Prostor bivše tvornice "Rikard Benčić" obnovit će se europskim sredstvima / Foto Roni BRMALJ
To će ovisiti o aktivnosti svih gradova i općina koji razvijaju svoje projekte u aglomeraciji, ali i o sudjelovanju u kreiranju novih pravila na nacionalnoj razini. Mi vjerujemo da ćemo biti uspješni u tom procesu i da imamo ljude koji mogu obaviti taj zahtjevan posao
RIJEKA – Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kaže da je sa zadovoljstvom dočekao vijest da je ministar regionalnog razvoja Tolušić 5. listopada 2016. godine donio odluku o odabiru područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU).
– To je mehanizam koji je dio nove politike Europske komisije kojom se dodatno jačaju urbana područja u svrhu gospodarskog rasta i povećanja kvalitete života na urbanom području. Urbana aglomeracija Rijeka će tako dijeliti 345 milijuna eura s ostalih šest urbanih područja u Hrvatskoj. Urbanoj aglomeraciji Rijeka pripada okvirno 50 milijuna eura. Navedenih 50 milijuna eura je, kao što sam rekao, okvirni iznos, a to znači da možemo povući i više od toga. To će ovisiti o aktivnosti svih gradova i općina koji razvijaju svoje projekte u aglomeraciji, ali i o sudjelovanju u kreiranju novih pravila na nacionalnoj razini. Mi vjerujemo da ćemo biti uspješni u tom procesu i da imamo ljude koji mogu obaviti taj zahtjevan posao. Točne upute o načinu povlačenja sredstava uskoro očekujemo, a za sada je utvrđeno da će Urbana aglomeracija Rijeka za sve projekte dobiti 75 posto sufinanciranja od strane EU fondova, pojašnjava Obersnel.
On je dodao da se zahvaljuje kolegama gradonačelnicima i načelnicima Opatije, Kastva, Kraljevice, Mošćeničke Drage, Lovrana, Viškova, Klane i Kostrene i Čavala koji su imali hrabrosti podržati primjenu novog ITU mehanizma.
– Pritom su svi, sukladno svojim prostornim planovima i strateškim dokumentima, isticali teme, projekte i programe bitne za njihov daljnji razvoj. Naš zajednički zadatak bio je utvrditi poveznice među svim tim projektima, odnosno napraviti “pakete” projekata. Uzet ću primjer kulturne baštine u funkciji turizma, a to je jedan od ciljeva za koji možemo dobiti EU sredstva. Ne radi se o jednom projektu. Čak treba naglasiti da sama obnova objekata kulturne baštine nije cilj jer je RH ispregovarala s EU da je cilj otvoriti nova radna mjesta u sektoru turizma.
To znači da je obnova objekata posljedica programa koji će razvijati poduzetništvo, a time otvarati i nova radna mjesta. Upravo u tom dijelu smo izašli s dva velika paketa projekata od koji se jedan naslanja na pomorsku tradiciju, a drugi na povezivanje kulturne baštine. Pritom se ne radi o nekim objektima koji su javnosti nepoznati jer su oni već svi u određenoj fazi i u funkciji turizma kao što je primjerice Trsatska gradina ili lokalitet Crekvina s Trgom Lokvina u Kastvu. Dobar primjer je i stvaranje nove turističke rute vezane uz pomorsku baštinu, a pritom su sjajni projekti Kuća lovranskega guca u Lovranu, Kaštel u Brseču i Mošćenicama, kao i muzej koji razvija Općina Kostrena, navodi Obersnel.
No, pregovori s nadležnim ministarstvima su još u tijeku, pa se očekuje da do kraja godine bude definiran akcijski plan s popisom projekata uz iznose financiranja do 2020., o kojem će odlučivati svi članovi aglomeracije.
Naglasak na mladima
– Smatram da smo odgovorno postupili kad smo stavili naglasak na mlade, a posebno studente i nezaposlene. Poznato je da Grad Rijeka ima Start up inkubator, a taj primjer dobre prakse može se nadograditi i na različite načine primijeniti i u svim ostalim gradovima i općinama Aglomeracije. Pritom smo vodili računa da se novi start up inkubatori uvijek vežu uz gospodarsku situaciju u određenoj sredini, a izvrstan primjer je Općina Klana koja želi razviti start up inkubator uz podršku poduzetnika.
Uz navedeno moguće je financirati čitav niz edukacija koje jačaju kompetencije mladih za zapošljavanje, a što ćemo svakako iskoristiti. Ima dosta mogućnosti za financiranje novih socijalnih usluga s tim da je Aglomeracija već izuzetno napredna u ovom području. No, prijevoz osoba s invaliditetom, klubovi za starije osobe, savjetovališta za djecu i mlade s poremećajem u ponašanju kao i podrška osobama s invaliditetom – projekti su koji trebaju dodatna sredstva, nove prostore, dodatnu opremu i dodatan broj stručnjaka u tom području. Tu moramo naglasiti da je u RH putem ITU moguće financirati isključivo uslugu konkretnom korisniku, pa smo sukladno tome predložili navedeno, izjavio je Obersnel.
Kad su u pitanju bivši industrijski i vojni prostori, postoji više prijedloga, ali su kriteriji vrlo rigorozni. Naime, RH je s EU definirala da 2020. mora prikazati rezultat isključivo kroz kvadraturu obnovljenog prostora. Temeljni uvjet je pritom vlasništvo nad nekretninom koja se obnavlja uz izradu potrebne dokumentacije.
