Foto: Vedran Karuza
U PGŽ-u u protekle dvije godine obnovljena 141 zgrada, a od toga samo u Rijeci energetski učinkovitu fasadu dobila 91 višestambena zgrada. Ukupna vrijednost tih fasada u Rijeci je 91,3 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstva Fonda za energetsku učinkovitost 36,5 milijuna kuna
RIJEKA Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka prvi su u Hrvatskoj po povlačenju bespovratnih sredstava Fonda za energetsku učinkovitost za sufinanciranje energetske obnove fasada, objavljuje Fond za energetsku učinkovitost. U našoj županiji u protekle dvije godine obnovljena je 141 zgrada, a od toga samo je u Rijeci energetsku učinkovitu fasadu dobila 91 višestambena zgrada. Ukupna vrijednost tih fasada u Rijeci je 91,3 milijuna kuna, od čega su sredstva Fonda 36,5 milijuna kuna.
Da je obnova višestambenih zgrada u Rijeci i našoj županiji imala itekako dobar tempo, a zapravo je riječ o pravom fasadnom »boomu«, pokazuju podaci iz nekih drugih hrvatskih gradova i županija. Pa je tako u Gradu Zagrebu u tom razdoblju obnovljeno 35 višestambenih zgrada, a na području Zagrebačke županije 55 zgrada. Zatim, u Splitu nove fasade na taj način dobilo je 45 zgrada, a u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji 64 objekata. U Osijeku u dvije godine na energetski način sanirana je svega – jedna zgrada, a u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji 15 građevina.
Manji računi za grijanje
Obnoviti zgradu po načelima energetske učinkovitosti u gradu na Rječini uistinu je bilo »in«. A kako i ne bi, kada nove fasadne ovojnice garantiraju uštedu, odnosno niže račune za grijanje i hlađenje, ponegdje i do 50 posto (analiza Fonda). Čini se da su riječki upravitelji koji su aplicirali zgrade na natječaje tijekom navedenog razdoblja dobro odradili svoj posao i prepoznali nišu za »biznis«.
– Ove brojke su rezultat edukacije suvlasnika koji su odradili upravo upravitelji. Drugim riječima, referenti zgrada odlazili su u objekte i održavali radionice, gdje su suvlasnicima stanova prezentirane dobrobiti cijele ove priče. Zatim, posljedica su dobre građevinske baze koje ima Rijeka, a koja je sada fokusirana u konzalting tvrtke, a koje su pratile upravitelje kod pripreme dokumentacije te činjenici da su riječke fasade dosta bile loše. Stoga vlasnike stanova nije trebalo previše nagovarati jer su i sami bili svjesni kakva im je zgrada – komentira Karmen Vukorepa iz upraviteljske kuće KV-Stan.
Ističe da se najviše u Rijeci gradilo krajem 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, a pri gradnji se dosta »fušarilo«. Posljedica toga jest da su već krajem 90-ih godina suvlasnici imali problema sa svojim pročeljima (propuštanje vode, ljuštenje…).
Na spomenuti natječaj koji je raspisan lani, a otvoren je do kraja ovog mjeseca, dosad su pristigla 624 projektna prijedloga, a od toga je 140 pristiglo iz Primorsko-goranske županije. Ove godine upravitelji imaju puno više posla za kompletiranje »papirologije«, a promijenila su se i pravila igre oko ostvarivanja prava za bespovratna sredstva, koja ovog puta dolaze iz blagajne Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Kako saznajemo, veću šansu za sredstva imat će građevine kod kojih je projektiran veći postotak ušteda od utvrđenih 50 posto pa samim time i veće smanjenje emisija CO2, zatim one s većim brojem stanova, nižim energetskim razredom, ali i spremnijim projektom u trenutku podnošenja prijave.
Zatim, veću šansu imat će građevine čiji projekt predviđa zamjenu izvora energije, a osobito korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje. U nešto boljoj poziciji su i zgrade koje se nalaze na područjima manjeg indeksa razvijenosti, kao i one u gradovima i općinama koji spadaju u područja posebne države skrbi kao i one koje su pristupačne i prilagođene osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.
Dobri kreditni uvjeti
U Rijeci inače radi 40-ak upravitelja, a prema riječima onih »najvećih« interes za sanaciju fasada nije splasnuo. Naime, u tijeku je novi natječaj naziva »Energetska obnova višestambenih zgrada«, a upravitelj RI-19 će na njega prijaviti 28 projekata, a primjerice upravitelj Rumat ima spremno 40 zgrada.
– Rezultati ušteda, a samim time i reakcija suvlasnika zgrada, su odlični. Pored energetske obnove fasada putem Fonda, zgrade pod upravljanjem Rumata su tijekom 2016. godine obnovile i više od 60 krovova. Interes za raspisani natječaj nikad nije bio veći.
Osim visokog udjela sufinanciranja od strane EU fondova, interes je zasigurno ovako velik radi kreditnih uvjeta koje Rumat putem svojih poslovnih banaka nudi suvlasnicima zgrada pod našim upravljanjem. Riječ je o tome da je kamata za kredit u eurima 3,48 posto i da je fiksna prvih pet godina – komentira upravitelj Rumat.
