Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 1
Sutra: 18° 18° 1
16. listopada 2019.
Predstavljanje

PUTOVIMA FRANKOPANA Projekt Kulturno-turističke rute: Kultura i baština u funkciji razvoja

Foto R. Brmalj
Foto R. Brmalj
Autor:
Objavljeno: 9. svibanj 2018. u 19:01 2018-05-09T19:01:34+02:00

RIJEKA U sklopu Dana otvorenih vrata EU-a, što se održava od 6. do 13. svibnja, danas je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja predstavljen projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana.

Simbolički početak

– Kulturna ruta Putovima Frankopana temelji se na istoimenom projektu koji je Primorsko-goranska županija provodila u razdoblju od 2005. do 2008. godine. Tada je u uređenje i pripremu dokumentacije za obnovu frankopanskih kaštela županija, zajedno s jedinicama lokalne samouprave na čijim se prostorima građevine nalaze, uložila znatna inicijalna sredstva. Obnova jedne od kula na kaštelu u gradu Krku bila je simbolički početak obnove frankopanske baštine. Cilj ovog projekta je da se kultura i baština stave u funkciju društvenog i gospodarskog razvoja, odnosno da se zaustavi daljnje propadanje frankopanskih kaštela te da oni zažive tijekom cijele godine, odnosno, da mreža objekata ubuduće funkcionira kao mreža pozornica. Uz Primorsko-goransku županiju, koja je vodeći partner, u projektu sudjeluje još dvanaest partnera – gradovi Rijeka, Kraljevica, Čabar i Bakar, općine Lokve, Čavle i Vinodolska Općina, TZ Kvarnera, TZ grada Rijeke, Biskupija Krk, Centar za kulturu Grada Krka i Prirodoslovni muzej Rijeka. Tema projekta je srednji vijek, a nit koja povezuje cijelu priču lokalna povijest obitelji Frankopana i Zrinski. Središnji interpretacijski centar je u dvorcu Nova Kraljevica, a posjetiteljski centri će biti i u Bakru, na Trsatskoj gradini, Bribiru, Čabru, Krku i Brodu na Kupi, kazao je županijski pročelnik za kulturu i inicijator i voditelj projekta Putovima Frankopana Valerij Jurešić. Dodao je kako će u sklopu ovog projekta, koji će se nadopuniti s projektom 27 susjedstava, biti organizirane razne tematske manifestacije, a sve skupa trebalo bi potaknuti društveni i kulturni razvoj lokalne zajednice, odnosno dugoročni ruralni i gospodarski razvoj. Jurešić je istaknuo kako se u projektu dobro razvija i suradnja s ugostiteljima, pa se pripremaju ciklusi prigodnih menija, a u pripremi je i povjesničarski kongres te izdavanje monografije.

17 kaštela i 3 sakralna objekta

Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana obuhvaća ukupno 17 frankopanskih kaštela i tri sakralna objekta s područja Vinodola – Grad Grobnik, Kaštel u Bakru, Hreljin, dvorac Frankopan – Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Kaštel Drivenik, Gradina Grižane, Kula u Bribiru, Kaštel s kulom Kvadrac u Novom Vinodolskom, Ledenice, Gradina Trsat, Pavlinski samostan u Crikvenici, otoka Krka – Kaštel Gradec, Kaštel u Krku, Franjevački samostan na Košljunu te Gorskog kotara Kurija Zrinskih u Čabru, Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, Dvorac Stara Sušica, Dvorac Severin na Kupi, Manastir Gomirje.

Voditeljica tima za komunikaciju i razvoj sadržaja ovog projekta, Irena Grdinić, podsjetila je kako je Primorsko-goranskoj županiji za projekt Putovima Frankopana odobreno financiranje iz strukturnih fondova Europske unije, pa će tako ukupno u obnovu objekata, njihovo uređivanje, promociju i stvaranje turističkih proizvoda koji će kroz cijelu godinu oživjeti otok Krk, vinodolsko zaleđe i Gorski kotar, biti uložen 61 milijun kuna, od čega bespovratna sredstava EU-a iznose 47,3 milijuna kuna.

Turistička ponuda

– Ovaj projekt trebao bi pojačati i turističku ponudu, jer su ankete pokazale kako turistima više nisu dovoljno samo sunce i more, žele dodatne sadržaje, upoznati prostor u kojem borave, kao i njegove sadržaje i kulturnu baštinu. Ove je godine Europska godina kulturne baštine i ovaj je projekt dobio svoju markicu kao promotor, kazala je Grdinić, dodajući kako je projekt počeo prošle godine, a traje do 1. listopada sljedeće godine te je dio Rijeka 2020 – EPK-a.

Pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci Biserka Dumbović Bilušić istaknula je kako su kašteli vrijedan sloj kulturne baštine, a upravo je po tom sloju Primorsko-goranska županija postala prepoznatljiva.
– Kašteli su u dosta lošem stanju, iako se u njih ulaže sukladno mogućnostima. Bilo je nekoliko projekata sustavnog promišljanja, poput kaštela u Driveniku. Svrha konzervatora je da se sve vrijednosti tih kaštela sačuvaju, odnosno da se sačuvaju bitna obilježja stila po čemu ih i stručna javnost prepoznaje – kazala je Dumbović Bilušić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.