Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
20. studenoga 2017.
Socijalne mjere

Siromaštvo i druge nepovoljne okolnosti: Svaki osmi riječki osnovac nema za marendu

U produženom ili cjelodnevnom boravku svakom četvrtom učeniku marendu plaća Grad / Arhiva NL
U produženom ili cjelodnevnom boravku svakom četvrtom učeniku marendu plaća Grad / Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 10. studeni 2017. u 17:18 2017-11-10T17:18:46+01:00

Većina djece i mladih u Rijeci pravo na ovu pomoć ima jer dolazi iz obitelji čiji su prihodi kućanstva toliko niski da pripadaju u kategoriju siromašnih ili na rubu siromaštva

Svaki osmi riječki osnovnoškolac nema za marendu, roditelji svakog četvrtog polaznika u produženom ili cjelodnevnog boravka oslobođeni su plaćanja prehrane, svaki deveti učenik u riječkim osnovnim školama uči iz knjiga čija je nabava djelomično financirana novcem iz proračuna, a Grad plaća i boravak u predškolskim ustanovama za gotovo svako sedmo dijete u vrtiću ili jaslicama.

Tek manji dio njih to pravo ostvaruje zbog bolesti, zbog teškoća u razvoju, zato što su udomljeni ili su djeca stradalnika rata. Većina djece i mladih pravo na ovu potporu iz proračuna koji se bilježi kao »socijalno ulaganje u ranu skrb i obrazovanje socijalno ugrožene djece i mladih« ima zbog toga što dolazi iz obitelji čiji su prihodi kućanstva toliko niski da pripadaju u kategoriju siromašnih ili obitelji na rubu siromaštva.

Izjednačiti mogućnosti

Za ovu pedagošku, odnosno školsku i akademsku godinu, u proračunu Grada Rijeke za ovaj je socijalni program, čiji je cilj izjednačavanje mogućnosti u odgoju i obrazovanju, izdvojeno 8,2 milijuna kuna. Pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, Karla Mušković, navela je da gradske socijalnemjere koristi 2.205 djece i mladih osoba iz socijalno ugroženih obitelji te da je riječ o iznosu od 3.720 kuna po djetetu.

– Socijalnim mjerama ulaže se u socijalno ugroženu djecu i mlade kako bi se spriječile dramatične i dalekosežne posljedice siromaštva i drugih nepovoljnih okolnosti u kojima žive. Među najčešćim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama najčešće se navode socijalna isključenost, gubitak samopoštovanja, stigmatizacija, niža razina obrazovanja, lošije plaćeni poslovi, lošiji uvjeti stanovanja i slabija zdravstvena skrb te problemi vezani uz izrazitije doživljavanje negativnih emocija, nasilje i ostala kriminalna ponašanja.

Njima se nastoji izjednačiti one slabijeg socijalnog statusa s vršnjacima koji žive u znatno povoljnijim životnim uvjetima kao i osnažiti za optimalnu participaciju u socijalnom i ekonomskom životu u budućnosti – pojasnila je pročelnica Karla Mušković.

Pošteniji pristup

Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je da, uz socijalne mjere, treba ubrojiti i niz drugih koje su namijenjene najmlađima kao što su razni oblici stipendija ili pokrivanje troškova produženog i cjelodnevnog boravka u osnovnim školama.

– Kada sve zbrojimo, za najmlađe je u proračunu osigurano oko 20 milijuna kuna. To je naš odgovor na pitanje zbog čega ne osiguravamo besplatne udžbenike svima. Duboko sam uvjeren da je ovo pošteniji pristup jer pomažemo onima kojima je pomoć stvarno potrebna. Naše je opredjeljenje da život učinimo sigurnijima djeci koja se nalaze u socijalnoj potrebi. Društvo se treba angažirati prema najugroženijim i najslabijim članovima jer se jedino na taj način pokazuje socijalna osjetljivost – zaključio je Obersnel.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka