Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 2n
Sutra: 7° 7° 2n
15. studenoga 2018.
Razgovor s povodom

Trsatski Franjevac Emanuel Hoško: Čuvamo jedini primjerak drevnog molitvenika Katarine Frankopan

Dr. fra Emanuel Hoško / snimio Ivica TOMIĆ
Dr. fra Emanuel Hoško / snimio Ivica TOMIĆ
Autor:
Objavljeno: 14. kolovoz 2017. u 21:28 2017-08-14T21:28:24+02:00

Molitvenik »Raj duše« – »Hortulus animae«, autora Nikole Dešića, prvo je tiskano latiničko djelo hrvatske pučke teologije i riječ, o djelu koje pripada književnosti katoličke obnove na narodnom jeziku. Autor svoje Trsatske litanije naziva »Zazivanje slavne i preblažene Dive Marije va vrime kuge i nagle smrti«, i one po sadržaju pripadaju skupini venecijanskih litanija

Pred blagdanom smo Marijina Uznesenja – Velikom Gospom, ujedno najvećim hodočasničkim danom i u Trsatskom svetištu. Na tom tragu vrijedno je progovoriti o marijanskim litanijama, na Trsatu posebno o Trsatskim litanijama iz molitvenika Katarine Frankopan, drevnoga »Raja duše« čiji se jedini primjerak čuva u riznici Trsatskoga svetišta. Ponajbolji sugovornik o toj temi trsatski je franjevac i crkveni povjesničar dr. fra Emanuel Hoško čijim je zauzimanjem 1995. godine, u izdanju Grada Rijeke i trsatskog Franjevačkog samostana, objavljen faksimilni pretisak molitvenika »Raj duše« – »Hortulus animae«, autora Nikole Dešića. Pretisak je popraćen knjižicom »Raj duše s motrišta našega vremena« u kojoj književnopovijesnu analizu molitvenika potpisuju akademici Milan Moguš i Josip Vončina, a dr. Hoško pogovor naslovljen »Dešićev »Raj duše« prvo tiskano latiničko djelo hrvatske pučke teologije«.

– Trsatske litanije njihov autor naziva »Zazivanje slavne i preblažene Dive Marije va vrime kuge i nagle smrti«, i one po sadržaju pripadaju skupini venecijanskih litanija. Tom istom skupu litanija pripadaju i marijanske litanije modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje (Zadar, oko 1460 - Zadar, 1536). Objavio ih je u svom spisu »Oficij blažene Marije devi« (Rijeka, 1530), ali se razlikuju od Trsatskih litanija. Svakako su to dva rijetka primjera predlauretanskih litanija u Hrvatskoj i ukazuju na ovisnost pučke teološke literature u zapadnome dijelu kontinentalne Hrvatske o srednjoeuropskom kulturnom krugu onoga vremena. Dosadašnja istraživanja su pokazala da priređivač »Raja duše« Trsatske litanije nije doslovno preuzeo iz neke prije objavljene knjige i danas poznatog rukopisa, što znači da su izvorne.

119 zaziva

Kakvo je vrijeme nastanka Trsatskih litanija i cijeloga molitvenika »Raj duše«?

– »Raj duše« je 1560. godine tiskao Gracioz Perkačin u Padovi. On je 1555. godine tiskao protestantski spis »Razgovaranje među papistu i jednim luteranom« Matije Vlačića Ilirika pod imenom Antun Senjanin. Luterani su jedna od početnih protestantskih crkvenih zajednica, nazvana po začetniku protestantizma Martinu Lutheru. Godine 1517. on je objavio 95 teza protiv oprosta kako ih je naučavala Katolička crkva i zastupao njezinu reformu. Kako se Luther sukobio s nekim svojim drugovima, protestanti su se već na početku razdijelili u više skupina. Naravno, najbliži samom Lutheru su bili luterani. Njima pripada i Matija Vlačić Ilirik. Premda je u Hrvatskoj protestantizam prihvatilo samo nekoliko plemića i njihovih obitelji, bilo je mnogo protestanata, i oni su na samom početku razvili protestantsku literaturu. Osnovali su hrvatsku glagoljsku i latiničku tiskaru u njemačkom gradu Urachu i ondje objavili više svojih vjerskih knjiga. S tom protestantskom književnošću treba računati, ali nije opravdano istodobnu hrvatsku katoličku književnost nazivati protuprotestantskom čemu su skloni i neki suvremeni povjesničari hrvatske književnosti. »Raj duše« je nastao u vrijeme kada je cvala hrvatska protestantska književnost, ali u njemu nema ni riječi suprotstavljanja protestantizmu. Naprotiv, riječ o djelu koje pripada književnosti katoličke obnove na narodnom jeziku.

