Poznati znanstvenik

Ivan Đikić: ‘Tumori će biti dugo s nama. Nećemo ih se riješiti ulaganjem, silom i novcima’

Hina

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Ovogodišnja zagrebačka konferencija pokriva široku paletu »vrućih tema« u istraživanju raka – od signalnih mreža, razvoja novih terapija i rezistencije raka na neke terapije, imunoterapiju, metastaze i invaziju, do genetike i epigenetike



ZAGREB Istaknuti znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta Goethe u Frankfurtu sažeo je sadržaj pete zagrebačke konferencije o istraživanju tumora u glavnu temu – a to je ulaganje u talente, obrazovanje i zajednički rad znanstvenika s različitih područja istraživanja tumora.


Zahvaljujući Hrvatskome društvu za istraživanje raka (HDRI) i njihovoj predsjednici te voditeljici Laboratorija za nasljedni rak na Institutu Ruđera Boškovića (IRB) dr. sc. Sonji Levanat Zagreb je od 8. do 10. studenoga mjesto na kojemu se u Hotelu Interancionalu okupilo više od stotinu vodećih stručnjaka iz različitih područja u istraživanju raka, među kojima su i eminentni profesori Anton Berns s Instituta za istraživanje raka u Nizozemskoj, prof. dr. sc. Joseph Schlessinger s američkoga Sveučilišta Yale i Ivan Đikić, koji razmjenjuju rezultate svojih najnovijih istraživanja.


Riječ je o petoj konferenciji u organizaciji HDRI-ja, tema konferencije je »Primjena znanosti u medicini: ciljevi i terapije« s naglaskom na borbi protiv raka, pravovremenoj dijagnostici i inovativnoj, personaliziranoj terapiji koja je u fokusu liječnika i znanstvenika diljem svijeta. Ovogodišnja konferencija pokriva široku paletu »vrućih tema« u istraživanju raka – od signalnih mreža, razvoja novih terapija i rezistencije raka na neke terapije, imunoterapiju, metastaze i invaziju, do genetike i epigenetike.




U najavi konferencije navedeno je da je rak s udjelom od 27,9 posto u svim smrtnim slučajevima čak drugi uzročnik smrtnosti u Hrvatskoj, a po posljednjim podatcima Europske unije (EU) u Hrvatskoj od raka umire 333 oboljelih na 100.000 stanovnika, što Hrvatsku svrstava na visoko deseto mjesto na svijetu po smrtnosti od raka, a u EU od Hrvatke je veći broj umrlih na stotinu tisuća stanovnika samo u Mađarskoj.


U stanci između prijepodnevnoga i poslijepodnevnoga dijela prvoga radnog dana konferencije izjave za medije dali su profesori Ivan Đikić i Joseph Schlessinger te dr. sc. Sonja Levanat.


Đikić: Govorili smo o kompleksnosti tumora


Đikić je zahvalio Sonji Levanat i organizacijskom odboru što su priredili tako važan svjetski relevantan skup na kojemu su se okupili vodeći svjetski znanstvenici što je, istaknuo je, i golemo ulaganje u hrvatsko istraživanje tumora.


Objasnio je da se na skupu najviše govorilo o kompleksnosti tumora jer, kako je rekao, moramo shvatiti da su tumori jako heterogeni i da svaka stanica u tumoru ima svoje karakteristike, a danas saznajemo koliko je mutacija u svakome tumoru i preko toga možemo stvarati nove terapije.


Đikić je podsjetio kako je ove godine Nobelova nagrada za medicinu dodijeljena za imunoterapiju koja je jedan od najvećih izazova, ali trenutačno i uspjeha u liječenju tumora. Rekao je kako izgleda da je, prema rezultatima koje se moglo čuli na konferenciji, najbolja terapija u liječenju tumora kombinirana terapija s tzv. pametnim lijekovima, imunoterapijom i kemoterapijom


Novinare je izvijestio da je druga važna tema na skupu bila način razmišljanja o tumorima, dodavši kako se u prošlosti znanstvenici bili fokusirani na to da se tumori mogu pobijediti novcem i ulaganjima, a danas smo shvatili da su tumori svugdje prisutni, da će »biti dugo s nama« i da ih se nećemo moći riješiti samo tzv. ulaganjem, silom i novcima.


