Od ukupnog turističkog prometa osobnim vozilima u Hrvatskoj, 60 posto se odvija putem od Postojne, gdje objektivno postoji veliki čep zbog nedostatka prave autoceste kroz Sloveniju prema Rijeci, i potom preko Rijeke prema jugu, rekao je pročelnik za razvoj i infrastrukturu dr. Ljudevit Krpan
RIJEKA Župan Zlatko Komadina i njegov pročelnik za razvoj i infrastrukturu dr. Ljudevit Krpan na nizu frontova bore se za Jadransko-jonski prometni pravac koji uključuje cestovni, željeznički, zračni i pomorski koridor od Italije i Slovenije preko Rijeke i riječkog bazena, uključujući i Žutu Lokvu, preko Dalmacije do juga Europe. U Ministarstvu prometa sastaje se posebna tematska skupina za izradu strategije prometa RH, a uskoro se i predstavnici Županije sa kolegama iz Rijeke, Opatije i Matulja, kao i ministar Siniša Hajdaš Dončić odvojeno, sastaju s gradonačelnikom Ilirske Bistrice na temu uključenja slovenskog koridora od Postojne do hrvatske granice u ovu trasu. – Nakon pristupnog sastanka po ulasku Republike Hrvatske u EU sa slovenskim parlamentarcima i gradonačelnicima dogovorili smo da održimo zajednički sastanak o potrebi dinamiziranja povezivanja prometnog pravca Postojna-Rupa s daljnjim obilaskom od Istre do Grobničkog polja do Križišća i dalje do Žute lokve, a kako taj pravac, Jadransko-jonski, nije definiran TEN-T mrežom, on može biti financiran klasičnim modelom ili koncesijom. Investitorski interes postoji u smislu interesa koncesionara, pogotovo interes da se gradi nedostojeći dio prometnica i u Sloveniji i u Hrvatskoj, rekao je župan.
S obzirom da je Europska komisija objavila revidirano izvješće o prometnim koridorima, prema kojem je Rijeka jedna od ključnih točaka, čelnici PGŽ sada aktivno rade na tim prometnim projektima. U četvrtak i petak u Albaniji će prisustvovati sjednici Komisije za promet i infrastrukturu Jadransko-jonske euroregije, gdje se pokreće inicijativa za uvrštavanje ovog koridora u TEN-T europsku mrežu. U okviru projekta ADB na koridoru Jadran-Crno more u Bruxellesu će se 13. studenog održati Mid-term konferencija o prometnoj integraciji Europe kopnom, pri čemu će se tražiti povezivanje Italije, Slovenije i Hrvatske željezničkom mrežom. Potom, 3. prosinca u Rijeci se sastaju župani svih jadranskih županija RH, a od 4. do 6. prosinca u Bologni je glavna skupština Jadransko-jonske regije, a u Poljskoj 12. i 13. prosinca sastanak Centralno-europskog transportnog koridora (CETC) koji ima za cilj povezivanje Baltika i Jadrana, pri čemu se planira povezivanje Gdanska sa Koprom, Trstom i Rijekom. Također, zajedno s BINA Istrom u izradi je projektna dokumentacija za drugu cijev tunela Učka. – Riječki prometni pravac potreban je svima, pa i Sloveniji i Italiji, i naravno da imamo podršku i našeg ministra Hajdaša Dončića – rekao je župan Komadina odgovarajući na press kolegiju na pitanja o suradnji s resornim ministarstvom. No, nije odgovorio jesu li ove njegove inicijative i napori na tragu ideje o gradnji autoceste za Žutu Lokvu. – Od ukupnog turističkog prometa osobnim vozilima u Hrvatskoj, 60 posto se odvija putem od Postojne, gdje objektivno postoji veliki čep zbog nedostatka prave autoceste kroz Sloveniju prema Rijeci, i potom preko Rijeke prema jugu – odgovorio je umjesto Komadine na to pitanje njegov pročelnik Krpan. – Sjevernojadranske luke, Kopar, Trst i Rijeku, smatramo jedinstvenim sustavom i ako zajedno konsenzusom ne dođemo do toga da se u Sloveniji gradi nedostajuća trasa, Rijeka bi mogla ostati u izolaciji. Zato činimo sve da kompletan Jadransko-jonski koridor profunkcionira – objašnjava Krpan, a po njemu to znači i gradnju, odnosno povezivanje sjevernojadranske željeznice Venecija-Trst-Rijeka, te povezivanje svim mogućim koridorima.
