Foto I. TOMIĆ
Završetak radova ponajprije ovisi o trenutnoj i budućoj poslovnoj sposobnosti Hidroelektre, što je i dosad bio glavni uzročnik slabe realizacije i dinamike izvođenja radova, rekao je Tomislav Dragovan iz Hrvatskih cesta
RIJEKA Pristupna cesta do Centra za gospodarenje otpadom Marišćina neće biti dovršena barem do srpnja iduće godine, potvrđeno je iz Hrvatskih cesta. Tragikomična saga o izgradnji svega desetak kilometara ceste koja će riječku zaobilaznicu povezivati s Marišćinom, ali ujedno riješiti i gorući problem neadekvatne povezanosti većeg dijela Općine Viškovo s Rijekom, time prelazi na novu razinu apsurda, jer u Hrvatskim cestama ne mogu sa sigurnošću potvrditi niti da će taj rok biti ispoštovan. Prema riječima Tomislava Dragovana, uzrok neizvjesnosti s rokovima je teška poslovna situacija u kojoj se nalazi izvođač radova Hidroelektra niskogradnja.
– Završetak radova u prvom redu ovisi o trenutnoj i budućoj poslovnoj sposobnosti Hidroelektre, što je i dosad bio glavni uzročnik slabe realizacije i dinamike izvođenja radova – rekao je Dragovan.
Neraskidiv ugovor
Rok za završetak radova definiran javnim natječajem prije gotovo tri godine, u kojemu je Hidroelektra izabrana kao najpovoljniji ponuđač, s cijenom od oko 93 milijuna kuna, bio je 24 mjeseca. Iz Hrvatskih cesta prilikom potpisivanja ugovora bilo je najavljivano kako će, zbog tada već debelog kašnjenja izgradnje, taj rok redefinirati te da bi radovi mogli biti gotovi krajem 2014. godine. Kako je Hidroelektra već pri preuzimanju posla bila u velikim poslovnim problemima, i vrapcima na grani bilo je jasno da je to nemoguće, a kasniji događaji, poput obustave radova te izvođenja radova puževom brzinom zbog nedostatka obrtnih sredstava, pokazali su da ni ugovorom predviđeni rok od 24 mjeseca neće biti ispoštovan.
Šćulac: Bez utjecaja na funkcioniranje CZGO-a
Na pitanje zbog čega uz toliko kašnjenje Hidroelektre ugovor naprosto nije raskinut, a posao povjeren drugom izvođaču, Dragovan kaže kako je to odluka uprave Hrvatskih cesta.
– Prema ugovoru radovi su trebali biti završeni do 23. srpnja ove godine, no uprava i Nadzorni odbor Hrvatskih cesta donijeli su poslovnu odluku da se ugovor ne raskida jer bi to dodatno povećalo troškove, a vjerojatno bi i dulje trajalo, budući da bi bilo potrebno ponovno provesti proceduru javne nabave. Procijenjeno je da će Hidroelektra biti u stanju dovršiti započeti posao – kaže Dragovan.
Dosad su od tri dionice ceste između administrativne granice Grada Rijeke s Općinom Viškovo i Marišćine, na prvoj dionici završeni gotovo svi radovi i postavljen drugi sloj asfalta, dok je na drugoj dionici veći dio pod prvim asfaltnim slojem.
– Pod asfaltom na drugoj dionici zasad nisu dva kraća poteza, prvi zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a drugi zbog potrebe izmještanja trase dalekovoda. Oba se promptno rješavaju, prije dva tjedna održan je sastanak svih uključenih strana, a Županijska uprava za ceste se obvezala ove probleme riješiti. Na trećoj dionici probijena je trasa, a u tijeku su iskopi rova oborinske kanalizacije – rekao je Dragovan koji, međutim, nije mogao sa sigurnošću kazati kada će cesta biti dovršena.
Problemi i kašnjenja konstanta
Problemi i kašnjenja jedina su konstanta izgradnje ceste prema Marišćini, još od samih početaka projekta. Dok je Grad Rijeka svoju dionicu, od čvora Rujevica do granice s Općinom Viškovo izgradio još prije gotovo tri godine, radovi na ostatku ceste prije nešto više od dvije godine tek su započeli. Gradnja od granice Grada Rijeke do Marišćine bila je obaveza Primorsko-goranske županije i Općine Viškovo koje, međutim, do trenutka kada je prebačena Hrvatskim cestama odlukom Zlatka Komadine, za njegovog kratkog ministrovanja pomorstvom i prometom, nisu izvršile ni imovinsko-pravnu i ostalu pripremu.
Kako HC u 2012. godini, kada je Komadina cestu proglasio državnom, u budžetu nije imao predviđena sredstva za projekt, natječaj je proveden tek početkom 2013. te je odabrana Hidroelektra, s najjeftinijom ponudom, iako su upućeni već tada najavljivali kako je riječ o nerealno niskoj cijeni i izvođaču čija je sposobnost da na vrijeme završi radove upitna. Žalbe drugih ponuđača dodatno su odgodile početak radova do ljeta te godine, a praktički odmah na početku bilo je jasno da od planirane dinamike neće biti ništa.
U cijeloj priči učinjen je i niz drugih propusta koji su završili, primjerice, sporenjem Grada Rijeke i Općine Viškovo oko isplate čestica koje je otkupio Grad, a kasnije se pokazalo da je to bila obavezna učiniti Općina Viškovo. Jednako tako, prema dostupnim informacijama, još nije riješeno ni pitanje obeštećenja Gradu Rijeci, koji je »svoju« dionicu platio ukupno 90 milijuna kuna, a gradonačelnik Vojko Obersnel logikom »ako je cesta državna onda nek je država i plati«, od HC-a zatražio barem djelomično obeštećenje, no svi pregovori dosad su završavali bez rezultata.
