Karlo je rođen s 25 tjedana, sa srčanom anomalijom, a do trenutka operacije uspio je dosegnuti tisuću grama, što je bilo dovoljno za spasonosni medicinski zahvat
RIJEKA Mali Karlo rođen je prije mjesec dana s 25 tjedana i s nešto više od 800 grama. Do početka ovog tjedna ovaj mali borac uspio je dosegnuti 1.000 grama što je bilo dovoljno da liječnici Kliničkog bolničkog centra Rijeka upravo u njegovom slučaju prvi u Hrvatskoj izvedu operaciju srca u inkubatoru. O uspješnosti ovog interdisciplinarnog zahvata kojeg je u riječkoj Klinici za ginekologiju i porodništvo predvodio riječki kardiokirurg, mr. sc. Igor Medved dovoljno svjedoče brojke – Karlo je u samo dva dana dobio još 100 grama i uskoro mu više neće biti potrebni aparati za ventilaciju.
Dr. Medvedu ovo nije prva operacija ovakve vrste budući da su operaciji prethodile još dvije slične koje su obavljene na Klinici za pedijatriju. O nastojanju riječkih liječnika da u Rijeci razviju dječju kardijalnu kirurgiju svjedoči i činjenica o desetak operacija srca u djece, koliko ih je u prošloj godini obavio mr.sc. Medved.
– Dječja kardiokirurgija u Rijeci se i dalje radi, suradnja s kirurzima u Massi još uvijek je otvorena, no postoji i financijski moment cijele priče u kojem u ovom trenutku ne možemo očekivati velik napredak. Pritom operacija poput ove nije skupa, ali se može raditi samo u ovim uvjetima gdje postoje kardiokirurzi koji se bave djecom, naglašava Medved.
Karlo je rođen s anomalijom arterijskog duktusa, žile koja kod fetusa odvodi krv iz plućne arterije u aortu i zatvara se prilikom rođenja djeteta. Kod prijevremeno rođene djece kao što je Karlo, ova se žila nerijetko otvori i dok se u većini slučajeva ova deformacija liječi farmakološki, kod manjeg postotka djece lijekovi naprosto ne djeluju. U takvim slučajevima kroz srce i pluća djeteta prolazi dvostruko više krvi, a posljedice toga su da dijete ne jede i sporije napreduje.
Izazov i odgovornost
Pred neonatolozima u takvim je slučajevima velik izazov i odgovornost jer svaki krivi potez može imati trajne posljedice na zdravlje djeteta. U ovom slučaju osim što je operacija obavljena dovoljno rano da sama srčana greška neće ostaviti nikakve posljedice na zdravlje djeteta, stres zbog operacije i premještanje na neku drugu kliniku je izbjegnut jer je mali Karlo sa Zavoda za neonatologiju liftom premješten tek nekoliko katova niže u operacijsku salu i pritom nije vađen iz inkubatora. Umjesto toga, s inkubatora, koji će još neko vrijeme u njegovom slučaju imati ulogu majčine posteljice, tek su skinute stranice, a cijela je operacija trajala dva sata.
– Suradnja Zavoda za neonatologiju i Zavoda za kardijalnu kirurgiju traje već dulje vrijeme, no ovo je svakako iskorak u boljem i svrsishodnijem liječenju prijevremeno rođene djece. Pritom je riječ o vrhunskim stručnjacima koji su u njoj sudjelovali: neonatolozima, anesteziolozima i instrumentarima. Bez njih ni ne bi bila moguća ovakva operacija koja bi se mogla nazvati operacijom srca u umjetnoj majčinoj utrobi. Općenito kad je o dječjoj kardiokirurgiji riječ, ukoliko je operacijski zahvat dobro pripremljen i rano obavljen djeca reagiraju izvrsno i u daljenjem životu nemaju praktički nikakvih tegoba, objašnjava mr. Igor Medved, pročelnik Zavoda za kardijalnu kirurgiju u riječkom KBC-u.
Rani zahvat
Prema riječima pročelnika Zavoda za neonatologiju prof. dr. Sandra Dessarda, koji malog Karla prati od rođenja, godišnje u riječkom rodilištu postoji potreba za pet do deset ovakvih operacija na srcu prijevremeno rođene djece. On posebno naglašava prednost što ranijeg pristupanja zahvatu kao i što manje stresa i premještanja djeteta.
– Kod ovakvih slučajeva naš je plan da se dijete uopće ne spušta liftom u operacijsku salu već se zahvat obavlja upravo ovdje, na Neonatologiji gdje se dijete i nalazi. Naš je cilj minimalizirati stres i manipulaciju te sve podrediti djetetu koje se u takvom slučaju neće voditi nigdje, već će sve potrebno biti dovedeno njemu, kaže Dessardo.
Postotak preživjele djece porođajne težine ispod 1.000 grama općenito se u svijetu kreće oko 50 posto. Dessardo ističe da je u riječkom rodilištu neonatalni mortalitet na nivou najrazvijenijih zemalja, a najmanja preživjela beba u riječkom KBC-u imala je nešto manje od 500 grama.
