Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 2
Sutra: 27° 27° 2
19. srpnja 2019.
Bolest, a ne zabava

Više od 100 tisuća ovisnika u Hrvatskoj: Epidemijski razmjeri novih ovisnosti o kockanju, klađenju i internetu

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 27. studeni 2015. u 15:25 2015-11-27T15:25:00+01:00

Nove ovisnosti o kockanju, klađenju i internetu poprimaju epidemijske razmjere, a situaciju otežava izostanak lijekova, dijagnostičkih i terapijskih algoritama za liječenje tih ovisnika, kojih je samo u Hrvatskoj više od 100 tisuća.

 Ogroman je broj osoba u Hrvatskoj ovisan i o kockanju i o internetu, no društvo i obitelji najčešće ne prepoznaju poremećaj. Ovisnici ulaze u strašne dugove, a u javnosti svoju bolest predstavljaju samo »kao zabavu ili lošu naviku«, istaknuo je psihijatar Ante Bagarić predstavljajući taj fenomen u petak na stručnom simpoziju »Dostignuća u liječenju ovisnosti u Zagrebu«. Ovisnici, koji prepoznaju svoj problem, kao i njihove obitelji mogu se obratiti bilo kojoj psihijatrijskoj instituciji, domovima zdravlja i bolnicama, no Klinika za ovisnosti u Vinogradskoj i Zavod za liječenje ovisnosti na Klinici za psihijatriju u Vrapču prave su adrese na koje mogu obratiti.

 Najteže ovisnike o kockanju na Vrapču hospitaliziraju, ali liječe ih i u dnevnim bolnicama i psihoterapijskim grupama, ovisno o potrebama i kliničkim stanjima. Za te ovisnosti o kocki i internetu trenutačno ne postoji niti jedan lijek, no, ističe Bagarić, najčešće su u podlozi velika depresivnost i anksioznost za koje se prepisuje tretman lijekovima.

 Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti na Klinici za psihijatriju Vrapče, podsjetio je kako je ovisnost o kockanju tek 1980. priznata kao patološki poremećaj kontrole poriva. Aktualni podaci govore da je 80 posto stanovnika SAD-a barem jednom u životu kockalo, a Hrvatska brzo preuzima te negativne trendove. Statistike pokazuju i da muškarci počinju ranije kockati, ali češće kockaju u društvu.

 »Žene su manje sklone toj ovisnosti, ali kada krenu onda odlaze tamo gdje ih nitko ne pozna i vrlo je mala vjerojatnost da će se javiti u programe odvikavanja«, rekao je Bagarić. Iako je najčešće riječ o osobama koje nisu bile povezane s kriminalom, zbog nove ovisnosti u 80 posto slučajeva postaju kriminalci koji pljačkaju da bi se mogli nastaviti kompulzivno kockati.U predavanju o novim oblicima ovisnosti odbacio je tumačenja kako država zbog poreza zarađuje na kocki, istaknuvši da su štete za društvo nekoliko puta veće od tako naplaćenog poreza.

 U Hrvatskoj više od 50 tisuća ovisnika o internetu

 Procjenjuje se da je ovisnika o internetu u Hrvatskoj danas više od 50 tisuća, a Bagarić je naveo njihovu sličnost s kockarima, s obzirom da ih 80 posto također ima neki drugi snažan psihički poremećaj.

 U rizičnu skupinu ulaze anksiozne i depresivne osobe, izložene stalnom stresu, sa siromašnim socijalnim životom i one koje već imaju neke druge ovisnosti. Ovisnici o internetu osobe su s »kompulzivnim i adiktivnim potencijalom«, a najčešće ne prepoznaju problem iako pate od raznih simptoma - preokupiranosti internetom, gubitka uvida u protok vremena, izolacije od obitelji i društva, euforije povezane s korištenjem interneta te nemogućnosti razdvajanja stvarnog i virtualnog svijeta. A tu su i tjelesni simptomi - glavobolja, bolovi u vratu i leđima i smetnje vida. U zadnje vrijeme raste broj online klađenja, što povezuje obje ove ovisnosti o internetu i kocki, a kod osoba koje su ovisne 20-ak godina uočene su jasne promjene na mozgu, upozorio je Bagarić.

 Na simpoziju koji je okupio velik broj sudionika iz sustava zdravstva Grada Zagrebe, pročelnica resornog gradskog ureda Mirna Šitum istaknula je da Zagreb ima visoko razrađen sustav bolničkog liječenja, socijalne prilagodbe i rehabilitacije ovisnika nakon bolničkog liječenja. U Zagrebu se od 2014. provodi Akcijski plan za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti, u sklopu kojega se provodi analiza komunalnih otpadnih voda kako bi se pratili trendovi u zlouporabi droga.

 Dosadašnje analize pokazale su da se opojne droge najviše koriste vikendom, najčešće kanabis i kokain, a raste i vikend potrošnja ecstasyja, dok se broj korisnika heroina stalno smanjuje. Šitum je istaknula da su u akcijski plan uključene i i nevladine organizacije, obitelji i škole, a Grad Zagreb ulaže oko 6,5 milijuna kuna godišnje za različite programe prevencije i liječenaj svih oblika ovisnosti. Isti je iznos predviđen i u prijedlogu gradskog proračuna za 2016. i nadamo se da će proračun po tom pitanju dobiti potporu gradskih zastupnika, istaknula je.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka