Poslali prijedloge Upravi Uljanika

Štrajkaški i Sindikalni odbor nude dva moguća rješenja za 3. maj

Hina

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Prema prvom predloženom scenariju, CERP, Ministarstvo financija ili država preuzima dionice 3. maja u vlasništvu Uljanika u svoje vlasništvo, prijebojem potraživanja Ministarstva financija prema Uljaniku, za iznos knjigovodstvene vrijednosti dionica 3. maja od 20 milijuna kuna. Predlažu da CERP potom unese u temeljni kapital 3. maja brodove za koje su plaćena državna jamstva, kao i one koji će biti protestirani i ući u vlasništvo države temeljem hipoteke. CERP bi 3. maju, putem HBOR-a ili komercijalne banke, osigurao financiranje dovršetka otkazanih brodova, a od prodaje tih brodova CERP-u bi se vratio novac



RIJEKA Štrajkaški odbor i Sindikalni odbor za opstojnost brodogradilišta 3. maja u četvrtak su Vladi, ministarstvima financija i gospodarstva te Upravi i Nadzornom odboru Uljanika poslali prijedloge mogućih rješenja teškoća u 3. maju, za koje smatraju da bi bila dobra za sve – radnike, vlasnike, državu, dobavljače i kooperanate, lokalnu zajednicu i gospodarstvo u cjelini.


Kako su naveli, nemaju informacija o sudbini 3. maja, pa su sami izradili dva moguća rješenja. Navode da je Uljanik d.d. većinski vlasnik 3. maja s 85,4 posto dionica te da će 3. maj 23. prosinca, nakon 120 dana neprekinute blokade računa, po sili zakona biti u stečajnom postupku.


Ocjenjuju da većinski vlasnik 3. maja ne čini ništa da bi zaštitio interese, opstojnost i imovinu 3. maja i dioničara te da je u prošlih pet godina iz 3. maja u Uljanik grupu pretočeno oko milijardu kuna, od kojih oko 600 milijuna pozajmica s kamatama, 103,8 milijuna dugovanja Uljanika zamijenjenih za udjele u dvije offshore tvrtke i 313 milijuna cesija.




Prema prvom predloženom scenariju, CERP, Ministarstvo financija ili država preuzima dionice 3. maja u vlasništvu Uljanika u svoje vlasništvo, prijebojem potraživanja Ministarstva financija prema Uljaniku, za iznos knjigovodstvene vrijednosti dionica 3. maja od 20 milijuna kuna.


Predlažu da CERP potom unese u temeljni kapital 3. maja brodove za koje su plaćena državna jamstva, kao i one koji će biti protestirani i ući u vlasništvo države temeljem hipoteke. CERP bi 3. maju, putem HBOR-a ili komercijalne banke, osigurao financiranje dovršetka otkazanih brodova, a od prodaje tih brodova CERP-u bi se vratio novac.


Nadalje, potraživanje Ministarstva financija prema 3. maju za aktivirana državna jamstva od 32 milijuna dolara bi se cesijski prebacilo na Uljanik, čime bi se zatvorio dio obveza Uljanika prema 3. maju na ime pozajmica, a Uljanik nastavlja restrukturiranje.


CERP i dobavljači potom bi osigurali deblokadu računa 3. maja, jer bi svoja potraživanja naplatili isporukom brodova u izgradnji. Za preostala potraživanja za pozajmice osiguralo bi se namirenje u preostaloj imovini Uljanika.


Nakon konsolidacije 3.maja, CERP bi ponudio na prodaju svoje dionice najpovoljnijem ponuđaču i time smanjio ukupnu štetu koja bi nastala mogućim odlaskom u stečaj.


Iz Štrajkaškog i Sindikalnog odbora navode da bi taj scenarij olakšao postupak odobrenja programa restrukturiranja Uljanika i mogućeg dokazivanja tijeka novca između sada povezanih društava iz Uljanik grupe i 3.maja. Uz to, taj scenarij ne sprečava da Uljanik nastavi s programom restrukturiranja uz državnu potporu ili da ode u likvidaciju bez utjecaja na 3. maj.


Prema drugom predloženom rješenju, CERP bi na temelju prijeboja dijela svojih potraživanja stekao većinski paket dionica Uljanika d.d. te bi osigurao 3. maju povrat pozajmice i ponudio bi na prodaju svoje udjele u 3. maju. Nastavilo bi se restrukturiranje Uljanika, a povratom pozajmice 3. maju osiguralo bi se veće zanimanje ulagača i smanjenje troškova restrukturiranja.


U 3. maju smatraju da bi se provođenjem tih prijedloga smanjila šteta za državu, nastavilo poslovanje 3. maja na tržišnim osnovama, omogućilo donošenja samostalne odluke o budućnosti ostatka Uljanik grupe i olakšao postupak odobrenja programa restrukturiranja Uljanika od strane Europske komisije. Tako bi se, smatraju, omogućio nesmetani rad 3. maja, zadržala brodograđevna djelatnost u Rijeci i završili brodovi za koje su otkazani ugovori.