MOL zaobišao upravu Ine: Erkki Tapio Ranta preuzeo funkciju direktora u Urinju

Snimio Sergej DRECHSLER

Ranta na poziciji direktora zamjenjuje Radovana Perišića, koji je nakon što mu nije produljen ugovor, odlučio napustiti Inu. Ranta dolazi iz tvrtke Neste Oil Oy, gdje je obnašao razne funkcije

Finac Erkki Tapio Ranta službeno je 1. svibnja preuzeo funkciju direktora Rafinerije nafte Rijeka, i to mimo uprave Ine, već je o svemu odlučivao Odbor izvršnih direktora koji kontrolira MOL. 

   Ranta na poziciji direktora zamjenjuje Radovana Perišića, koji je nakon što mu nije produljen ugovor na mjestu direktora, odlučio napustiti Inu. Ranta u Rafineriju nafte Rijeka dolazi iz tvrtke Neste Oil Oy, gdje je, prema službenim informacijama iz Ine, obnašao razne funkcije u rafinerijama u Poorvou, Naantaliu, Singapuru i Rotterdamu, kao i u finskim terminalima i lukama, od inženjera na postrojenjima do menadžerskih pozicija. 

   Na naš upit zbog čega je izabran na mjesto direktora rafinerije, uz stručne kadrove unutar same Ine, iz nacionalne naftne kompanije odgovaraju kako je odluka o njegovom imenovanju donesena nakon višemjesečnog selekcijskog postupka »u skladu s najvišim standardima upravljanja ljudskim resursima s ciljem pronalaska najboljeg kandidata temeljem stručnog znanja, iskustva i profesionalnih vještina, a koji je obuhvatio kako eksterne tako i interne kandidate«.   

Pohvatati konce

Iz Ine nadalje navode kako je Ranta tijekom karijere stekao bogato iskustvo vezano za procese transformacije, velike remontne procese te koordinaciju ulaganja.   

– Imenovanje novog direktora rafinerije u skladu je s planiranim značajnim investicijama u Rafineriju nafte Rijeka s ciljem da rezultati rafinerije budu usklađeni sa standardima rafinerijskog poslovanja u svijetu, s obzirom na činjenicu da Rafinerija posluje pretežito na međunarodnom tržištu, stoji u službenom odgovoru iz Ine. 

   Neslužbeno, iz vrha kompanije saznajemo da je odabir i imenovanje Rante na mjesto direktora Rafinerije nafte Rijeka u cijelosti proveden praktički bez odlučivanja u upravi Ine, već je cijeli postupak proveo Odbor izvršnih direktora, tijelo koje u biti predstavlja paralelni sustav upravljanja Inom, a pod kontrolom je mađarskog MOL-a.   

   Radovan Perišić je u Rafineriji nafte Rijeka praktički od početka karijere, te pogone i proces proizvodnje poznaje do u tančine, dok će novom direktoru sigurno trebati određeno vrijeme da »pohvata konce«, i to u trenucima kada se odlučuje o sudbini rafinerije, odnosno izgradnji postrojenja za obradu teških ostataka nafte, koje je biti ili ne biti riječke rafinerije.   

Koking postrojenje

Ina je nedavno raspisala natječaje za pojedine dijelove budućeg koking postrojenja, kao i pratećih objekata, poput sustava transporta i skladištenja petrol koksa i luke za prekrcaj na brodove, no MOL-ov dio uprave i izvršni direktori konačnu odluku o izgradnji i dalje, prilično otvoreno uvjetuju promjenom porezne politike, odnosno praktički otpis 300 milijuna kuna, koliko je Ina dužna retroaktivno platiti na ime PDV-a i poreza na dobit za 2009. i 2010. godinu, rješenjem Porezne uprave. 

