Rast registriranih poslovnih subjekata dogodio se isključivo zbog povećanja broja trgovačkih društva, dok su primjerice obrti padali
Osnivanje novog d.o.o.-a košta 20 tisuća kuna i osnivanje nove tvrtke s kojom se nastavlja poslovanje najjeftiniji je način da se izbjegne plaćanje duga od 500 tisuća ili milijun kuna
U odnosu na početak krize broj registriranih trgovačkih društava, obrta, fondova i zadruga veći je za 23 tisuće jer smo u 2008. ušli sa 252 tisuće poduzeća. Početkom iste godine Hrvatska je imala oko 240 tisuća nezaposlenih, odnosno 80 tisuća manje nego sada.
Rast registriranih poslovnih subjekata dogodio se isključivo zbog povećanja broja trgovačkih društva, dok su primjerice obrti padali, odnosno dioničkih društva i društava s ograničenom odgovornošću. Takvih je poduzeća u Hrvatskoj krajem 2010. godine bilo 143 tisuće.
Poduzetni Hrvati
Broj dioničkih društva kojih je nešto više od 1.500 nije se značajno mijenjao i tajna sve veće »poslovne aktivnosti« u Hrvatskoj skriva se u gotovo 30 tisuća društava s ograničenom odgovornošću u posljednje tri godine. Takvih je poduzeća u Hrvatskoj trenutno 140 tisuća, a neaktivnih je čak 29 tisuća, odnosno oni su krajem prošle godine bilo poslovno mrtvi.
Poduzetnost Hrvata ima i dva logična objašnjenja i o njima su, doduše neslužbeno, spremni govoriti i sami članovi Vlade. Osnivanje novog d.o.o.-a košta 20 tisuća kuna i osnivanje nove tvrtke s kojom se nastavlja poslovanje najjeftiniji je način da se izbjegne plaćanje duga od 500 tisuća ili milijun kuna.
– Nedavno mi se jedan poduzetnik žalio da je njegov najveći dužnik koji mu duguje iznos što bi mu bio dovoljno za isplatu tri plaće otvorio novu tvrtku i da uredno posluje čak i s državom, a mi smo nemoćni, otkriva nam jedan ministar.
Na primjedbu da se država izmjenama zakona o sudskom registru osigurala da se dugovi plaćaju samo njoj i da bez toga nema osnivanja nove tvrtke, odgovara da bi i vjerovnici morali češće pokretati stečajeve onih koji su im dužni. No, dok se to čeka bježanje od plaćanja dugova stvorilo je u državi 36 milijardi kuna neplaćenih računa.
Naš sugovornik ističe da nisu svi novi d.o.o nastali samo kao posljedica želje da se pobjegne od plaćanja obveza.
Procjenjuje da je dio novih poduzeća nastao i radi toga što su oni koji su ostali bez radnog mjesta odlučili samostalno pokrenuti neki posao, pogotovu ako su od tvrtke u kojoj su dobili otkaz dobili i otpremninu, a osposobljeni su za neko zanatsko zanimanje. Ipak, koliko god želio da je drukčije naš sugovornik iz Vlade priznaje da su takvi slučajevi u manjini.