Europska unija odriješila kesu: Kampusu 22 milijuna eura za sofisticiranu opremu

Dobivenim sredstvima opremit će se Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta., Početkom travnja potpisivanje ugovora, a nakon toga slijedi raspisivanje javnih natječaja

RIJEKA » Sveučilištu u Rijeci odobreno je financiranje projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« u ukupnom iznosu od 180 milijuna kuna, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova koja će biti utrošena za unapređenje istraživačke infrastrukture centara i laboratorija koji djeluju na Sveučilišnom kampusu. Pojašnjavajući kako će se dobivenim sredstvima opremiti četiri centra s pripadajućim laboratorijima, a riječ je o Centru za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centaru za mikro i nanoznanosti i tehnologije, Centru za napredno računanje i modeliranje te laboratorijima Građevinskog fakulteta prorektorica za investicije i razvoj riječkog Sveučilišta prof. dr. Nevenka Ožanić ističe kako će upravo zahvaljujući toj opremi Sveučilište postati jedan od najbolje opremljenih znanstvenih centara u široj regiji.

   Među prijavljenim projektima Sveučilišta u Rijeci je i projekt MEDIPOINT za visokotehnološke bioproizvode čiji je nositelj Odjel za biotehnologiju u suradnji s partnerskim laboratorijima Instituta Ruđer Bošković. Pretpostavka za ideju projekta proizašla je iz tradicionalne regionalne prepoznatljivosti Hrvatske u području istraživanja mora, prirodnih spojeva i proizvoda dobivenih iz autohtonih organizama i izvora te vrhunske, svjetski priznate ekspertize u području organske kemije. Projekt će objediniti sve postojeće resurse iz navedenih područja i djelatnosti u jednu jedinstvenu platformu za razvoj i stvaranje novih proizvoda i tehnologija koje se temelje na znanju.   – U sklopu projekta će se stoga odabrati i nabaviti kapitalna oprema uz pomoć koje će centar moći integrirati postojeća znanja, otkrića i ekspertizu na višu razinu s ciljem razvoja visokotehnoloških proizvoda i usluga. Ukupan iznos ulaganja koji se predlaže iznosi 15 milijuna eura i pažljivo je strukturiran na način da su troškovi održavanja osigurani iz vlastitih sredstava. Iako će projekt nužno ojačati postojeća istraživanja i inovacijske kapacitete Odjela i Instituta, njegova glavna snaga je objedinjavanje komparativnih prednosti koje ove dvije institucije sa svojim grupama čine jedinstvenim u hrvatskoj znanosti, kaže prof. dr. Ožanić.

   – Kada bi se zbrojila sva sredstva koje je Sveučilište dobilo u 40 godina postojanja, ne bismo došli do iznosa koji nam je sada dodijeljen. Riječ je o projektu koji je započeo još 2009. godine i na kojem je radilo 25 ljudi, među kojima i djelatnici Centra za EU projekte Sveučilišta u Rijeci. Početkom travnja očekujemo potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH. Nakon toga krenut ćemo odmah s raspisivanjem javnih natječaja, najavljuje prof.dr. Ožanić.

Natječaji i implementacija

Dodajući kako će se raspisivati tri kruga natječaja na način da će se u prvom krugu raspisati natječaji za nabavku temeljne opreme, kao i za adaptaciju prostora, a tek kasnije za ostalu opremu, prorektorica ističe da je riječ o prvom takvom projektu u Hrvatskoj. Po završetku realizacije projekta riječko će Sveučilište raspolagati opremom koja na ovom području još nije viđena, a na podužem popisu različite vrste sofisticiranih uređaja nalaze se i mikroskopi vrijedni 650 tisuća eura, superračunalo za koje će se utrošiti nekoliko milijuna eura, kao i preša za laboratorij Građevinskog fakulteta koja u zgradu neće moći ući kroz vrata, već će se morati ukloniti dio fasade kako bi se oprema unijela, a sve to plaća Europska unija.

   – U svim centrima nabavka opreme osigurat će implementaciju novih metodologija i tehnologija u inter- i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja s ciljem povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta. Te aktivnosti omogućit će postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Oprema će omogućiti povećanje broja sveučilišnih projekata temeljenih na znanju. Postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime će se povećati broj radnih mjesta u srednjevisokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu – kaže prorektorica.

   Dodajući kako će oprema omogućiti istraživanje na svim znanstvenim područjima koje pokriva Sveučilište, kao i otvaranje novih studija, prof. dr. Ožanić napominje kako će oprema biti ujedno i temelj za prijavu novih projekata te da će EU idućih sedam godina pratiti realizaciju projekta što će prema njenom mišljenju biti gotovo jednako teško kao i dobivanje projekta.

Projekt TransMedRi

Gotovo istovremeno s odobrenjem za 180 milijuna kuna, prihvaćen je još jedan projekt Sveučilišta, a riječ je o Centru za translacijsku medicinu – TransMedRi. Također je riječ o bespovratnim sredstvima i to u iznosu od 6 milijuna i 399 tisuća kuna, a projekt je prijavljen na natječaj Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za EFRR 2014 – 2020 koji se odnosi na pripremu dokumentacije za izgradnju i opremanje Centra, odnosno studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi, glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt opremanja, komunalne i vodne naknade, reviziju projekta te promidžbene aktivnosti.

Za Medicinski fakultet prijavljena su čak dva projekta, a riječ je o projektu opremanja i adaptacije dijela Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta u sklopu kojeg se traži 1,1 milijuna eura za podizanje obrazovnog standarda u korištenju prostora Zavoda za anatomiju kako bi se postigao zadovoljavajući standard uređenja i korištenja anatomskih prostora, a prema uvriježenim standardima u zemljama Europske unije i izvan nje. Uvjeti u kojima se sada radi su glavni razlog zašto se ne realiziraju druge aktivnosti premda za to postoje ostali uvjeti. Uređenjem i opremanjem prostora Zavoda bilo bi moguće održavati tečajeve za liječnike i potrebne edukacije što bi Fakultetu i Zavodu za anatomiju donijelo značajna financijska sredstva. Drugi projekt Unapređenje nastavne infrastrukture Medicinskog fakulteta u Rijeci (UNIMedRi) teži sustavnom poboljšanju, unapređenju i oplemenjivanju cjelokupnog nastavnog procesa, poglavito u praktičnom dijelu, koji se na njemu provodi, s ciljem stvaranja boljeg i kompetentnijeg studenta odnosno budućeg zdravstvenog stručnjaka, liječnika i znanstvenika. Za to je potrebno iskurati četiri milijuna kuna, odnosno 520 tisuća eura.   – Infrastrukturno ulaganje u edukacijski i istraživački proces rezultirat će stvaranjem bolje obrazovanog, kreativnog i konkurentnog zdravstvenog profesionalca koji će svojim budućim radom doprinijeti unapređenju sustava zdravstva, zdravstvene zaštite i cjelokupnog gospodarstva. Unapređenje nastavne infrastrukture repozicionirat će Medicinski fakultet i Sveučilište u Rijeci na karti poželjnih destinacija za studiranje i znanstveno-istraživačko usavršavanje u regiji i širem europskom okruženju, navodi prorektorica.

   – Nakon što je projekt dobiven i nakon što se izradi dokumentacija u roku od 24 mjeseca, tada bi se pristupilo drugom natječaju u kojem bi se dobila sredstva za izgradnju i opremanje Centra. Centar TransMedRi zamišljen je kao dio zdravstvenog kompleksa Sveučilišta u Rijeci i istraživački centar gdje bi se sprovodila translacijska medicinska istraživanja u četiri glavna područja: imunologija, tumori, regenerativna medicina i funkcionalna neuroistraživanja. Centar bi pored toga imao i zajedničke servisne laboratorije kao što su: biobanka, jedinica za klinička istraživanja lijekova faze I i II, laboratorij za genomsku analizu, bioinformatički laboratorij i slično, pojašnjava prof. dr. Ožanić.

Druga faza Kampusa

Uz dva dobivena projekta Sveučilište je prijavilo još cijeli niz projekta te je ušlo na indikativnu listu Europskog fonda za regionalni razvoj 2014. – 2020., a riječ je o projektima izgradnje prve i druge faze smještaja u Kampusu, izgradnji Društveno-kulturnog centra, kao i Centra za translacijska medicinska istraživanja, uređenje postojeće i izgradnja novih zgrada Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Pojašnjavajući kako su pojedini projekti poput studentskog smještaja te druge faze izgradnje Sveučilišnog kampusa prijavljeni na više programa, prorektorica ističe da je Sveučilište projekte prijavilo i na Okvir za investicije na zapadnom balkanu (WBIF) te na Jaspers program, ali za kreditiranje Europske investicijske banke (EIB), a prijava za kreditiranje alternativa je nedobivanju bespovratnih sredstava.

   – Izgradnjom II. faze Kampusa Sveučilište će znatno pridonijeti razvoju istraživanja, izvrsnosti u obrazovanju, međunarodnoj suradnji i poduzetničkim prilikama koje će, zauzvrat, dovesti do povećanja privlačnosti Sveučilišta u Rijeci u Hrvatskoj i šire. Integracija sastavnica Sveučilišta u Rijeci i optimalna kombinacija sadržaja na jedinstvenoj lokaciji – sveučilišnom kampusu na Trsatu, dovest će do suživota studenata, profesora, znanstvenika, doktoranada i drugog fakultetskog osoblja, što će dalje rezultirati slobodnim protokom ideja, iskustava i praktičnog rada. Izgradnja Kampusa predviđena je u tri faze, a druga faza izgradnje i opremanja treba biti dovršena do 2021. godine te obuhvaća objekte studentskog smještaja, Društveno-kulturnog centara, Sveučilišne knjižnice, Ekonomskog, Tehničkog i Medicinskog fakulteta te Fakulteta zdravstvenih studija, sportske dvorane, otvorenih sportskih terena te popratnih infrastruktura te prateću informatičku infrastrukturu, zaključuje prorektorica.