RIJEKA Riječko Gradsko vijeće odradilo je zadnju sjednicu prije odlaska vijećnika na ljetnu stanku. Gradski vijećnici prihvatili su prvi ovogodišnji rebalans proračuna koji je smanjen u odnosu na plan za 3,7 milijuna kuna i sada iznosi 816,1 milijuna kuna. protiv rebalansa glasovali su HDZ, PGS, Lista za Rijeku, a Laburisti su bili suzdržani. Hrvoje Burić (HDZ) primijetio je da se zadnjih nekoliko godina proračun u konstatnom padu, a uvjeren je da će se to tako i nastaviti dok je gradonačelnik Vojko Obersnel.

– Kakvu vladu imamo, takav je i proračun. U isto vrijeme troškovi za Galeb povećavaju se za 300 posto, s 300.000 kuna na 900.000 kuna. Priča o koncesiji za Galeb je toliko zabavna da čovjek ne može vjerovati da jedna gradska uprava misli ozbiljno da će na koncesijske uvjete itko pristati, ocijenio je Burić.

Predraga Miletića (Lista za Rijeku) zanimalo je kako je moguće da će novi gradski stadion koštati 25 milijuna eura, a za bazene na Kantridi je izdvojen dvostruko veći iznos, dok je dvorana na Zametu koštala gotovo isto toliko.

– Nisam vidio troškovnik novog stadiona, ali u iznos o kojemu govorite nije uračunata cijena infrastrukture koja će koštati nekoliko desetaka milijuna kuna. Osim toga, dvorana na Zametu je koštala 90 milijuna kuna, a cijeli projekt s nizom sadržaja je iznosio koliko ste spomenuli. Slično je i s projektom izgradnje bazena na Kantridi, naveo je Obersnel.

Aktualni sat otvoren je ljetnom temom jer je Snježanu Čop (HNS) zanimalo krši li koncesionar na plaži Ploče koncesijski ugovor i kada će gradski vijećnici moći vidjeti izvješće povjerenstva.

– Izvješće povjerenstva za 2014. godinu ćete dobiti kada bude gotova poslovna godina. Prema izvješću za prošlu godinu vidljivo je da je koncesionar uredno izvršavao obveze, platio je 138.000 kuna fiksne naknade, dok je varijabilni dio iznosio oko 18.000 kuna. Naše su službe uočile određeno odstupanje od koncesijskog ugovora, ali ne vidim da je to bilo toliko spektakularno da bi izazivalo takvo zanimanje javnosti. Nije točno da je bilo kome onemogućen ulaz na plažu. No nakon naše intervencije ostalo je 50 ležaljki na plaži, koliko je predviđeno ugovorom, kazao je Obersnel.

Ida Mahmutefendić (SDP) upozorila je da je velik broj djece jasličke dobi ostao neupisan u vrtiće. Obersnel je mišljenja da se svake godine ponavlja ista priča.

– Na kraju se broj neupisane djece svede na minimum. Prijave se podnose sada, a upisi su u devetom mjesecu i do tada se puno toga promijeni. U ovom trenutku nije ostalo neupisano ni jedno dijete starije predškolske dobi koje ispunjava kriterij da su mu oba roditelja zaposlena. Postoji 77 djece jasličke dobi koja su za sada neupisana. Ostao je i određeni broj djece neupisan, ali u slučajevima kada jedan roditelj ne radi. Ulažemo maksimalne napore za podizanje standarda u vrtićima. Idealno bi bilo da su sva djeca u vrtićima, ali u ovom trenutku si to ne možemo dozvoliti, odnosno bez intervencije države koja bi to sufinacirala. U četiri godine povećali smo kapacitete vrtića za 430 mjesta. I dalje je veliki interes za upis, ali na žalost to nije rezultat demografskog oporavka, već je riječ o povećanom interesu za vrtiće, pojasnio je Obersnel.

Bojan Kurelić (Akcija mladih) upozorio je da su subvencije za privatne vrtiće smanjene.

– Zbog čega se upisi u privatne vrtiće ne stimuliraju, a ne destimuliraju? Pula ima duplo više privatnih vrtića. Kod nas je cijena subvencije smanjena sa 810 na 729 kuna. To za proračun ne znači ništa, a roditeljima 100 kuna znači puno, ocijenio je Kurelić.

Obersnel je mišljenja da je Kurelić kontradiktoran jer bi malo htio rasterećenje proračuna, a malo bi ga opteretio.

– Za subvencioniranje privatnih vrtića ne postoji zakonska obveza. Smanjenje subvencija iznosi 10 posto i to je ušteda za proračun od 100.000 kuna. Osim toga, trećina djece u vrtićima je smještena besplatno zbog socijalnih kriterija, ili roditelji plaćaju 50 posto cijene, kazao je Obersnel.

Dvoje vijećnika, Vedran Sabljak (Laburisti) i Ana Trošelj (PGS), pitali su zbog čega u Rijeci ne postoji krematorij.

– Koliko mi je poznato krematorij je trebao biti otvoren na Drenovi pa me zanima zbog čega to nije napravljeno, zanimalo je Sabljaka.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel odgovorio je da se tijekom gradnje centralnog objekta na gradskom groblju Drenova razmišljalo o gradnji krematorija, osiguran je i prostor, ali se od tzoga odustalo jer je to u ovom trenutku neisplativo.

– Navike naših sugrađana, ali tako je i u ostatku Hrvatske, su takve da se malo ljudi odlučuje za kremiranje. Jedini hrvatski krematorij nalazi se u Zagrebu, a ni on ne radi svaki dan, već dva puta tjedno. A Zagreb je četiri puta veći od Rijeke i tamo se obavljaju kremiranja za cijelu Hrvatsku, naveo je Obersnel.

Sabljaka je zanimalo je li točno da Komunalno društvo Kozala zemlju za sadnju biljaka na riječkim grobljima uvozi iz Litve. Obersnel je kazao da ne zna ništa o tome, a budući da mu je signalizirala dok je odgovarao, dodao je da očito ništa o toj informaciji ne zna ni direktorica Komunalnog društva Kozala.