»Raj duše« ima svoje preteče i svoje nastavljače. Sadržaj mu je određen vremenom katoličke obnove u duhu Tridentskog koncila, ali zapravo stoji na razmeđu kasnosrednjovjekovne i rane poslijetridentske crkvene literature na narodnome jeziku u nas. Usporedba s prethodnim glagoljskim tekstovima jasno pokazuje da se »Raj duše« također naslanja na glagoljske tekstove kasnog srednjeg vijeka.

Što nam i danas svojim sadržajem govore Trsatske litanije?

– Trsatske litanije imaju 119 zaziva s bogatim Marijinim naslovima. Veći dio tih naslova ističu osnovne odrednice štovanja Majke Božje, njezin zagovor, duhovno materinstvo i posredništvo. Neki od tih zaziva jasno potvrđuju njezino uzdignuće na nebo i proslavu, ali je čvrsto povezuju s Crkvom. Ona je kraljica, ali i majka koja se brine za svoju djecu. Ona ih, naime, zagovara i za njih posreduje kod Krista. Štoviše, ona je aktivno zauzeta za nas ljude, tj. svoju djecu u našem životu. Valja se pouzdati u njezinu zauzetost za nas jer je: svemu pomoćnica, mati bludećih (lutajućih), prosvita tamnih, utjeha žalosnih, utjeha nevoljnih, slatko utišenje tužnih, majka sirota, grišnikom vračtvo (lijek), milosrđe nevoljnih. Također je aktivna u cijeloj povijesti spasenja jer je: prelijepa sestra angjeoska, obećanje proroka, učiteljica apostola, ojačiteljica mučenika, istočnik (izvorište) ispovjednika, dika i kruna djevica. Napose je bila bliska svome Sinu u njegovom djelu otkupljenja, osobito u njegovoj muci kad je podno križa primila u brigu svu Crkvu i tako postala majkom Crkve. Taj je događaj razlog njezinog duhovnog materinstva pa joj pripadaju naslovi: majka milosti, majka preslavna, majka i braniteljica, spasenje i utjeha živih i mrtvih, ufanje svita, oslobođenje prognanog čovičanstva, prikladna i prilična ponovljenica (obnoviteljica) čovičanstva našega. Stoga se opravdano njoj upućuje molba: Spasi nas, puk slugu tvojih, gospođo, da budemo dionici baštine tvoje.

Mati domovine

Koje biste zazive, molitve posebno izdvojili?

– Ne smiju se previdjeti naslovi koji naglašavaju Marijinu aktivnu ulogu u svagdašnjem životu vjernika kao i u društvenom i svjetskom zbivanju. Marija ima utjecaj na društveno, čak i na političko zbivanje. Tu su zazivi: mati Didine, tj. domovine, mati mirotvornosti, mati svita, mati složnosti, mati jedinosti, mati slobode, zadržanje mira. Ona je bliska općeljudskom naporu oko napretka, jer je mati istine, mati naučtva (znanosti), mati premudrosti. Zanima je sve što osigurava čovjeku zadovoljstvo u svakodnevnom životu: mati zdravlja, mati obradovanja, mati srićnosti, mati dragosti, mati radosti, mati veselja, mati velikoće, mati utišenja, mati dobrohotenja. Osobito je bliska društveno zapostavljenima kao mati pravde, mati pravednih, mati sirota, mati ubozih, mati nevoljnih, spasenje nemoćnih, utješiteljica žalosnih i zrcalo pravde. Spomenuti Marijini naslovi potvrđuju njezinu ulogu u povijesti spasenja i jasno ukazuju na njezino aktivno mjesto u Crkvi, premda litanije sadrže i naslove koji Mariju prikazuju kao idealnu i gotovo nedostižnu osobu u nebeskoj proslavi: Divo lipa, liplja od miseca, svitlost plodna, komora svetosti, kruno sveta itd. Dakle, čovjek nije prepušten svojim očekivanjima bez Marijine pomoći. Naprotiv, treba je tražiti i očekivati.

