Mobilni telefoni i zdravlje mladih

Od ovisnosti do zračenja: Mobitele držati pod kontrolom

Ljerka Bratonja Martinović

Brojna istraživanja pokušavaju utvrditi vezu između zračenja mobitela i niza bolesti koje zračenje može izazvati, u prvom redu raka mozga



Svaki treći hrvatski tinejdžer koristi mobitel za vrijeme nastave, najčešće za slanje SMS-ova ili za »ulaz« na Facebook. Već i među mlađim školarcima smartphone je neizostavan dio školskog pribora, a spravice koje roditelji nabave kako bi u svakom trenutku mogli stupiti u vezu sa svojim djetetom, stvar su prestiža među djecom već od prvog razreda osnovne škole.


Dok za roditelje koji rade po čitav dan kupnja mobitela djetetu predstavlja osiguranje, stručnjaci su potvrdili da prekomjerno korištenje mobitela, kao i kompjutora, interneta i ostalih proizvoda informacijske tehnologije može izazvati ovisnost, osobito u dječjoj i tinejdžerskoj dobi. Kolika je realna opasnost od svakodnevne upotrebe mobitela po mentalno zdravlje mladih odlučila je utvrditi engleska vlada, velikim istraživanjem koje će provesti među engleskim učenicima. Istraživanje će se, počev od rujna, provesti među 2.500 djece u dobi od 11 i 12 godina, a promatrat će se njihove kognitivne sposobnosti, vještina razmišljanja, pamćenja i pažnje. Testiranje će se nakon toga ponoviti 2017. godine, kako bi se vidjelo utječe li primjena mobitela na njihove mentalne sposobnosti, i u kojoj mjeri.


Unatoč brojnim istraživanjima koja su ispitivala utjecaj mobitela na ljude, istraživači ističu da se o tome kako IT-tehnologije djeluju na djecu danas zna »vrlo malo«. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) stoga je ocijenila kako su ovakva istraživanja od najveće važnosti. Poziv na sudjelovanje dobilo je više od 160 škola u okolici Londona.





Regulatorna tijela europskih država preporučuju restrikciju uporabe mobilnog telefona kod djece mlađe od dvanaest godina. U Velikoj Britaniji se, primjerice, savjetuje restrikcija uporabe mobitela za djecu ispod osam godina. Mjere sigurnosti koje bi neovisno o tome trebalo primjenjivati kod razgovora mobitelom jesu i skraćenje vremena razgovora, udaljavanje mobilnog telefona od glave i uporaba hands-free seta.



Brojna istraživanja vezana uz posljedice korištenja mobitela pokušavaju utvrditi vezu između zračenja mobitela i niza bolesti koje zračenje može izazvati, u prvom redu raka mozga. Uzročno-posljedična veza između zračenja mobitela i zloćudnih bolesti do danas nije utvrđena. Takva su istraživanja uglavnom obuhvaćala odraslu populaciju, a zbog činjenice da se mozak djece i mladih još uvijek razvija, te da je dječji organizam tijekom odrastanja osjetljiviji od odraslog, brojne su stručne organizacije dale preporuku da se mobitel u dobi do 16 godina koristi samo kad je to neophodno, i kad je god to moguće s hands-free priborom.  

 Živčani sustav u razvoju


Istraživanje koje vodi Imperial College London ispitivat će djecu i njihove roditelje o tome koliko često koriste mobitel i druge bežične uređaje, primjerice tablet, a analizirat će i podatke prikupljene od operatera. Dobna je skupina od 11 i 12 godina, ističe se, osobito važna jer u tim godinama školarci u pravilu dobivaju mobilne telefone, a posjeduje ih otprilike 70 posto djece spomenute dobi.


– Sve preporuke roditeljima danas se baziraju na principu opreza, jer dokaza o štetnosti mobitela nema. Kako su mobiteli dobili široku primjenu u našim životima, ovo će nam istraživanje pružiti temelj za bolju informiranost, a roditeljima i djeci mogućnost donošenja izbora na temelju činjenica – istaknula je voditeljica istraživanja, Mireille Toledano.


