Snimio Damir ŠKOMRLJ
Želi se izbjeći neprimjerenu gradnju kojoj svjedočimo u Kostreni, a koja će i dalje biti moguća prema važećem PP-u, što može rezultirati potpunom i nepovratnom devastacijom prostora kao u nekim općinama riječkog prstena ili na nekim srednjodalmatinskim otocima koji su definirali parcele od 300 do 500 kvadrata, upozorava Dean Pavlak
KOSTRENA Predlažemo vijećnicima Općinskog vijeća Kostrene da odbace inicijativu za suspenziju Odluke o ciljanim izmjenama i dopunama Prostornog plana te da se nastavi rad na dovršetku Prostornog plana, stoji u zaključku Odbora za urbanizam i prostorno planiranje Općine Kostrena.
Mišljenje ovog odbora zatraženo je na sjednici kostrenskog Vijeća održanoj koncem lipnja, nakon što je SDP bezuspješno predložio da se u dnevni red sjednice uvrsti i odluka o suspenziji izmjena Prostornog plana.
Razlog za prijedlog odluke o suspenziji Prostornog plana bila je inicijativa koju je pokrenuo Kostrenjanin Igor Vranić, a koju je potpisalo oko 150 Kostrenjana zabrinutih za budućnost svojih zemljišta na kojima uskoro planiraju graditi, a koja će s izmjenama plana izgubiti svoj građevinski status.
Načelnica Općine Kostrena Mirela Marunić kaže da je svjesna da neće moći izbjeći nezadovoljstvo dijela Kostrenjana, no bez obzira na tu činjenicu i dalje planira provesti u djelo ono što smatra da će osigurati ispravan smjer razvoja Kostrene.
– Zaposlenici Općine Kostrena i ja kao načelnica, ujedno smo i mještani Kostrene i vlasnici nekretnina pa se i na nas odnose sve te odluke. Budite sigurni da i među zaposlenicima Općine ima onih kojima novi plan možda baš i ne odgovara. I neki od kreatora i suradnika na novom Planu našli su se u situaciji da predlažu izmjene u korist vlastite štete, ali to je tako. Ne smije ničiji osobni interes biti važniji od zajedničkog inače ćemo, dugoročno gledano biti svi na gubitku. Prostornim planom ne definiraju se samo uvjeti gradnje. Izmjene i dopune važne su i radi nekih drugih stvari, kao što je utvrđivanje komunalnih zona, formiranje javnih prostora, kao i centra mjesta koji Kostrena nema – smatra Marunić.
Izmjene i dopune važne su i radi nekih drugih stvari. Primjerice, trenutačno možda i najvažnija odluka za budućnost Kostrene ovisi o usvajanju novog Prostornog plana jer bi se stvorile pretpostavke za izmještanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa sušenjem mulja s trenutačne lokacije u blizini Termoelektrane Rijeka i naselja Paveki, Perovići i Urinj na opcijsku lokaciju u uvalu Sršćica. Ne usvojimo li novi Prostorni plan, sadašnja lokacija mogla bi postati konačna i tko će onda preuzeti odgovornost za neizbježan pad vrijednosti nekretninama i zemljištima u tim naseljima, pa i u čitavoj Kostreni? Već sad nam je trećina teritorija pod industrijom, a ovdje govorimo o novih 7.000 četvornih metara i još jednoj potencijalnoj ekološkoj prijetnji na naših 12 četvornih kilometara. Prostor je naš najvažniji razvojni potencijal i važno je kako ćemo njime upravljati, smatra Marunić.
Pet zona gradnje
Kako ističe predsjednik Odbora za urbanizam i prostorno planiranje Dean Pavlak, stručnim podlogama naselja, kao jednim od dokumenata na kojima se temelje ciljane izmjene i dopune Prostornog plana, prvi je put od osnutka Općine Kostrena izvršena svojevrsna katalogizacija zatečenog stanja u prostoru.
– Jasna artikulacija i čuvanje fizionomske slike svakog dijela Općine Kostrena – a ovim je Planom prepoznato i izdvojeno pet tipologija stambene gradnje te su za svaku propisani drukčiji normativi gradnje – jamči ispravan i dobar smjer daljeg ukupnog razvoja – kaže Pavlak.
Pet tipologija nove gradnje podrazumijevaju pet zona sa svojim uvjetima gradnje i novom parcelacijom. Plava Kostrena podrazumijeva malu gustoću naseljenosti tipa A i načelno je smještena ispod magistrale. Veličina parcele kreće se od 800 četvornih metara u izgrađenim i 1.000 četvornih metara u neizgrađenim područjima, pri čemu su dozvoljene do dvije stambene jedinice po objektu. Zelena Kostrena označava malu gustoću naseljenosti tipa B, načelno je iznad magistrale, a parcele se tu kreću od 600 četvornih metara u izgrađenim i 800 četvornih metara u neizgrađenim područjima, s također do dvije stambene jedinice po objektu. Žuta Kostrena označava srednju gustoću naseljenosti, u širem mikrocentru pojedinih naselja u kojima su izgrađeni slični objekti.
Parcele se tu kreću od 800 četvornih metara u izgrađenim i 1.000 četvornih metara u neizgrađenim područjima, a ova zona predviđa do tri stambene jedinice po objektu. Crvena Kostrena ima veliku gustoća naseljenosti. To su naselja poput Paveka i naselja Viktora Lenca gdje je veličina parcele 1.000 četvornih metara, a čine ga kuće u nizu do 15 stambenih jedinica. Bijela Kostrena predstavlja zaštićena jezgru u naseljima s autohtonim građevinama, s parcelama od 500 četvornih metara u izgrađenim i 600 četvornih metara u neizgrađenim područjima te gdje je po objektu dozvoljena izgradnja jedne stambene jedinice.
Primjeri dobre prakse
– Uvjeti gradnje i novi prijedlog parcelacije izrađeni su nakon opsežnog rada na stručnim podlogama, uzimajući u obzir dobre primjere gradnje stambenih objekata i stanja u prostoru u Općini Kostrena. Definiranjem pet tipologija stambene gradnje i područja naselja u kojima će se primjenjivati, jamči se dobar smjer daljeg prostornog razvoja sukladno Programu ukupnog razvoja Općine Kostrena 2014. – 2020. Predloženim ciljanim izmjenama i dopunama Prostornog plana Kostrena će se razvijati slično dobrim primjerima nekih zapadnih općina liburnijske rivijere koje su minimalne parcele definirale u veličini 1.100 do 1.300 četvornih metara što je rezultiralo najvećim vrijednostima nekretnina na našem području. Istovremeno, izbjeći će se neprimjerena gradnja kojoj svjedočimo u Kostreni, a koja će i dalje biti moguća prema važećem Prostornom planu, što u konačnici može rezultirati potpunom i nepovratnom devastacijom prostora kao što se dogodilo u nekim općinama sjevernog riječkog prstena ili na nekim srednjodalmatinskim otocima koji su definirali minimalne parcele od 300 do 500 četvornih metara – upozorava Pavlak.