Komunikacija mora biti na hrvatskom jeziku 

       Ranta bi se s prvom ozbiljnijom preprekom mogao susresti na samom početku mandata, a riječ je o – jeziku. Sindikalist Perinić, naime, upozorava da je rafinerija 2013. godine organizacijski spuštena na 4. razinu.     – Komunikacija između direktora i radnika rafinerije morala bi stoga, biti isključivo na hrvatskom jeziku. Uostalom, samim dokumentima Ine propisan je način jezične komunikacije. Naravno, pritom direktoru nitko ne brani komunicirati na engleskom, ali, isto tako, niti jedna razina rukovoditelja i radnika u riječkoj rafineriji, s obzirom na postojeću organizacijsku razinu rafinerije, nije dužna s direktorom komunicirati na drugom jeziku, osim na hrvatskom. Uostalom, valjda radnici riječke rafinerije, kao i radnici Ine, državljani ove države, imaju pravo u svojoj domovini komunicirati svojim jezikom, bez obzira tko je vlasnik ili tko upravlja Inom. Kad smo, kao država, već i prodali Inu, zar ćemo prodati i pravo na hrvatski jezik u toj Ini, pita se Perinić. 

   Osim toga, upućeni ističu kako MOL nema namjeru donositi konkretne odluke prije idućih parlamentarnih izbora, odnosno dok se ne utvrdi pobjednik, a i sami natječaji raspisani su tako da Ina u bilo kom trenutku može od cijele priče odustati. Kada se tome doda i smjena na čelu rafinerije, prilično je jasno da konkretnih ugovora o gradnji koking postrojenja neće biti tako brzo, barem ne prije kraja ove ili početka iduće godine, a za samu izgradnju potrebno je još barem četiri godine. Svako daljnje odlaganje izgradnje kokinga riječku rafineriju stavlja u još nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju, zbog neisplative proizvodnje, posebno u odnosu na modernizirane MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. 

  Radnička očekivanja

Odluka o imenovanju novog direktora nije najbolje »sjela« ni samim rafinercima, pa tako povjerenik Sindikata EKN-a Ivica Perinić ističe kako je poražavajuće da se iz redova Ine nije mogla iznjedriti osoba koja bi mogla obnašati tu funkciju.   

   – Budućeg direktora ne želim i ne mogu komentirati jer ga ne poznajem, ali zar nemamo svojih, Ininih i hrvatskih stručnjaka. Nikome nije niti jasno zašto se dosadašnjem direktoru Perišiću, koji se pokazao kao prava osoba za to mjesto, nije ponudio trajni ugovor za mjesto direktora. Očito, stranac na čelnom mjestu naše rafinerije dolazi s određenim ciljem. Je li taj cilj stvaranje moderne i konkurentne rafinerije ili pak, njena eutanazija, vrijeme će pokazati. Naša, sindikalna i radnička očekivanja su da se zaustavi, kako kadrovsko devastiranje riječke rafinerije, tako i nedovoljna ulaganja u tekuće održavanje postrojenja i opreme. Brojni su nam stručni radnici, vrsni poznavatelji proizvodnog procesa u proteklom razdoblju već otišli raditi u strane kompanije, a mlade, obrazovane inženjere godinama se drži u statusu neprimjerenom njihovu znanju i obrazovanju, kaže Perinić. 

   Nakon završetka 1. faze modernizacije riječke rafinerije još 2011. godine, on i njegovi kolege očekuju s dolaskom novog direktora i donošenje odluke, te samu realizaciju 400 milijuna kuna vrijednog projekta druge faze modernizacije. 

   – Od svega toga, zasad, imamo samo organizacijski formiran tim za obradu teških ostataka, a koji bi u roku od četiri i pol godine, računajući od 1. siječnja 2015., trebao završiti ovaj projekt u predviđenih 13 faza. Ne znam da li smo trenutno u nultoj, prvoj, ili izvan faze. Želimo novom direktoru riječke rafinerije, uz dobrodošlicu i podršku, da bude nositelj ostvarenja naših očekivanja. O njegovim potezima ovisiti hoće li u Sindikatu EKN-a i meni osobno, imati korektnog partnera, ili noćnu moru, rekao je Perinić.