Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 13n
Sutra: 6° 6° 13n
13. prosinca 2019.
Pazi što jedeš

foto Hrana koju jedemo itekako može utjecati na naše raspoloženje: Mediteranskom prehranom protiv depresije

Foto Pexsel.com
Foto Pexsel.com
Autor:
Objavljeno: 3. veljača 2019. u 8:00 2019-02-03T08:00:00+01:00

Osjećamo se kao da nam je raspoloženje »na tlu«, manjka nam kako fizičke tako i psihičke energije, demotivirani smo, a u najgorem slučaju, tužni i depresivni. S obzirom da je depresija posljednjih godina poprimila planetarne razmjere, brojnim se istraživanjima nastoji dokučiti kako se na najmanje invazivan način boriti protiv nje

Imate oscilacije u raspoloženju ili vam se događa da ste često neraspoloženi, razdražljivi i depresivni? Da tome ima lijeka, jednostavno uvodeći neke izmjene u prehrani, pokazala su nedavna istraživanja. Naime, prema posljednjem znanstvenom istraživanju, mediteranska prehrana mogla bi u znatnoj mjeri pripomoći smanjenju rizika obolijevanja od depresije.

Znanstvenici londonskog sveučilišta upravo su završili s pomnom analizom čak 41 opservacijskih istraživanja čiji je cilj bio utvrditi u kolikoj mjeri izbor određene prehrane utječe na tipične simptome depresije. Rezultati tog analitičkog istraživanja objavljeni su u prestižnom medicinskom časopisu »Molecular Psychiatry«, a ukazuju na to da je kod osoba na mediteranskoj prehrani rizik od depresije bio za čak 33 posto manji nego li je to bio slučaj kod ispitanika podvrgnutim običnoj prehrani.

»Ne« alkoholu i šećeru

Zimski period zasigurno nije dobar za raspoloženje te kod većine ljudi hladnoća i kraći dani uzrokuju takozvani »Winter Blues«, termin kojim Britanci i skandinavski narodi definiraju sezonsku depresiju. Osjećamo se kao da nam je raspoloženje »na tlu«, manjka nam kako fizičke tako i psihičke energije, demotivirani smo, a u najgorem slučaju, tužni i depresivni. S obzirom da je depresija posljednjih godina poprimila planetarne razmjere, brojnim se istraživanjima nastoji dokučiti kako se na najmanje invazivan način boriti protiv nje te općenito doprinijeti kvaliteti života i psihičkog zdravlja.

appetizer-bread-broccoli-772508

Niz istraživanja pokazalo je da je ponekad dovoljno samo promijeniti prehrambene navike kako bi podigli razinu energije i popravili naše raspoloženje, a koje ovisi i o izlučivanju endorfina, hormona sreće u mozgu. Endorfin je prirodni morfij koji u svojoj kemijskoj strukturi liči na strukturu opijata i ima analgetska svojstva te utječe na cjelokupno raspoloženje, razinu umora i otpora na bol.

Ukoliko i vi osjećate zimski umor, neraspoloženi ste i bez energije, trebali biste izbjegavati određene namirnice i pića. Nutricionisti savjetuju da u prvom redu izbacite konzumaciju alkoholnih pića, zasićenih masnoća i rafiniranog šećera. Poznato je da konzumacija istih na početku stvara osjećaj ugode, no nakon nekoliko minuta taj osjećaj počinje jenjavati. Dolazi do potpuno drugačijih kemijskih procesa u tijelu i to ovisnosti o takvoj hrani te slabosti. Savjetuju i da se ograniče količine razno raznih suhomesnatih proizvoda, primjerice mortadele, kobasica i hrenovki jer sadrže visoki postotak nitrata, boja i aditiva koji doslovno »zagušuju« živčani sustav.

Magnezij i Omega 3

Među namirnicama koje bi trebalo jesti kako bi popravili raspoloženje i umanjili simptome depresije jesu na prvom mjestu ugljikohidrati. Podižu razinu serotonina, a ukoliko se konzumiraju u integralnom obliku, tada se apsorbiraju polako i održavaju razinu šećera i energije u krvi zbog čega nema oscilacija u raspoloženju. Iz tog razloga u prehrani ne smije faliti integralni kruh, tjestenina i riža. U što većim količinama treba konzumirati i sezonsko svježe voće i povrće kako bi u tijelo unijeli optimalnu razinu minerala i vitamina. Istraživanje koje je 2013. godine objavljeno u časopisu »Preventive Medicine« pokazalo je kako konzumacija svježeg voća i povrća za čak 27 posto umanjuje promjene raspoloženja i simptome depresije.

cooking-cuisine-delicious-629093

Magnezij optimalno djeluje na raspoloženje, pojačava koncentraciju i odličan je u prevenciji boljki vezanih uz menstrualni ciklus, a ima ga u izobilju u žitaricama, sjemenkama bundeve, bademima i tamnoj čokoladi. Omega 3 masne kiseline neophodne su za pravilan razvoj i funkcioniranje tijela, ali i za dobro raspoloženje te za otklanjanje stresa i anksioznosti. Kako bi u organizam unijeli dovoljno Omega 3 neka se na vašem dnevnom meniju između ostalog obavezno nađu maslinovo i laneno ulje, avokado, bademi, orasi, tuna, losos, sardine, inćuni i skuša, jaja, lanene sjemenke.

Ne zaboravite cink

Folna kiselina ili vitamin B 9 usko je povezan sa našim raspoloženjem, a ukoliko imamo manjak tog vitamina, rapidno opada razina serotonina, hormona sreće i dobrog raspoloženja u organizmu. Kako se to ne bi dogodilo, možemo konzumirati pivski kvasac i pšenične klice, a nalazimo ga i u špinatu, šparogama, mahunarkama (grah, grašak, leća), repi, sjemenkama suncokreta, kukuruzu, soku od rajčice, prokulici, soji, peršinu, brokuli, cvjetači, tikvicama, naranči, papaji, dinji, banani, malinama i jagodi.

2087752

Iznimnu važnost za obranu cjelokupnog organizma ima cink. Jedna od najpoznatijih uloga cinka doprinos je normalnoj funkciji imunološkog sustava. Utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica važnih u borbi protiv infekcija, pa se nedovoljan unos cinka negativno odražava na broj i funkciju T –stanica, a samim time i na imunitet. Najkoncentriraniji izvor cinka su kamenice i općenito plodovi mora, zatim crveno meso i meso peradi, te u manjoj mjeri mlijeko i mliječni proizvodi. Dobrim dijelom prisutan je i u namirnicama biljnog porijekla poput cjelovitih žitarica, mahunarki, sjemenki.

Jod konkurira sa selenom po pitanju pravilnog obavljanja funkcije rada štitnjače, a time regulira i naše raspoloženje. Manjak joda dovodi do tahikardije, panike i anksioznosti. Kako bi to izbjegli konzumirajte što je moguće više ribe, algi i borovnica.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.