ZAGREB  Premijerka Jadranka Kosor potpisala je s predstavnicima osam banaka Memorandum o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita, po kojem se korisnicima kredita omogućava da produlje rok otplate kako bi imali niže mjesečne rate, a time i lakše otplaćivali kredit.

Od osam banka, samo su tri na potpisivanju predstavljali njihovi predsjednici uprava i to, Privrednu banku, Božo Prka, OTP banku Damir Odak, te Volksbanku Tomasz Taraba, dok su iz ostalih banaka stigli članovi uprava.

Nakon svega, ostalo je nejasno hoće li se sporazum odnositi na sve stambene kredite, bez obzira na valutu, te zašto je uopće potpisan ako su banke i same, a neke su to već učinile, mogle svojim klijentima produžiti rok otplate.

Odluka na bankama

Tako primjerice Hypo banka, prema riječima njezine članice uprave Tene Martinčić, svojim klijentima već odobrava produljenje roka do 40 godina  do 75. godine života. 

Na pitanje zašto su banke trebale sporazum s Vladom da bi svojim klijentima ponudile produljenje roka otplate, Prka je odgovorio da je Vladina uloga značajna i zbog umanjenje javnobilježničkih troškova, koji su često bili prepreka građanima da izmijene ugovor o kreditu. Iako su potpisnici ugovora govorili isključivo o kreditima u »švicarcima«, Prka kaže da je sporazum osnovica da se mjere »standardiziraju i za ostale kredite bez obzira na valutu«.

No, po svemu sudeći, odluka će ovisiti pojedinačno o bankama, ali će najvjerojatnije većina potpisnica omogućavati i produljenje roka za kredite u kunama i eurima. 

Martinčić je kazala kako očekuje da će se švicarski franak vratiti na razinu prije nekoliko godina, ali upozorila i na to da građani koji su prije pet godina podigli kredite u »švicarcima«, još uvijek imaju koristi od takve odluke, pa stvari ipak nisu crno bijele. 

Kriva je Grčka

Prka je kazao i kako je glavni problem grčka dužnička kriza koja je i potaknula strah ulagača od eura i ojačala franak do razina koje nitko nije mogao pretpostaviti, ali po njegovom mišljenju ta cijena franaka nije utemeljena na stvarnom odnosu švicarskog i europskog gospodarstva.  

Tomislav Krpan iz Splitske banke  otkrio je kako su banke već dulje vrijeme tražile rješenje za problem u »švicarcima« i na kraju su shvatile da ne mogu učiniti ništa osim produljenja roka otplate.

Klijenti moraju preuzeti odgovornost za odluku o reprogramu, odnosno biti svjesni što za njih znači produljenje roka otplate. Ove reprograme predlažem klijentima kojima će tih par stotina kuna puno značiti u kućnom budžetu, ali neka si zadaju cilj povratka na kraći rok otplate, što prije«, zaključuje kreditni savjetnik.