Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
20. studenoga 2017.
Ugledni časopis

Ruđerovci 'naučili' umjetnu inteligenciju da samostalno ‘čita’ znanstvenu literaturu

Institut Ruđer Bošković, Foto: Arhiva NL
Institut Ruđer Bošković, Foto: Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 1. veljača 2017. u 14:03 2017-02-01T14:03:13+01:00

Rad Marije Brbić, Frana Supeka i suradnika sa Zavoda za elektroniku, objavljen je u uglednom časopisu Nucleic Acids Research, koji se bavi najnovijim dostignućima u molekularnoj biologiji, i koji spada među šest posto najboljih časopisa u kategoriji

ZAGREB Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) objavili su znanstveni rad u kojem su opisali tehnologije umjetne inteligencije koje samostalno ‘čitaju’ znanstvenu literaturu iz područja mikrobiologije, priopćeno je iz IRB-a.

Rad Marije Brbić, Frana Supeka i suradnika sa Zavoda za elektroniku, objavljen je u uglednom časopisu Nucleic Acids Research, koji se bavi najnovijim dostignućima u molekularnoj biologiji, i koji spada među šest posto najboljih časopisa u kategoriji, kaže se.

»Naš tim je stvorio algoritme koji uče kako raspoznavati značajke različitih vrsta bakterija kroz analize tekstova Wikipedije, studentskih radova, te stručnih izvora«, objašnjava Fran Supek i dodaje da je važnost takvih algoritama velika jer je obim znanstvene literature i sveukupnog sadržaja na internetu sve veći i veći, pa istraživači teško mogu pratiti sve nove informacije koje se pojavljuju.

Istraživanjem su znanstvenici usavršili računalne statističke tehnike koje mogu u samo nekoliko minuta ‘pročitati’ i ‘razumjeti’ tisuće tekstova u dovoljnoj mjeri da iz njih prepoznaju značajke živih organizama, za koje bi inače istraživačima trebale godine iščitavanja literature, kaže se.

Taj rad otkriva da i poredak gena na kromosomima, koji se znatno razlikuje između živih organizama, vrlo dobro odražava mnoge njihove značajke. Primjerice, mikrobi koji stvaraju spore i time preživljavaju teške uvjete čak i stotinama godina, pokazuju vrlo karakteristična ‘genska susjedstva’ koja nisu prisutna u mikrobima koji ne mogu stvoriti spore, kaže se.

Umjetna inteligencija razmatrala je više od milijun kombinacija raznovrsnih značajki i bakterijskih vrsta. Za provjeru svake od njih čovjeku-istraživaču trebale bi godine iščitavanja literature. Naši algoritmi će sa lakoćom obrađivati i nadolazeću literaturu u budućnosti, i automatski je povezati sa genskim zapisom organizama, zaključuje Supek.

Rad je nastao u okviru projekta Europske unije pod nazivom MAESTRA, te uključuje suradnju sa skupinom Anite Kriško s Mediteranskog Instituta za istraživanje života u Splitu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka