Prikupljeni komunalni otpad nakon zatvaranja deponija bit će baliran na Viševcu, a zatim će kamionima biti transportiran na lokaciju Marišćine, gdje će do svibnja čekati puštanje u pogon »nulte faze«
VIŠKOVO – Komunalni otpad iz cijele županije gotovo pola godine bit će u balama odlagan na području Marišćine, nakon što postojeće brdo smeća na Viševcu definitivno bude zatvoreno za svega dva do tri mjeseca, što znači goruće pitanje zbrinjavanja otpada i dalje neće biti konačno riješeno.
Posljedica je to poništenja javnog natječaja za izgradnju »nulte faze« Marišćine, koje je stiglo iz Zagreba nakon gotovo tri mjeseca mučnog čekanja na bilo kakav odgovor Državne komisije. Komunalno društvo Čistoća tako je krajem srpnja moralo raspisati ponovljeni natječaj, a odluka o izboru izvođača radova poslana je svim ponuditeljima u utorak. Nakon primitka počinje teći žalbeni rok od 15 dana.
No, čak i da natječaj ovog puta prođe bez ikakvih problema i novih žalbi, u Čistoći potvrđuju da nema nikakve šanse da »nulta« faza Marišćine bude stavljena u pogon do kraja godine. Izabrani će izvođač, naime, nakon očekivanog potpisa ugovora u rujnu, imati rok od osam mjeseci za dovršetak izgradnje »nulte faze«.
– Ako ponovljeni natječaj prođe bez žalbe, »nulta faza« Marišćine bit će u pogonu najkasnije u svibnju. Nadamo se da će cijeli projekt biti moguće dovršiti i ranije, no izvođaču smo dali osam mjeseci, jer uz usluge projektiranja, te izgradnje pet kazeta na odlagalištu površine tri hektara, mora ishodovati i građevinsku dozvolu, kaže Marina Babić-Brusić iz KD »Čistoća«.
U Čistoći su ipak osigurali rješenje nakon što deponij Viševac definitivno bude zatvoren najkasnije krajem godine, a riječ je o sustavu baliranja otpada. Prikupljeni komunalni otpad bit će tako baliran na Viševcu, a zatim će kamionima biti transportiran na lokaciju Marišćine, gdje će čekati puštanje u pogon »nulte faze«.
Balirani otpad bit će potpuno neškodljiv za okoliš, tvrdi Marina Babić Brusić iz Čistoće.
– Otpad se baliranjem omota u polietilenske folije, koje su nepropusne i za zrak i za oborinske vode. Samim tim nema biološke razgradnje otpada, niti stvaranja procjednih voda i odlagališnog plina.
Folije su dovoljno čvste da izdrže pritisak transporta i skladištenja, a balirani otpad bez problema može stajati i dulje od šest mjeseci, kaže Babić-Brusić, napominjući da se ista tehnologija već koristi u Varaždinu.
– Sustav baliranja otpada izabran je kao prijelazna varijanta od zatvaranja Viševca do završetka »nulte faze«, u dogovoru s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te resornim Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, jer svjesni smo da će kapaciteti Viševca biti u potpunosti iskorišteni za svega nekoliko mjeseci.
Neće biti nikakvog proširenja Viševca niti odlganja izvan postojećih dozvola. Čim kapaciteti budu popunjeni krenut ćemo s baliranjem. Stroj za baliranje besplatno će nam ustupiti Fond za zaštitu okoliša, a bit će smješten na ulaznom dijelu »Viševca«.
Balirani otpad bit će samo privremeno odlagan na području Marišćine, a nakon dovršetka »nulte faze« bit će dodatno obrađen i konačno deponiran u kazetama, objašnjava Babić-Brusić.
»Nulta faza« Marišćine trebala je biti privremeno rješenje do otvaranja buduće Centralne zone za gospodarenje otpadom 2014. godine, ali sad je jasno da će i »nulta faza« biti »premoštena« svojim prijelaznim rješenjem. Na činjenicu da će zbrinjavanje komunalnog otpada ponovo biti noćna mora odgovornih u Gradu Rijeci, resornom Ministarstvu i KD Čistoća, upozorili su PGS-ovci Igor Rubeša, Ines Strenja Linić i Valter Saršon.
– Ono što mještane općine Viškovo, posebice u bližem okruženju odlagališta Viševac i buduće CZGO Marinšćina, ovih vrućih i sparnih dana najviše zabrinjava je pitanje kako će se zbrinjavati i distribuirati komunalni otpad koji već pedesetak godina ozbiljno narušava sve ekološke i sanitarne standarde, te degradirajuće djeluje na sve aspekte života u bližoj i široj okolici deponija Viševac.
Nagađanja i kuloarske priče zbog neadekvatnog informiranja i izostanka konkretnih aktivnosti na terenu, među mještanima izazivaju sve veću zabrinutost i strah od nove ekološke kataklizme vezane za zbrinjavanje komunalnog otpada na području naše općine, upozoravaju viškovski PGS-ovci.
Igora Rubešu zanima i ima li Općina Viškovo, kao jedinica lokalne samouprave, na čijem se području vrši deponirnanje komunalnog otpada, pravo bolje i snažnije zaštiti svoje interese.
– Općina je manjinski suvlasnik Ekoplusa i smatramo da bi bilo dobro da Općina kroz pravo veta na odluke Ekoplusa može zaštiti interese ne samo mještana Viškova, već i cijele regije. Zanima nas i pod kakvim je uvjetima Ekoplus dao na korištenje prostor za formiranje »nulte faze«, kad je Zakonom o otpadu zabranjeno direktno odlaganje neobrađenog i nepripremljenog komunalnog otpada.
Pozivamo župana i resorno Ministarstvo da zaštite mještane i spriječe bilo kakvu mogućnost ekološke devastacije i nove ekološke sramote u Viškovu, poručuje Rubeša.
