivati skoro smanjenje iseljavanja iz Hrvatske. Evo zašto

Nije privremeno

26. srpanj 2018 07:25

Napisao: Branko Podgornik

Nakon više od jednog desetljeća pokazalo se da masovni odlazak mladih ljudi iz novih članica EU-a, koje su primljene 2004. i 2007. godine, uglavnom nije prestao, nego se nastavio, pa čak i pojačao, stoji u izvješću OECD-a. Iseljavanje je razmjerno veće iz zemalja koje gospodarski više zaostaju

Iluzija je očekivati skoro smanjenje iseljavanja iz Hrvatske. Evo zašto

ZAGREB Članovi Vlade nastoje utješiti domaću javnost tvrdeći da je masovno iseljavanje iz Hrvatske privremena pojava koju su doživjele sve nove članice Europske unije, i to zato što su se odjednom otvorila tržišta rada u razvijenim zemljama poput Njemačke. Međutim, vjerovati da će se trend napuštanja Hrvatske za koju godinu iživjeti, posustati i prestati potpuna je iluzija. To potvrđuju podaci iz najnovijeg, lipanjskog izvješća »Međunarodni migracijski izgledi« Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja okuplja 35 najrazvijenijih zemalja u svijetu.

I ostale nove članice EU-a, koje su ušle u Uniju nakon 2004. godine, vjerovale su da je masovni odlazak mladih ljudi iz zemlje privremena stvar. Međutim, nakon više od jednog desetljeća pokazalo se da iseljavanje iz novih članica uglavnom nije prestalo, nego se nastavilo nesmanjenom brzinom, pa čak i pojačalo, pokazuju podaci OECD-a.

Sve se to događa usprkos činjenici da ostale nove članice Unije bilježe bolje gospodarske rezultate od Hrvatske i da su sve one, osim Bugarske, u posljednjih petnaestak godina prestigle našu zemlju.

Oporavak od krize

Primjerice, u prvih deset godina članstva, od 2006. do 2015. godine, iz Mađarske se prosječno iseljavalo 65 tisuća ljudi, a tijekom 2015. i 2016. broj emigranata se povećao na 99, odnosno 85 tisuća ljudi. Valja ponoviti da se Mađarska puno brže oporavljala od ekonomske krize u usporedbi s Hrvatskom i prosjekom EU-a.

Iz Bugarske, koja je zajedno s Rumunjskom ušla u članstvo EU-a 2007. godine, u prvih je deset spomenutih godina odlazilo prosječnih 89 tisuća ljudi. Tijekom 2015. i 2016. broj iseljenih povećao se za gotovo trećinu – na 127, odnosno 125 tisuća. Slično je i s Rumunjskom, koja je u proteklim dvjema godina ekonomski prestigla Hrvatsku i bilježi najveće stope rasta među članicama EU-a.

U prvih deset godina iseljavalo se po 336 tisuća Rumunja, a u posljednjim dvjema godinama broj emigranata također je za trećinu veći od njezinog prosjeka – iznosi 421, odnosno 419 tisuća.

Istodobno, situacija se ne pogoršava u Poljskoj, jedinoj članici EU-a koja nije doživjela ekonomsku krizu i u kojoj konzervativna stranka na vlasti, Pravo i pravda, u posljednjih nekoliko godina poduzima snažne demografske mjere, među kojima je i isplata 120 eura mjesečno za svako dijete nakon prvorođenog, do njegove punoljetnosti.

Iz Poljske se u prvih deset godina iseljavalo 282 tisuće ljudi godišnje.

Tijekom 2015. broj iseljenih iznosio je 309 tisuća, a 2016. smanjio se na 263 tisuće. OECD nema podatke za Sloveniju, Češku i Slovačku, iz kojih građani rijetko odlaze. Očito jest da je iseljavanje razmjerno veće iz zemalja koje gospodarski više zaostaju.

Tursko čudo

Da situacija ipak nije bezizlazna, pokazuje slučaj Turske, nečlanice EU-a, koja je u prošlom stoljeću bila poznata po emigraciji, osobito u Njemačku.
Iako Turaka ima čak 20 puta više od Hrvata, ukupni broj iseljenih iz zemlje danas je manji nego iz Hrvatske – oko 60 tisuća godišnje.
Razloge za poboljšavanje trenda i za sve veći broj useljenika u Tursku vjerojatno treba tražiti u gospodarskom čudu i skoku životnog standarda, koje je ta zemlja postigla u posljednjih 15 godina.

Ukratko, trend iseljavanja u brojnim članicama EU-a sve je snažniji, unatoč njihovom blagom gospodarskom oporavku nakon 2014. godine, pokazuju podaci OECD-a.

Naime, od 2006. do 2015. iz slabije razvijenih članica u razvijenije zemlje odlazilo je prosječnih 1,65 milijuna ljudi godišnje, a 2016. taj se broj povećao na gotovo dva milijuna.

Tome treba dodati da je u razvijene zemlje OECD-a 2016. godine uselilo i oko pet milijuna ljudi iz ostalih dijelova svijeta, ponajprije iz Azije i Afrike, što je milijun više od prosjeka u prijašnjih deset godina.