Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. listopada 2019.
Festival hrane i vina

Korčulanske pjatance: Sezonske blagodati jadranskih vrtova u Korčuli, Lumbardi, Žrnovu i Pupnatu

Korčulanske pjatance: Sezonske blagodati jadranskih vrtova u Korčuli, Lumbardi, Žrnovu i Pupnatu
Korčulanske pjatance: Sezonske blagodati jadranskih vrtova u Korčuli, Lumbardi, Žrnovu i Pupnatu
Autor:
Objavljeno: 21. svibanj 2017. u 8:35 2017-05-21T08:35:54+02:00

Korčula je još uvijek vrlo autentična. Ljudi su i dalje odani svom otočkom životu, kod kuće se hrane onim što sami uzgajaju i ta svijest se prenijela i na ugostiteljstvo što je danas stvarno rijetko, kaže Gajski 

Korčulanske pjatance

Bilo je to u trenu kad su za "Korčulanske pjatance" mnogi možda i načuli štogod, ali su u njihov uspjeh iskreno vjerovali samo oni koji su ih smislili te prionuli poslu da ih organiziraju, njihova najbliža rodbina i gdjekoji im dobar prijatelj.

Ma, baš u to neko doba, na Facebook profilu Biljane Miline, trudbenice u obiteljskoj konobi Mate u Pupnatu, osvanula je slika s mrvu popratnog teksta.

Na slici šareno neko čudo, vidiš saće su to, ali nisu pčelinje nego se čine šarenije i slađe od pčelinjih. Piše "Bumbarov let za Korčulanske pjatance", a onda piše: panna cotta s jogurtom i medom i saće od bile čokolade.

Taj tren je svakom tko je tu fotografiju vidio, moralo biti jasno da su te "Korčulanske pjatance" ozbiljna neka stvar. Odnosno, svakom je moralo biti jasno da će se tih nekoliko dana od pjatanci, zadnjih dana travnja i prvih dana svibnja, za prvog izdanja proljetnog festivala hrane i vina, u Korčuli, Lumbardi, Žrnovu i Pupnatu, sjajno jesti i piti.

A sve u čast proljeću, u čast autohtonoj namirnici i u čast gastronomije kao takve te ljudi koji su shvatili da im je tradiciju čuvati i tako da će joj izričaj podignuti na onu, kako se to lijepo uobičava reći, malo višu, moderniji razinu.

Proćuliće na pjatu

Jer, kako je i najavljeno u startu, korčulanski restorani Adio Mare, Aterina, Barić, Filippi, Korčula De la Ville, LD Restaurant, Marco's, Nonno, Radiona, konoba Maha, pupnatska konoba Mate te restorani Feral i More iz Lumbarde uistini su se ujedinili u želji da lokalnom stanovništvu i posjetiteljima predstave ponajbolje od eno-gastronomske ponude Korčule.

Korčulanske pjatance

Jelovnici su kreirani za manifestaciju, a sve tako da se dalmatinsku kuhinju predstavi kao spoj tradicionalnog i modernog, kreiranu u harmoniji sa sezonskim blagodatima jadranskih vrtova ispod i iznad površine mora. I zato proljeće! Proljeće zbog bogatstva sezonskih namirnica koje taman dozrijevaju, ili baš sada imaju svoj kvalitativni vrhunac.

Doduše, Luka Krajančić, korčulanski vinar, to će kazati drugačije, poetskije, govoreći i pišući: „Ali najviše, probudi nas proćuliće na pjatu s mladim bižima i bobom, mladom kapulom i crncima, ulovljenima u smrčon okićenu vršu, k'o u škuribandi. Zavonja motar, kaduja, ružmarin i kapare kao davno ispričane priče.“

Obična, a drugačija sipa

Svoj obol Pjatancama dao je i Marko Gajski, znano lice, jedan od onih koji su svoje sudjelovanje u onom davnom Masterchefu pretvorili u ozbiljno bavljenje kulinarstvom. Zlatko Gall, gastropisac i novinar, kazat će kako je baš Gajski restoran  Dimitri Lešić Palacea digao na visoku razinu svojim maštovitim reinterpretacijama tradicijske gastronomije. A to, posve pojednostavljeno rečeno znači da 'obična' sipa s bobom, ili pak biži s janjetinom, da se ježinac i ne spominje, izgledaju drugačije, a opet da su na nepcu oni znani okusi iz ljepše nam prošlosti.

Korčulanske pjatance

Zanimljivo je tu još nešto. Gajski je rodom iz Nove Gradiške, ma je Korčulu na prvu osjetio svojom, onako kako ju osjećaju primjerice, brojni Riječani kojima ljeti nije problem potegnuti na jug. Privukla ga je, veli, dobra priča.

- Privuklo me to što je Korčula davala znakove autentičnosti i zajedništva u kreiranju zdrave gastro destinacije koja nije opterećena masovnim turizmom i koje se neće pod svaku cijenu prilagođavati svemu i svačemu. Korčulanski ugostitelji su se baš naprotiv okrenuli tome da zajedno podignu kvalitetu, podignu destinaciju. I zato Pjatance - kaže Gajski.

Mamac za goste

Trinaest ugostitelja, za prvi put, udružilo se kako bi podigli standarde na višu razinu. Gajski ne sumnja kako će već sljedeću godinu zainteresiranih za sudjelovanje biti i više. Jer, konsenzus cijelog otoka je tu. A zašto je došao baš na Korčulu!?

- Prevaga je bila činjenica da je Korčula još uvijek vrlo autentična. Ljudi su i dalje odani svom otočkom životu, kod kuće se hrane onim što sami uzgajaju i ta svijest se prenijela i na ugostiteljstvo što je danas stvarno rijetko. Ne prezaju oni recimo od turizma, ali mu se ne prilagođavaju. Oni žele stvoriti svoju ponudu i gosti to prepoznaju, pa je Korčula mirna destinacija sa super gostima koji tu ponudu prepoznaju i cijene - kazuje Gajski.

Elem, autohtona otočka hrana, a opet obogaćena suvremenim. Korčulani su shvatili što im je raditi, baš kao i to da bolje pozivnice za bonkuloviće svake vrste, bilo domaće, bilo furešte, nema od proljetnih "Korčulanskih pjatnaci". Otok je živnuo i prije sezone. Eto recepta kojeg bi se dalo primijeniti i drugdje.

Korčulanske pjatance

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.