Novo vodstvo riječkog kazališta jasno se opredijelilo za društveno-politički angažman i promptno reagiranje na aktualna zbivanja. Time je na neki način oživljen koncept »Proleterskog kazališta«, kojemu u prvom planu nije bila umjetnost, već želja za intervencijom u aktualna zbivanja te snažna političnost
Završila je prva kazališna sezona u mandatu intendanta Olivera Frljića i glavnog dramaturga te ravnatelja Opere Marina Blaževića u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci. Moglo bi se reći da je to po mnogočemu bila burna sezona, kojom su Frljić i Blažević nerijetko uznemiravali duhove i izazivali žestoke reakcije – i kazališnih i izvankazališnih krugova, a na neki način uzdrmali i samu koncepciju hrvatskog narodnog kazališta.
Njihova prva sezona – 2014/2015. – najavljena je programskom knjižicom znakovitih crvenih korica, te istim takvim majicama s natpisom »Hrvatsko narodno kazalište I. pl. Zajca – Kazalište narodu!« U nastupnom razgovoru za Novi list Frljić i Blažević objasnili su da je poruka koju žele poslati u samom startu da je HNK Ivana pl. Zajca kazalište svih građana, bez obzira na njihov nacionalni, spolni, rodni, vjerski ili ateistički identitet, bez obzira na njihovu dob i bez obzira radi li se o osobama koje većinski diskurs označava kao osobe s posebnim potrebama.
Kazalište kao javni forum
– To je naša interpretacija onog »narodno« iz naziva riječkog HNK-a i ona snažno ide protiv etnocentričkog koncepta nacionalnog kazališta. Dakle, razvijat ćemo posebnu osjetljivost prema svim onim zajednicama koje većinsko na ovaj ili onaj način isključuje – objasnili su Oliver Frljić i Marin Blažević te najavili u prvoj sezoni najmanje tri projekta koji će se na tematskoj razini baviti manjinama. Tada su kazali i da planiraju svaki mjesec na jedan dan »preimenovati« HNK i dati mu ime jedne manjine: Romsko kazalište Ivana pl. Zajca, LGBT kazalište Ivana pl. Zajca i tako dalje.
Raznim akcijama koje su uslijedile na pročelju zgrade HNK-a Ivana pl. Zajca, novo vodstvo riječkog kazališta jasno se opredijelilo za društveno-politički angažman i promptno reagiranje na aktualna zbivanja. Time je na neki način oživljen koncept »Proleterskog kazališta«, kojemu u prvom planu nije bila umjetnost, već želja za intervencijom u aktualna zbivanja te snažna političnost.
Kako su u uvodu sezonske programske knjižice objasnili Frljić i Blažević, »biti političko kazalište znači biti političan ne u smislu optiranja za jednu političku partiju, nego u značenju koje je tom pojmu dao Erwin Piscator ili Hans-Thies Lehmann kroz sintagmu ‘estetika pobune’«. Riječko kazalište tako se pretvorilo u neku vrstu javnog foruma, na kojemu je došlo do sučeljavanja, pa i sukobljavanja, suprotnih političkih, ideoloških i svjetonazorskih stavova.
Iz kazališnih krugova odmah je stigla i kritika da se Frljić i Blažević premalo bave onime što se događa na pozornici, a previše provokacijama i pamfletima ispred kazališta. Prva u nizu akcija izvedena je 8. listopada prošle godine, kad je na Dan neovisnosti riječki HNK preimenovan u »Hrvatsko LGBT kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka«, uz razvijanje zastave duginih boja. Ubrzo nakon toga, usporedno s premijerom predstave »Pseudolusove muke« Talijanske drame, na pročelje je postavljen natpis »Hrvatsko-talijansko kazalište Ivana pl. Zajca« te je ispod hrvatske zavijorila i talijanska zastava.
Burne reakcije
Sljedeća akcija na zgradi HNK-a bilo je postavljanje velikog portreta Bojana Glavaševića s natpisima »Ja ne mrzim« i »Heroj, a ne zločinac«. Na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, na pročelju zgrade riječkoga HNK-a pojavila su se dva natpisa: uprava HNK-a postavila je veliki natpis »Hrvatsko apolitičko kazalište«, a nakon toga riječki dragovoljci »A« bojne 111. brigade HV-a natpis »I reći ću vam samo jednu stvar – zapamtite Vukovar 18. 11. 1991.«
U siječnju ove godine na zgradu HNK Ivana pl. Zajca stavljen je i transparent na kojemu je pisalo »Predsjednice – dobrodošli u Hrvatsko glumište«, a zatim je premijera predstave »Životinjska farma« najavljena instalacijom u obliku šatora, postavljenom na riječkom Korzu.
Sve ove akcije izazvale su manje ili više burne reakcije, a vijećnici HDZ-a i Hrvatskih laburista u riječkom Gradskom vijeću u jednom su se trenutku dogovorili da će pokrenuti postupak uvrštavanja rasprave o radu Kazališnog vijeća HNK-a Ivana pl. Zajca i intendanta toga kazališta Olivera Frljića na dnevni red Gradskog vijeća. Na ovakve pritiske reagirali su glumci Hrvatske i Talijanske drame, istaknuvši da argumenti nisu umjetničke nego isključivo političke prirode.
Tolerancija na kušnji
Velika bura podignula se i oko predstave »Hrvatsko glumište«, kojoj je prethodila polemika Slobodana Šnajdera, autora »Hrvatskog Fausta«, s Frljićem i Blaževićem. Na kraju Šnajderov »Hrvatski Faust« nije izveden, a realiziran je autorski projekt Frljića i Blaževića pod nazivom »Hrvatsko glumište« koji je – tematiziranjem vremena NDH i 1990-ih godina u Hrvatskoj – izazvao podijeljene reakcije, napade i osude. Zazivao se otkaz Frljiću i Blaževiću, a oglasila se čak i Riječka nadbiskupija s apelom da se prestane vrijeđati vjernike i njihove svetinje. Predstavu »Hrvatsko glumište« od njene premijere nastavile su pratiti kontroverze.
