Intervju Zlatko Komadina: Cestarine bi ljeti mogle biti veće, a zimi niže

Rad na novom ustroju Ministarstva, imenovanje pomoćnika, priprema proračuna, analiza zatečenih i budućih projekata, tek su neke od brojnih obveza novog ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatka Komadine, koji ne krije da teško može pronaći dovoljno vremena, a ni kadrova za sve.

U svom prvom većem razgovoru za hrvatske medije, riječki ministar dotaknuo se niza aktivnosti i planova u predstojećem mandatu u kojem najavljuje prebacivanje težišta investicija s prezaduženih cesta na podinvestiranu željeznicu. Komadina se ne želi previše osvrtati na svog prethodnika Božidara Kalmetu, kaže da o prethodnicima nije pristojno loše govoriti, ali potvrđuje da je naslijedio vrlo složeno Ministarstvo sa ogromnim nadležnostima u svim segmentima prometa i infrastrukture pod čijom kapom radi oko 50 tvrtki i institucija s desetinama tisuća zaposlenih.

Počeli ste sa imenovanjima svojih najbližih suradnika, dosad su imenovana četiri pomoćnika i zamjenik. Koliko će ih biti ukupno i kakav je daljnji plan s kadroviranjem, promjenama i imenovanjima nadzornih odbora i uprava u državnim tvrtkama i institucijama?

– Sve će doći na red, ali ne preko noći. Trebat će mjeseci da se posloži priča u Ministarstvu koje, s obzirom na njegovu kompleksnost, nisu bez razloga zvali »ministarstvom neba i zemlje«. Zabrana zapošljavanja u sustavu državne uprave i potplaćenost kadra za ovakvu vrstu ministarstva je kontraproduktivna. Treba znati da su ljudi istih struka bolje plaćeni u agencijama, ustanovama i trgovačkim društvima koje su u nadležnosti ovog Ministarstva, od onih u samom Ministarstvu. Iz tog razloga nedostaje nam dio kadrova za puno upravljačkih funkcija, a van sustava državne uprave ih ne možemo zaposliti. Sadašnje uprave Ministarstva bave se provedbom i kreiranjem zakonske regulative.

Javna poduzeća i agencije upravljale su Ministarstvom, a ne Ministarstvo njima. Ustrojiti Ministarstvo koje može i mora upravljati projektima i nadzirati poslovni i financijski sustav kojem je nadležno, bit će težak i dugotrajan proces. Treba tražiti stručnost, rezultate i racionalnost u poslovanju. U svakom slučaju, od svih članova uprava, nadzornih odbora i svih zaposlenika u sustavu očekujem pošten i odgovoran rad u interesu hrvatskih građana.

U ovom trenutku ustroj Ministarstva postavljamo na razini šest uprava, a to su Uprava za financije, Uprava za infrastrukturu, Uprava za željeznički i cestovni promet, Uprava za zračni promet i telekomunikacije, Uprava za sigurnost plovidbe i Uprava za pomorsko dobro, luke i plovidbu. Bit će potrebno dodatno ekipirati Upravu za infrastrukturu u nadzoru poslovnih procesa i upravljanju projektima, posebice onima financiranim iz EU fondova.   

Revidirati planove

Novi četverogodišnji program cestogradnje bit će usvojen ove godine?

– Da. Program treba biti usklađen s prometnim prioritetima i financijskim mogućnostima. Hrvatska je u velikoj mjeri izgradila svoju mrežu autocesta, koridor 10 i koridor 5b su gotovi, poprečna veza prema Splitu je gotova, potreban je još nastavak radova na koridoru 5c u Slavoniji koji su u tijeku, te onaj dio na istom koridoru od granice BiH do Ploča. Također će u plan izgradnja dionica autoceste od Zagreba do Siska te od Vrbovca prema Koprivnici. Za autocestu Rijeka-Žuta Lokva je u planu izrada cjelokupne projektne dokumentacije, kao i početak gradnje dionice Žuta Lokva-čvor Senj.

Vjerujete li da će gradnja te dionice biti pokrenuta 2013.?

– Sudeći po pripremljenosti projekta, to je moguće. Sljedeća faza je izgradnja dionice od Križišća prema Novom Vinodolskom, čime bismo riješili obilaznice Crikvenice i Novog Vinodolskog, te ujedno približili Liku i podvelebitsko Primorje.