Glavna tema – ulaganje u talente i obrazovanje


Po Đikićevim riječima, glavna tema konferencije bila je ulaganje u talente, obrazovanje i zajednički rad, odnosno činjenica da moramo promijeniti plan pristupu tome problemu. S tim u vezi, dodao je kako je osnivanje Frankfurt Cancer Instituta jedan od primjera koje je spomenuo, a glavni moto tog instituta je da se mora pacijente dovesti do znanosti, a ne da znanost »koristi pacijente i njihove stanice«, te tako fokusirati znanost i klinike na dobrobit pacijenata. Đikić vjeruje da će se tako postići puno bolji rezultati i da ćemo uistinu odgovoriti na izazove i pitanja kako pomoći svakom pojedinačnom pacijentu.


Na novinarsko pitanje čime se trenutačno bavi, Đikić je odgovorio kako je prezentirao zajedničke rezultate nekoliko grupa iz inozemstva i Hrvatske koji istražuju načine na koji se razvijaju tumori jetre, da je otkriven potpuno novi biološki proces, a to je popravak DNK proteinskih konjugata koji se nalaze u našim stanicama i koji mogu kod djece uzrokovati fulminantnu (najtežu) pojavu tumora jetre kada dolazi do mutacije tih gena. Đikić je rekao da na tome surađuje s Kristijanom Ramadanom i Janošem Terzićem, a trenutačno su usredotočeni prema klinici jer mnogi kemoterapeutici, kao što je etoposide, koji stvara te proteine, kako bismo razumijeli kako ta terapija djeluje i zašto se pojavljuje rezistencija kod malih tumora pluća, ovarija i debeloga crijeva, jer je na početku odličan odgovor na tu terapiju, ali s vremenom terapija jednostavno prestaje djelovati.


Prirodna kompleksnost tumora i individualizirana baza tumora najveće su prepreke u njihovu liječenju, objasnio je Đikić i dodao je kako smatra da znanstvenici još nisu dovoljno shvatili kompleksnost tumora. Ali, dodao je, u svome predavanje profesor Berns, koji je završio karijeru i sada je senior profesor, pokazao je da je u 30 godina njegova rada doista mogao pokazati i otvoriti tu kompleksnost tumora kako nove generacije ne bi ponavljale greške već da mogu stvarati nove i inovativne tehnologije.


Levanat: Kako tumorske stanice nastoje preživjeti?


Sonja Levanat istaknula je kako je cilj znanstvenika poznavati mehanizme i putove kojima tumorske stanice u suradnji s ostalim stanicama u organizmu nastoje preživjeti i opstati te kako ih se u tome može zaustavljati. Dodala je da se na konferenciji puno razgovora o novim pristupima u istraživanju tumora i potvrdno odgovorila na novinarsko pitanje je li se danas istraživanje tumora drastično promijenilo od onoga prije deset godina. Objasnila je kako je riječ o tehološkim promjenama jer su tehnologije jako napredovale, a to je urodilo i novim spoznajama i mogućnostima tretiranja tumora.


Po njezinim riječima, najveći cilj znanstvenika je da se sve vrste tumorskih oboljenja prevedu u kronična oboljenja koja se mogu tretirati, a osoba može normalno živjeti. Pri tome je važna i rana dijagnostika i mogućnost liječenja i praćenja bolesti.Jedan od najcitiranijih znanstvenika na svijetu je prof. dr. sc. Joseph Schlessingera s američkoga Sveučilišta Yale. Njegova su najznačajnija otkrića vezana za prve ciljane lijekove u terapijama raka, razjasnio je mehanizme tirozin kinaza, a predavao je o ulozi endokrinih fibroblastnih faktora rasta (FGFs)-a u metabolizmu i razvoju raka.

Schlessinger je novinarima izjavio kako je u liječenju tumora ostvaren veliki napredak, razvijeni su novi lijekovi koji ponekad vrlo dobro djeluju, pa je u liječenju nekih tumorskih oboljenja postignut znakovit napredak, ali u nekima nije. Smatra da se dobro napreduje u pronalaženju novih lijekova, ali i istaknuo da nismo riješili problem tumorskih oboljenja.