Prije 22 godine u Rijeci je objavljen faksimilni pretisak toga molitvenika, tiskanog u Padovi 1560. godine.

– Bio je to osobit događaj, prije svega za povjesničare hrvatske književnosti i naše jezikoslovce. Profesorica Filozofskog fakulteta osječkog Sveučilišta je iz Trsatskih litanija u »Raju duše« posudila zaziv »Studenac života« za naslovnicu svoje knjige o hrvatskim molitvenicima. Naravno, sada je »Raj duše« dostupan i Riječanima koje zanima njihova kulturna prošlost i mogu posegnuti za tim osobitim dokumentom iz 16. stoljeća. Jasno, ne smijemo se čuditi da je u zapadnom dijelu Zagreba izgrađena nova crkva pod imenom »Sveta mati slobode« i da ju je izabrao hrvatski vojni biskup za svoju stolnu crkvu. Bio bi doživljaj da u kojem hrvatskom gradu bude podignuta crkva pod imenom »Sveta mati djedovine«.

Nikola Dešić – franjevacu Slunju ili na Trsatu?

Što se može reći o Nikoli Dešiću?

– Djelovao je oko sredine 16. stoljeća u ozaljskome kulturnom žarištu, u kojem su glagoljaši imali istaknutu ulogu, no ne postoje dostatni podaci kojima bismo mogli odrediti njegovo mjesto u samome glagoljaškom krugu. »Raj duše« ipak svjedoči da se Dešić izvrsno snalazio u svim tijekovima onovremene hrvatske književnosti. Iako olakšana dijalekatskim stanjem na području od Ozlja do Istre, čakavsko-kajkavsko-štokavska mješavina Dešićeva djela nadrasta to područje te odražava općehrvatsko stanje. Važno je što on sam piše na posljednjoj stranici »Raja duše«, naime da je on njegov prevodilac »ex latino in illyricum idioma«, tj. s latinskoga na hrvatski. Dešić je svakako bio čovjek povjerenja Katarine Frankopan, najvjerojatnije njezin kapelan ili ispovjednik. On je za nju priredio tu knjigu i to je vidljivo već na naslovnici gdje su utisnuti inicijali njezinog imena i prezimena u frankopanski grb. U samom pak djelu je više molitava u kojima se Katarina izričito spominje kao moliteljica.

Valja istražiti je li Dešić bio svjetovni svećenik ili franjevac. Kako Dešić na posljednjoj stranici knjige spominje da je pojedine molitve preveo s latinskog na hrvatski jezik, nameće se misao da je bio franjevac jer su svećenici senjske i modruške biskupije u to vrijeme bili glagoljaši, tj. nisu znali latinski. Još valja podsjetiti da su Frankopani bili osobiti zaštitnici franjevaca na području svoje vlasti i njihova je naobrazba bila veća nego izobrazba glagoljaškog svjetovnog svećenstva na području frankopanske vladavine. Kako se može prihvatiti tvrdnju da je »Raj duše« djelo koje vodi računa i o prethodnoj hrvatskoj literaturi i pripada ozaljskom kulturnom krugu, a franjevcima nije bio stran taj kulturni krug, može se zaključiti da je Nikola Dešić bio franjevac i pripadao samostanu u Slunju ili onome na Trsatu.

Odana vjeri i Crkvi

U jednom tekstu analizirate da je »Raj duše« po sadržaju »zbornik više časoslova, od kojih je najbogatiji stranicama marijanski časoslov, jer je sastavljač uz osnovni oblik uvrstio dodatke i izmjene koje nameću različita liturgijska razdoblja crkvene godine«. Kažete da »Raj duše« ipak nije samo marijanski molitvenik, nego također svojevrsni biblijski lekcionar jer sadrži biblijske tekstove Staroga zavjeta i Muke Kristove te da ga njihov izbor izričito povezuje s prethodnim sličnim literarnim tekstovima. Pišete: »Ti tekstovi i mnogobrojni pak zavjetni časoslovi daju »Raju duše« rijetko bogat, gotovo jedinstveno cjelovit; molitvenički sadržaj, karakterističan za razdoblje na prijelazu iz kasnoga srednjega vijeka u vrijeme katoličke obnove u duhu Tridentskoga sabora. On tako povezuje ta dva razdoblja u povijesti hrvatske knjige, jer u sadržaju obuhvaća srednjovjekovnu molitveničku literaturu pa je obogaćenu prenosi u pučku teološku literaturu novoga vijeka.« Zašto je Nikola Dešić molitvenik sastavio ili pisao baš za Katarinu Frankopan?