– Svoje projekte nominirali su Općina Čavle, Općina Klana i Općina Lovran. No, treba naglasiti da su najveći objekti kojima je potrebna obnova u Rijeci, a radi se o prostoru bivše tvornice “Rikard Benčić” i to zgradama koje će biti u funkciji projekta Europske prijestolnice kulture. Dakle, radi se o zgradi za novu knjižnicu i zgradi buduće Dječje kuće. Pritom treba naglasiti da je Grad Rijeka već prijavio Upravnu zgradu u “Benčiću” i brod Galeb na prvi natječaj za obnovu kulturne baštine koji će se financirati iz EU fondova i do sada uspješno prošao tri od sedam krugova prijave. Znači ITU mehanizam pomoći će da se izgradi nova knjižnica i Dječja kuća na području “Benčića” u Rijeci.
Znanstveno-tehnologijski park na Mlaki
Isto tako, Grad Rijeka ima veliki interes da se u suradnji sa Sveučilištem i kompanijom INA stvore uvjeti za proširenje Znanstveno-tehnologijskog parka Step na područje Mlake. Time bi se na području bivše rafinerije stvorila nova vrijednost putem razvoja novih tehnologija, a što bi omogućilo i uređenje te revitalizaciju Ulice Milutina Barača sa svim njezinim kulturnim i povijesnim sadržajima. U daljnjim pregovorima treba dobro argumentirati ovo područje.
JELENJE – Poanta cijele priče je da je izvršna vlast uvijek htjela bolje za svoje mještane, ali nismo htjeli »srljati«, nismo htjeli ići »grlom u jagode« u vezi odluke o priključenju Općine Jelenje u sustav Urbane aglomeracije Rijeka. U trenucima kada smo o tome raspravljali, nije sve bilo »čisto«, nije bilo jasno, htjeli smo da nam bude jasnije, da nam se objasni, iz opreza se nismo htjeli zalijetati. Podsjetio bih kako je i šef jelenjskog SDP-a prilikom glasovanja o ovoj odluci kazao da je sam projekt “debilana”.
To nije završena priča, što znači da, kako je nama objašnjeno, oni koji nisu ušli u sustav još uvijek to mogu učiniti. Na jednoj od sljedećih sjednica Općinskog vijeća ponovno ćemo na dnevni red staviti odluku o ulasku u sustav Urbane aglomeracije Rijeka i o tome ćemo raspravljati, pa ćemo vidjeti što kažu vijećnici, što znači da nije isključeno da Općina Jelenje ipak postane dio spomenutog sustava.
Ovo što se trenutnačo događa s tim sustavom nam se čini u redu, vidimo da se projekt ipak kreće prema smjeru koji je dobar, a mi ćemo činiti sve ono što je dobro za mještane Općine Jelenje, kazao je to načelnik Općine Jelenje Ervin Radetić komentirajući napise u medijima prema kojima će Rijeka do kraja desetljeća dobiti 49,6 milijuna eura iz europskih fondova za financiranje projekata u takozvanoj Urbanoj aglomeraciji, u čiji sustav Općina Jelenje nije ušla. Podsjetimo, Općinsko vijeće Jelenja o ulasku u sustav Urbane aglomeracije Rijeka raspravljalo je u tri pokušaja, ali odluka niti jednom nije prošla. (S. G.)
Moram naglasiti i da su u ITU mehanizam uključena i gradska trgovačka i komunalna društva, a posebice Autotrolej i Energo. Njihov je zadatak da putem ITU mehanizma realiziraju obnovu postojeće infrastrukture (Energo), te obnovu voznog parka (Autotrolej). Toplinarstvo se putem ITU mehnizma može financirati, to je specifično isključivo za Rijeku, dok su projekti Autotroleja vrijedni za cijelu aglomeraciju. Moram napomenuti da su pravila koja se odnose na korištenje ITU sredstava za navedena društva ponešto drugačija, a pa su u tijeku pregovori s nadležnim ministarstvima i to upravo o kriterijima koji se odnose na efikasnost i ekološku dimenziju, pojašnjava riječki gradonačelnik.
Obersnelu je veliko zadovoljstvo što su najveći gradovi u RH sudjelovali u izradi svih kriterija za odabir područja koja će koristiti ITU jer je time uspostavljena i jedna nova suradnja na nacionalnoj razini.
– Osobno mislim da je to izuzetno važno jer veliki gradovi imaju specifične probleme, a to se odnosi i na zakonska rješenja, pa vjerujem da će se suradnja i nastaviti. Predstavnici Osijeka, Pule, Rijeke, Slavonskog Broda, Splita, Zadra i Zagreba su tijekom 10 koordinacijskih sastanka s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU razmatrali mnoge teme, ali i projekte bitne za kvalitetu života u urbanim sredinama. Pritom moramo znati da oni nisu štitili interese samo velikih gradova, već i svih gradova i općina koji su ušli u sastav tih novih cjelina. Na početku je bilo dosta nerazumijevanja da će pritom veliki gradovi »pojesti« okolne manje sredine, ali s vremenom se stvorilo razumijevanje o tome da svi zajedno moramo biti mudri, ali i puno učiti o novim mehnizmima EU, zaključio je Obersnel.