Kako će se raspetljavati priča o napretku autoceste prema Dubrovniku? Tu je dosta otvorenih pitanja, od izmjene trase na sjever na teritorij BiH do odustajanja od izgradnje Pelješkog mosta?

– U ovom trenutku sigurno nemamo mogućnosti krenuti u sve što bi pojedine sredine u RH očekivale i morat će se dio planova revidirati za naredne četiri godine. U razgovorima s predstavnicima BiH moramo vidjeti kakvo je rješenje moguće, a da pritom zadovoljimo interese građana Dubrovačko-neretvanske županije. Tu su dvije opcije ravnopravno u razmatranju, jedna je južna trasa pored Neuma, odnosno sjeverna trasa koja većim dijelom prolazi kroz BiH.

Govorite o rekonstrukciji jadranske magistrale između Neuma i Dubrovnika dok bi autocesta kroz koridor u BiH bila nešto dalja budućnost?

– Najvažnije je što kvalitetnije povezati teritorij Hrvatske. Najracionalnije bi bilo napraviti kvalitetnu brzu cestu do Dubrovnika južnom trasom, rekonstrukcijom i dogradnjom postojeće magistrale, čime bi se značajno povećala prometna protočnost i zadovoljilo realne prometne potrebe za naredno razdoblje. O tome ćemo razgovarati sa strukom, kao i s predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije.

Takvo rješenje podrazumijeva odgađanje gradnje Pelješkog mosta?

– Razumijem želju za izgradnjom tog objekta, ali nije financijski realno istovremeno rješavati povezivanje Dubrovnika i preko Pelješca. Do Pelješca se može urediti još bolja trajektna veza u skladu s prometnim potrebama. Most sam po sebi nije dovoljan, jer bi uz taj objekt trebalo pronaći dodatna sredstva za spojne ceste u povratu prema magistrali ili budućoj autocesti. Pelješki most nije dovoljno sagledavan s ukupnog prometnog i financijskog aspekta, a previše se o njemu govorilo s političkim predznakom, pored čega je tu bilo i posebnih interesa u poslovima u cestogradnji.

O tome ćemo detaljno još razgovarati s predstavnicima lokalnih vlasti. Svakako je izglednija realizacija kopnene veze s Dubrovnikom bez mosta.   

Loš sporazum

Koliko je realna opcija da autocesta Rijeka-Žuta Lokva prijeđe u nadležnost Autoceste Rijeka – Zagreb ili bi prvu dionicu od Žute Lokve prema Senju ipak gradile Hrvatske autoceste?

– Gradit će ona tvrtka koja je za to projektno i financijski spremna i ima nadležnost, a to je u ovom trenutku HAC. Činjenica je da ćemo morati tražiti rješenje za financijsku sanaciju ARZ-a te razmotriti sadašnju opciju da cestovnom infrastrukturom na području Primorske-goranske županije upravlja jedna tvrtka, a to je ARZ.

Na koji način mislite provesti sanaciju ARZ-a, koji u narednih nekoliko godina ima gotovo dvije milijarde kuna kreditnih obveza?

– U dogovoru s Ministarstvom financija o preuzimanju dijela kreditnih obveza u javni dug Republike Hrvatske. Treba znati da je dio zaduženja ARZ-a, koje sami ne mogu vraćati, rezultat lošeg sporazuma o proširenju koncesijskog područja sklopljenog s HAC-om uz blagoslov bivše Vlade. Tim sporazumom ARZ je opterećen za oko 400 milijuna eura, od čega je gotovo polovica utrošena za gradnju dionice Diračje-Orehovica koja neće biti pod naplatom, a ostatkom je praktično otkupljena od HAC-a autocesta Rupa-Rijeka.

Kako ARZ nema 0,6 kuna iz svake litre prodanog goriva u Hrvatskoj, već se financira iz cestarine, 2013. i 2014. godine nije u stanju servisirati taj dug.

Je li taj ugovor gospodarski štetan ako se njime ARZ kao koncesijsko društvo moralo zadužiti i skupo platiti pravo gradnje i financiranja ceste koju neće naplaćivati?

