Dr. Marco Brambilla i dr. Mannudeep Kalra / Snimio Silvano Ježina
Nova oprema i nove tehnologije koje su, istini za volju, skupe, nude bolje slike i manje doze zračenja. Jasno mi je da za nabavku skuplje opreme u Hrvatskoj treba čekati još neko vrijeme, kaže dr. Mannudeep Kalra
Na dva CT uređaja u Kliničkom bolničkom centru Rijeka godišnje se obavi oko 17 tisuća pregleda. Prevedeno u mjesečene vrijednosti, to znači da CT pretragu u riječkoj bolnici obavi oko 1.400 pacijenata, a dnevno njih pedesetak. Iako među pacijentima slovi kao vrlo popularna pretraga, stručnjaci su svjesni činjenice da, iako nezaobilazna u suvremenoj medicini, kompjuterizirana tomografija sa svojim ionizirajućim zračenjem predstavlja jedan od najvećih izvora zračenja u medicini, kao i značajan izvor zračenja uopće.
Kako postići što bolju kvalitetu snimke CT uz optimalnu dozu zračenja, pokušali su u riječkom KBC proteklog tjedna objasniti vodeći svjetski radiolozi i medicinski fizičari na radionici koju su organizirali Centar za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja i Klinički zavod za radiologiju KBC Rijeka.
Jedan od osnovnih preduvjeta za uspjeh radioloških pretraga leži u interdiscipliranom pristupu i zajedničkom radu radiologa, radiološkog tehnologa i u našem zdravstvu još uvijek slabo prepoznatljivog i nedovoljno priznatog medicinskog fizičara.
Glavni tajnik Europske federacije organizacija medicinskih fizičara i medicinski fizičar iz Sveučilišne bolnice u Novari u Italiji dr. Marco Brambilla, gost radionice u riječkog KBC-a, smatra da brze i dobre dijagnoze uz optimalno zračenje kod CT pretraga nema bez timskog rada radiologa i fizičara.
Timski rad
– Naš zajednički cilj je postići najbolju kvalitetu slikovne metode uz pomoć najniže kompatibilne doze zračenje. Naravno, naš osnovni cilj doći je do dijagnoze, ali pritom i smanjiti dozu zračenja. To se ne može postići ako sve tri struke, radiolozi, radiološki tehnolozi i medicinski fizičari, rade neovisno, već samo kao tim, kaže Brambilla.
Razna istraživanja kažu da je broj CT pregleda u svim razvijenim zemljama raste iz godine u godinu. Kako kaže prof. dr. Mannudeep Kalra u posljednih 30 do 40 godina, razdoblju u kojem je CT tehnologija preuzela važnu ulogu u medicini, promijenjen je način na koji se medicina primjenjuje, i to u pozitivnom smislu.
Ovaj profesor s Harvarda i radiolog u bolnici Massachusetts General Hospital u Bostonu, podsjetio je proteklog tjedna u Rijeci, da kompjuterizirana tomografija štedi vrijeme kod liječenja pacijenta, izbora terapije, dobivanja informacija u progresiji bolesti, ali i odgovoru na liječenje koje se primjenjuje. Ono što je nezaobilazno spomenuti kad se govori o CT-u jest da ova pretraga pomaže ranoj detekciji karcinoma.
– U suradnji s medicinskim fizičarima implementiran je sustav kontrole kvalitete na svim uređajaim s ionizirajućim zračenjem. Prvi smo u Hrvatskoj, počevši s mamografijom, implementirali takav sustav pa pacijent koji dođe i napravi pretragu može zatražiti izračun doze zračenja. Činjenica je da je CT najveći izvor zračenja u medicini.
U Rijeku jest stigao novi CT koji nešto manje zrači, no naš cilj je u prvom redu osigurati što bolju kvalitetu pretrage uz što manju dozu zračenja, kaže dr. Petra Valković Zujić, radiologinja s Kliničkog zavoda za radiologiju u Rijeci.
– CT u ovom trenutku ne može biti zamijenjen nekim drugim modalitetom. Da, CT se puno koristi u medicini danas, a kada se koristi ispravno, ima velik potencijal, smatra Kalra.
Procedure kompjuterske tomografije, kao i sami uređaji danas se jako se brzo razvijaju. Aparati postaju sve brži i moćniji, sa sve boljim mogućnostima snimanja, što je osobito važno za kvalitetu snimaka posebno kod pacijenata koji ne mogu dugo biti mirni, a nove tehnologije mogu dobro snimiti duboke organe ili pak veća područja. S današnjim uređajima, sve se to postiže u nekoliko sekundi.
– Novi CT uređaji imaju širi spektar informacija kad su u pitanju razni tipovi tkiva. Primjerice, kad pacijentima bubrezi ne funkcioniraju dobro, ne možemo ponekad prilagoditi omjer kontrastnog sredstva. Novi CT uređaji daju nam tu mogućnost da točno prilagodimo volumen kontrasta i zato su i sigurniji. Pritom, s evolucijom hardverske i softverske tehnologije ovih uređaja, automatski imamo manje doze zračenja. Treba biti svjestan da će se CT tehnologije bitno promijeniti u narednih pet do deset godina.
Danas poznajemo CT uređaj kao anatomski modalitet vizualiziranja strukture tijela, no već sutra očekujem da će CT pretrage biti puno više funkcionalne, kao i anatomske, te ćemo pomoću njih moći uočiti puno manje oblike bolesti. Počet ćemo koristiti nove kontrastne agense koji će biti, primjerice, bazirani na zlatu ili na nekim drugim elementima koje trenutno ne možemo koristiti, predviđa Kalra.
Kako dodaje Brambilla, medicinski fizičari spremni su za izazove u budućnosti kompjuterske tomografije.
– Naša uloga kao medicinskih fizičara je pomoći radiolozima da iskoriste puni potencijal dostupnih tehnologija i poboljšati ih pokazujući im njihove prednosti, pojašnjava Brambilla.
Dobar uređaj, ali…
Gdje u cijeloj toj priči Hrvatska? Brambilla kaže da riječka bolnica danas ima suvremeni CT uređaj koji se može nazvati pravim »state of the art« aparatom. Novi riječki digitalni 256-slojni CT prema njegovom mišljenju može imati vrlo niske doze zračenja ako se ispravno koristi.
Opća situacija u Hrvatskoj, ipak prilično zaostaje s trenutačnim dostignućima u primjeni kompjuterske tomografije, smatra Kalra.
– Gledano iz hrvatske perspektive, doze zračenja koje se koriste u hrvatskim bolnicama, mogle bi biti optimalnije, kao i primjena konzistentne prakse koja podrazumijeva veći zajednički angažman radiologa i medicinskih fizičara. Glavni problem u Hrvatskoj je tehnologija. Dostupna oprema u Hrvatskoj najmanje deset godina zaostaje za suvremenom opremom, što je nažalost povezano s većim dozama zračenja kod takvih uređaja.
Nova oprema i nove tehnologije koje su, istini za volju, skupe, nude bolje slike i manje doze zračenja. Jasno mi je da za nabavku skuplje opreme u Hrvatskoj treba čekati još neko vrijeme, ali ipak, osobno smatram da i s opremom koju trenutno imate, možete raditi bolje kad je u pitanju njezina primjena i suradnja radiologa i medicinskih fizičara. Primjerice, ako pacijent ide iz bolnice u bolnicu ili pak dolazi u istu bolnicu na istu pretragu, trebalo bi obratiti pažnju na to da barem bude primjenjena ista niska doza zračenja, poručuje Kalra.
