Nema mjesta predrasudama u vezi korištenja generičkih lijekova – to što su jeftiniji za zdravstveni sustav ne znači da su manje kvalitetni ili učinkoviti od originalnih lijekova, što svakodnevno potvrđuje široka primjena i korištenje generika u nekim od najrazvijenijih zdravstenih sustava na svijetu, jedinstveno je stajalište struke izrečeno na nedavnom okruglom stolu Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju Hrvatskog liječničkog zbora.

“Rasprava o kvaliteti i učinkovitosti generičkih lijekova bila je aktualna rije deset godina, pa nismo mislili da ćemo se na nju morati ponovno vraćati, ali očito i dalje postoje nedoumice oko toga pitanja. Ponovno se postavljaju pitanja jesu li generici dovoljno sigurni i efikasni, sadrže li sve aktivne tvari kao i originalni lijekovi, te znači li to što su jeftijiniji i da su lošije kvalitete”, rekao je predsjednik Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju Dinko Vitezić.

Sigurnost generika dokazana u nizu istraživanja

Sigurnost i učinkovitost generičih lijekova, ističe struka, dokazana je u nizu istraživanja i znanstvenih studija, koje su pokazale da nema značajnih razlika u kvaliteti generika u odnosu na originalne lijekove. No, pozitivan stav o genericima uvelike ovisi o povjerenju pacijenata u zdravstveni sustav, ali i o promjeni odnosa samih liječnika , koji često imaju predrasude kada su u pitanju generički lijekovi.

“Jedna je od najraširenijih predrasuda da su lijekovi s nižom cijenom automatski manje kvalitetni, a na takav način ne razmišljaju samo bolesnici, nego i liječnici i ljekarnici. Predrasude kreću prije svega od liječnika jer ako on kaže pacijentu – nemamo novaca pa ćete dobiti jeftiniji lijek, kakva na to može biti reakcija pacijenta”, upozorava Igor Francetić iz Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb.

Posebno je istaknuo da u javnosti postoji velika neravnoteža između slučajeva koji potiču sumnju u generičke lijekove, koji redovito dobivaju veliku medijsku pozornost, i procjena struke, čiji se arugmenti dovoljno ne uvažavaju.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo smatra da preporuke HZZO-a o propisivanju najjeftinijega generičkog lijeka utječu na autonomiju liječnika. Umjesto toga, kaže Minigo, HZZO treba dozvoliti svima koji žele skuplji lijek da ga, prema preporuci liječnika, nadoplate iz vlastita džepa ili na temelju police zdravstvenog osiguranja.

Generici najzastupljeniji u SAD-u

Stručnjaci ističu kako su generički lijekovi danas, zbog dokazane kvalitete i niže cijene, u širokoj upotrebi u svijetu, a najzastupljeniji su u SAD-u, gdje čine 89 posto tržišta lijekova. U Europi generički lijekovi obuhvaćaju 50 posto tržišta lijekova, a najviše se koriste u Njemačkoj gdje su zastupljeni sa 75 posto.

Istraživanje iz 2006. pokazalo je da su, zahvaljujući genericima, cijene 10 najpropisivanjih lijekova pale čak 47 posto, zbog čega je njemački zdravstveni sustav uštedio gotovo 100 miilijuna eura. Velike uštede zbog široke upotrebe generičkih lijekova bilježe i druge zemlje – Danska 48 posto, Nizozemska 41 posto, Francuska 35 i Austrija 27 posto.

U Hrvatskoj udio generika iznosi 65 posto, a na njih se troši 35 posto ukupnog novca za lijekove. Od 2009. cijene generika su kod nas u stalnom padu, za razliku od cijena originalnih lijekova koje su blago rasle. Sveukupno, zbog pojeftinjenja generika cijena lijekova u Hrvatskoj jer od tada pala s 0,42 eura po kutiji na današnjih 0,35 eura.

Po podacima HZZO-a, na listi lijekova je 2009. bilo 2900 pakiranja, a danas ih je 4000. Najviše generika je u grupi statina, antihipertenziva i inhibitora protonske pumpe.

Primjerice, samo u grupi atorvastatina na listi je čak 70 pakiranja tog lijeka od 13 proizvođača. Također, u grupi pantoprozola ima 44 pakiranja od 11 proizvođača.

Uštede koje sustav ostvari uz pomoć generičkih lijekova, mogu se preusmjeriti u nabavu novih skupljih lijekova, što predstavlja korist za pacijente, ističu stručnjaci.