Riječanka Metka Bradetić odnedavno je na čelu Predstavništva Turističke zajednice Hrvatske u Ljubljani. Njen je posao možda malo teži od ostalih direktora predstavništava HTZ-a po svijetu jer Predstavništvo HTZ-a u Ljubljani mora privući slovenske goste koji znaju gotovo sve o Hrvatskoj. Što im prezentirati, kad dio njih znau o Plitvicama ili o Vranskom jezeru više nego prosječan stanovnik Hrvatske? Odgovor je zapravo u tome – kako im prezentirati.

Aktivni gosti

 – Usudila bih se reći sa slovenski turisti poznaju Hrvatsku možda čak i više od nas. Slovensko tržište je veliki izazov, barem meni osobno. Upravo velik broja informacija koje Slovenci znaju o Hrvatskoj od nas zahtjeva specifičan pristup. U Predstavništvu se trudimo pružiti slovenskoj javnosti konkretne informacije i sve novosti u turizmu. Ono što možda posebno naglašavamo su događanja kojih u Hrvatskoj ima u izobilju, a dostupni su slovenskom gostu upravo zbog blizine.

Putuju li Slovenci i dalje, s obzirom na to da je sigurnost skoro pa svake turističke destinacije potencijalno upitna?

 – Putuju, putuju…. Slovenci su izuzetno aktivan narod. Tome u prilog ide da u Sloveniji ima veliki broj biciklista, planinara i svih onih koji se bave određenom aktivnošću, pa su samim time izuzetno aktivni i u putovanjima.

Ali najviše vole ići u Hrvatsku.

 – Hrvatska im je država u koju najviše putuju nevezano uz određeno godišnje doba. Naravno da su ograničeni godišnjim odmorima i školskim praznicima, ali usprkos tome iskorištavaju svaki trenutak za putovanje. Hrvatska kao turistička destinacija, na slovenskom tržištu već godinama drži visoku poziciju što je odraz visoke stabilnosti tržišta, izuzetno dobrog poznavanja naše ponude, blizine te povijesno-kulturne povezanosti.

Je li blizina ipak presudna?

 – S gledišta slovenskog gosta glavni aduti dolaska u Hrvatsku su i  poznavanje jezika i kulture, mediteranska gastronomija, enologija, prirodne ljepote i razvedenost obale te dobra mogućnost za prilagodbu smještajnih segmenata. Među prednosti svakako možemo naglasiti koncentraciju raznolikost ponude na relativno malom prostoru. Nakon Hrvatske, koju za svoju destinaciju bira čak 80 posto slovenskih turista, Slovenci najviše putuju u susjedne države Austriju i Italiju.

Rekordna godina

U 2015. godini zabilježili smo daleko najveći broj dolazaka i noćenja slovenskih gostiju – 1.294.600 dolazaka i 8.203.285 noćenja. To je povećanje u dolascima za 6,48 posto i u noćenjima za 4,75 posto u odnosu na 2014. godinu. Kakve su najave sa slovenskog tržišta za ovu godinu?

 – Obećavajuće, barem što se tiče informacija koje dobivamo sa strane slovenskih agencija. Tu moramo imati na umu da su Slovenci naglašeno individualni gosti i da je nezahvalno prognozirati takva kretanja. Oko 80 posto slovenskih gostiju su individualni gosti i putuju automobilom. Ove godine se nadamo da ćemo postići barem isti rezultat kao i u 2015. godine.

Njihovi praznici dobri su za popuniti našu pred i posezonu.

 – Da, jer mnogi od njih planiraju već za prvomajsko razdoblje idu na produženi vikend  negdje na odmor. Po ljeti najviše vremena već tradicionalno provode na moru i u prirodi i, ako se vratimo na Vaše prvo pitanje, izuzetno aktivno. Još je jedan termin na kraju sezone, a to su školski praznici koji padaju na kraju listopada kada školarci imaju tjedan dana praznika. S time manje više zatvaraju sezonu i radije provode vikende aktivno u destinacijama dostupnim u relatvno kratkom vremenu.

Koju vrstu smještaja preferijaju Slovenci?

 – Prema našim informacijama najviše odlaze u mobilne kućice, iako je to trend u zadnjih nekoliko godina, i,  naravno, kampove. Otprilike podjednako koriste hotelski i privatni smješaj. Hotelski smještaj i mobilne kućice uglavnom bukiraju putem agencija i najčešče su to organizirana putovanja, dok privatni smještaj i kampove preferiraju individualni gosti. Teško je tu podvući neku određenu crtu. A između ostalog, ovisi i o tome idu li na kraće ili duže odmore.