Domaći stručnjaci već godinama upozoravaju da je upravo kod djece potreban poseban oprez u korištenju mobitela. Razlog je i njihovo fizičko, ali i mentalno zdravlje. Djeca ne bi uopće trebala koristiti mobitele, a ako ih već ne mogu izbjeći, trebala bi ih koristiti čim manje, upozoravaju epidemiolozi. Djeca koja počinju koristiti mobitele, bit će duže vremena izložena zračenju tijekom života. Živčani sustav djece još je u razvoju, pa je osjetljiviji na vanjske utjecaje, a zbog toga bi ih djeca morala koristiti jako ograničeno i kratkotrajno, ističu stručnjaci.


Dok Englezi planiraju istražiti posljedice mobilne telefonije na mentalno zdravlje djece, hrvatski su pedijatri i obiteljski liječnici odnedavno počeli sustavno pratiti količinu vremena koju djeca provedu pred televizorom, za kompjuterom i na mobitelu i tabletu. Praćenje navika djece i školaraca vezano uz korištenje IT-uređaja provodi se u okviru Panela rasta i uhranjenosti s prvenstvenom namjerom borbe protiv pretilosti, što je HZZO uveo kao novu ugovornu obvezu liječnicima u primarnoj zdravstenoj zaštiti. Rezultati bi, osim podataka o uzrocima debljine, trebali dati i korisne informacije o učestalosti boravka djece i školaraca na različitim »ekranima«.


– Činjenica je da se djeca, ako želimo da se pravilno razvijaju, trebaju više kretati, a manje sjediti za ekranom, bio to televizor, kompjutor ili mobitel. Meni osobno, kao roditelju, znači puno kad se moje dijete može javiti na telefon, ali mobitel u svakom slučaju treba držati pod kontrolom – ističe Đurđa Španović, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.  

 Put do ovisnosti


Juraj Meštrović, predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva, kaže kako je stav struke o mobitelima u dječjoj dobi jasan i nedvosmislen. Mobitel se treba koristiti samo kad je to nužno, a nikako za zabavu, slanje poruka prijateljima i igranje igrica.


– Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su jasne, a naš je zadatak da se toga pridržavamo i promoviramo zdravi razvoj djeteta, bez mobilnih telefona – poručuje Meštrović.


I u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«, protiv su prakse u kojoj mobiteli već u školskoj dobi postaju svakodnevna igračka i zamjenjuju druženje s vršnjacima uživo.


– Ne znamo mnogo o tome kako mobiteli djeluju na kognitivne i druge mentalne funkcije djece u školskoj dobi, ali mogu reći da sam načelno protiv mobitela – ističe Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje. Mobiteli na mentalno zdravlje i pojavu ovisnosti, dodaje, djeluju prije svega zbog pristupa internetu, koji dokazano vodi djecu u ovisnost. Tako pametni telefoni postaju jednako rizični kao i kompjuteri, djeca pomoću njih mogu »liječiti« vlastitu nesigurnost, a vrsta mobitela koji posjeduju postaje svojevrsni statusni simbol, zaključuje Orban.


O tome kakve su navike mladih u Hrvatskoj u pogledu korištenja mobilnih telefona, pokazalo je istraživanje tima Filozofskog fakulteta u Splitu iz 2012. godine. Prema tom istraživanju, svaki četvrti srednjoškolac i student ima više od jednog mobitela, njih gotovo 70 posto mobitelom se služi dulje od pet godina, a 13,2 posto dulje od 10 godina. Na mobilnu telefoniju mjesečno potroše u prosjeku 159 kuna, a mobitel im služi u prvom redu za socijalne kontakte, zabavu, chatanje s prijateljima, slušanje glazbe, fotografiranje i igranje igrica.