"Problem invazivnih vrsta često kreće iz naših dvorišta, mi uzgajamo jako lijepe biljke, a da i ne znamo da one istovremeno mogu biti invazivne i istiskivati naše zavičajne vrste, kao što su noćurak (oenothera biennis) i 'orhideja za siromašne' (impatiens balfourii)", rekao je predsjednik Hrvatskog ekološkog društva Sven Jelaska
“Izravne i neizravne štete od invazivnih vrsta na razini EU-a procjenjuju se na oko 12 milijardi eura, međutim šteta je zapravo puno veća jer je negativni utjecaj na ekološki sustav i biološku raznolikost jako teško, gotovo nemoguće kvantificirati egzaktnim brojkama”, rekao je Hini predsjednik Hrvatskog ekološkog društva Sven Jelaska.
Simpozij je organiziran sa željom okupljanja predstavnika svih relevantnih struka, kao bi započeo sustavni interdisciplinarni pristup problematici invazivnih vrsta, što je jedini način kako se možemo suočiti s problemom koji kontinuirano raste, dodao je Jelaska.
U prilog tome govori i donošenje novih zakonskih akata Europske unije koji se odnose na invazivne vrste, kao i uvrštavanje tih vrsta među istraživačke prioritete.
Na simpoziju je prikazano 21 usmeno i 31 postersko priopćenje kojim su obuhvaćeni organizmi, od razine bakterije do nekih sisavaca, i praktično svi hrvatski ekosustavi, primjerice podzemlje, more, kopnene vode, kopno…
Jelaska je najavio da će Društvo usmjeriti aktivnost na bolje informiranje javnosti jer se u medijima invazivne vrste uglavnom spominju samo na razini nekoliko najpoznatijih vrsta ili nekih potencijalno opasnih za čovjeka, poput azijskih stršljena.
“Problem invazivnih vrsta često kreće iz naših dvorišta, mi uzgajamo jako lijepe biljke, a da i ne znamo da one istovremeno mogu biti invazivne i istiskivati naše zavičajne vrste, kao što su noćurak (oenothera biennis) i ‘orhideja za siromašne’ (impatiens balfourii)”, rekao je Jelaska.
Nažalost, neke invazivne vrste vjerojatno nećemo nikada uspjeti potpuno ukloniti, primjerice ambroziju i amorfu, napomenuo je Jelaska.