– O Ani Katarini Frankopan znamo da je praunuka Stjepana II. koji je 1474. stekao Ozalj, a unuka je Bernardina Frankopana. Rođena je oko 1525. godine u Ozlju kao kći Ferdinanda Frankopana. Sestra je Stjepana III. Ozaljskog. Udala se 1544. godine za Nikolu Zrinskoga (Sigetskoga) koji je bio hrvatskim banom od 1542. do 1557. godine. Iako je, uz muža, brinula o vrlo velikim posjedima, u 18 godina braka rodila je trinaestero djece i umrla je već s 36 godina. Mnogo je vremena i pozornosti posvećivala kulturnom i duhovnom životu, poglavito književnosti. Svojom dužnošću smatrala je brinuti o duhovnim potrebama ljudi koji su je okruživali. To je bila i tradicija Frankopana koji su na svim svojim posjedima organizirali i poticali duhovni život i književnost, a svoja velika bogatstva usmjeravali i na razvoj kulture i umjetnosti. Katarinin je djed Bernardin Frankopan na hrvatski jezik dao prevesti Bibliju. Taj nam je prijevod nepoznat, nije sačuvan ni u jednom primjerku. Informacije koje o njemu danas imamo posredne su, ali se pretpostavlja da su se dijelovima toga prijevoda koristili u drugim djelima. Znanost se uglavnom slaže da je prijevod nastao u ozaljskome skriptoriju 1520. i 1521. godine.

Svojim je životom i moralnim načelima Katarina bila odana vjeri i Crkvi. Slijedila je primjer svoga djeda i njegovu zauzetost za hrvatski jezik i kulturu. Pretpostavlja se da je iz roditeljskoga doma, s najvećim vrijednostima, ponijela i Sveto pismo na hrvatskome prijevodu. U knjižnici Zrinskih ono je postalo dostupno svim članovima obitelji pa i njezinu ispovjedniku Nikoli Dešiću. Sama se nije predala pisanju na hrvatskom jeziku, no u njezinoj su se najbližoj okolini nalazili peru vješti ljudi, poput Nikole Dešića.

Biblijski lekcionar

Koje je mjesto »Raja duše« u povijesti hrvatske književnosti, hrvatske molitveničke i teološke literature?

– »Raj duše« je svjedočanstvo bogatog, teološki jasnog i kompletnog, lingvistički lijepog i iz motrišta kršćanske marijanske pobožnosti raznolikog repertoara marijanskog štovanja. Iz perspektive povijesti teologije i povijesti kršćanske pobožnosti marijanski dio »Raja duše«, a i sav Dešićev molitvenik, ukazuje na stupanj kršćanske religioznosti viših društvenih slojeva u sjevernoj Hrvatskoj u 16. stoljeću. Priredio ga je, naime, za Katarinu Frankopansku. On je također dokaz kontinuiteta takve nabožne literature, a svakako je i oslonac za kasniji razvoj pobožnosti u poslijetridentskoj epohi. Valja, k tome, naglasiti da je Dešić u njega uvrstio i brojne biblijske tekstove. Taj je molitvenik u vremenu svoga nastanka bio značajno sredstvo izgradnje i usmjeravanja hrvatske pučke pobožnosti, posebno marijanske.

Iz perspektive pak povijesti hrvatske literature »Raj duše« je osobito vrijedan spomenik koji potvrđuje kontinuirani razvoj hrvatske književnosti. On je dokaz o zrelosti izričaja hrvatskog jezika, a potvrđuje i bogatstvo teoloških termina na narodnom jeziku. Predstavlja pokušaj traženja hrvatskog književnog jezika, pristupačnog svim Hrvatima pa ga se zato i ne može svrstati u djela dijalektalne književnosti. Trebaju ga i nadalje proučavati ne samo naši literarni povjesnici i filolozi, nego i teolozi kako bi ga osvijetlili u njegovom teološkom i vjerskom sadržaju, a bibličari moraju tražiti podrijetlo prijevoda biblijskih tekstova.

 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Odmor tik do skijaških staza
VALAMAR OBERTAUERN HOTEL 4*

Odmor tik do skijaških staza