Na ovogodišnjim Riječkim ljetnim noćima prikazana je »Trilogija o hrvatskom fašizmu« Frljića i Blaževića – koju uz »Hrvatsko glumište« čine »Bakhe« i »Aleksandra Zec« – čija je izvedba popraćena velikim mjerama osiguranja.
Događaji oko nove uprave HNK-a Ivana pl. Zajca eskalirali su performansom »Otkaz Frljiću i Blaževiću« ispred zgrade kazališta. Performans je nastao kao njihov odgovor na govor mržnje na društvenim mrežama, no na kraju je i sâm performans bio na rubu fizičkog obračuna. I ovim i drugim akcijama Frljić i Blažević na neki su način testirali poslovičnu riječku toleranciju, koja se sada ozbiljno našla na kušnji.
Dramski i glazbeni program
Prilikom preuzimanja kazališta, Oliver Frljić i Marin Blažević nisu znali za goleme dugove HNK Ivana pl. Zajca, pa je dobar dio njihove prve sezone u »Zajcu« protekao u rješavanju financijskih i drugih problema koji su ostali iza bivše uprave, a pred kraj ove kazališne sezone uručen je i otkaz bivšoj intendantici Nadi Matošević Orešković.
U odnosu na program kojim su se Frljić i Blažević javili na natječaj za intendanta HNK-a Ivana pl. Zajca došlo je do odstupanja, ali je onaj predložen u sezonskoj knjižici najvećim dijelom i realiziran. U Hrvatskoj drami od repriznih naslova zadržani su »Don Quijote«, »Tri mušketira«, »Crnac«, »Kurva«, »Zajedno«, »Turbofolk«, »Ljepotica i zvijer«. Umjesto Šnajderova »Hrvatskog Fausta« izvedeno je »Hrvatsko glumište«, a premijerno su izvedeni »Vincent« Olje Lozice, »Životinjska farma« u režiji Andrása Urbána i hrvatska verzija »Pinocchija« u režiji Elvije Nacinovich. Pred kraj sezone premijeru je imala i drama »Sh.Sh.« Nataše Antulov.
U usporedbi s dramskim, moglo bi se reći da je operni, a posebice koncertni program, bio bogatiji i bolji. Opernu sezonu otvorila je koncertna izvedba Puccinijeve »Tosce«, a nakon peripetija premijeru je doživio i »Jevgenij Onjegin« Čajkovskog, u suradnji sa zagrebačkim HNK-om. Za komornu scenu adaptirana je Bizetova »Carmen«, a premijerno su izvedeni i »Oedipus Rex« Igora Stravinskog te »InferNO« prema skladbama Milka Kelemena.
Otvaranje prema publici
Vrhunac ove operne sezone bio je Mozartov »Don Giovanni« u režiji Erika Söderbloma, nastao u partnerstvu s New Generation Operom iz Helsinkija. Opernu i koncertnu sezonu obilježio je dirigent Ville Matvejeff, a riječka publika imala je prilike uživati u sjajnim interpretacijama Dunje Vejzović, Giorgia Suriana, Diane Haller, Kristine Kolar… U novoj podjeli izvedena je Verdijeva »La Traviata« s mladim snagama Opere SNG-a Ljubljana.
Na kraju ove sezone riječki Balet oprostio se od dosadašnjeg ravnatelja Ronalda Savkovića, koji je u ovoj sezoni i dosta koreografirao. U predstavi »Barok – balet« Savković je koreograf uz Balázsa Baranyaija, a potpisuje i koreografije za »Carmen« i »Orašara«. Premijerno je izvedena predstava »Carmen & Šeherezada« u koreografiji Ronalda Savkovića i Lea Mujića. Nakon odlaska Savkovića, za vršitelja dužnosti ravnatelja Baleta postavljen je Balázs Baranyai.
Kao novitet spomenimo i Međunarodno natjecanje mladih opernih pjevača »Zinka Milanov«, a pokrenuta je i inicijativa »Diplomirani gledatelj« kojom se riječki HNK u još većoj mjeri otvorio svojoj publici.
Osim predstava, ove sezone u HNK-u Ivana pl. Zajca prikazivani su i društveno-politički angažirani filmovi, a održane su i razne tematske tribine i okrugli stolovi. Novost je i to što je preuzimanjem upravljanja HKD-om na Sušaku riječki HNK postao prva nacionalna kazališna kuća u Hrvatskoj koja je dobila drugu scenu. Došlo je i do promjene koncepcije Riječkih ljetnih noći, čiji je program napravljen u suradnji kazališta s ostalim ustanovama u kulturi u Rijeci.
Na upućene kritike nova uprava »Zajca« krajem ove kazališne sezone odgovorila je brojkama: prihod od slobodne prodaje programa u ovoj sezoni porastao je za 164.000 kuna (više od 10 posto), a broj prodanih ulaznica za 5.479. Online prodaja je porasla za više od 100 posto.
U međuvremenu najavljena je nova sezona koja počinje u rujnu pod motom »Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli«, a nudi po šest premijera u Hrvatskoj i Talijanskoj drami, četiri operne premijere, koncerte te dvije baletne premijere. Uz glavnog gosta dirigenta Opere Ville Matvejeffa, gošću sezone dobit će i Drama – glumicu Miru Furlan.