– Uprave su izvršavale nalog vlasnika, odnosno tadašnje Vlade. Postoji u tome njihova objektivna poslovna odgovornost.

Hoće li biti produženo trajanje koncesijskog razdoblja ARZ-a?

– Moguće. Ako bi ARZ dovršavao cijeli projekt izgradnje, odnosno spajanja autocesta od slovenske granice na Rupi do Žute Lokve sa zatvorenim sustavom naplate, bit će potrebno proširiti njihovu nadležnost na sve te dionice i povećati trajanje koncesije za još sedam godina.   

Složeno pravno pitanje

Smatrate da bi bilo gospodarski opravdano da se autocestovna infrastruktura vodi pod jednom državnom tvrtkom?

– Logično je da naši prvi potezi idu u smjeru nastavka započetih poslova i investicija na cestama i prugama kako bismo zaposlili građevinare, te tako djelovali na rast BDP-a i to možemo nazvati kratkoročnim mjerama. Povezivanje ARZ-a i HAC-a je složeno pravno pitanje. Tim više jer, zbog njihovih kreditnih obveza, suglasnost za spajanje moraju dati svi kreditori. Mislim da se u ovom trenutku ne trebamo baviti sami sobom.

Cijeli infrastrukturni sustav može se postaviti tako da više ne bude razbacan u raznim tvrtkama. Vođenje investicija u pravnom, ekonomskom i tehničkom smislu je isti posao bez obzira da li je riječ o gradnji luke, ceste ili željeznice. Zato razmišljamo o modalitetima formiranja jedne jake tvrtke kroz spajanje dijela HŽ Infrastrukture i HAC-a. Ta infrastrukturna tvrtka bi vodila projekte od projektiranja, ishodovanja dozvola, javne nabave, ugovaranja i izgradnje, a zatim bi objekte predavala tvrtkama koje bi se bavile upravljanjem i održavanjem. Ideja je grupirati struku na jednom mjestu, no to je proces i ne može se dogoditi preko noći.

Dugoročno bi se time mogla otvoriti i opcija spajanja ARZ-a, HC-a i HAC-a u jednu tvrtku?

– Mislim da je izglednije da jednog dana imamo jedan sustav autocesta. Treba promišljati i o procesu decentralizacije upravljanja cestama, na što često upozoravaju predstavnici jedinica lokalne samouprave. U mnogim velikim gradovima teško je biti efikasan u upravljanju prometnicama, jer su one isprepletene različitim nadležnostima i svaka koordinacija je vrlo komplicirana. Tu su svakako potrebne promjene.

Koliko je ozbiljna opcija uvođenja vinjeta u naplati autocesta u Hrvatskoj?

– Opravdanost vinjeta tek bi trebalo argumentirati i dokazati stručnim elaboratima. Ako gledate socijalni aspekt, govorimo i o otkazima 900 ljudi koji rade na naplatnim kućicama. Sustav vinjeta jest predmet rasprava, ali bi podloga morala biti financijska simulacija prihoda. Taj je sustav nepravičan, jer se vinjete ne isplate svima jednako. Osobno nisam pobornik ukidanja postojećeg i uvođenja drugog sustava vinjeta bez jasne argumentacije. Sadašnji je sustav »koliko voziš, toliko platiš«.

Već godinama u ladici Ministarstva prometa stoje zahtjevi za povećanjem cestarina na autocestama. Trebaju li se građani Hrvatske bojati poskupljenja?

– Cestarina se godinama nije mijenjala. Rađena je po izračunu od 40 lipa po kilometru i ipak je jeftinija nego u većini europskih zemalja. Međutim, naš je standard također niži i o tome treba voditi računa. Nažalost, sigurno je da prostora za smanjenje cestarina nema.

Razmotrit ćemo opciju da cestarina ne bude jednaka cijelu godinu, odnosno da diferenciramo cijene na zimske i ljetne kako bismo dobili jedan stimulativni karakter. Svi znamo da imamo sezonski intenzitet prometa, pa bi cestarine mogle biti u određenom postotku niže u zimskom razdoblju kako bismo stimulirali veće korištenje autocesta, dok bi ljeti one bile nešto veće.   

Poslovi na prugama

Koje projekte u HŽ-u možete pokrenuti ubrzo, te tako dobiti neke osjetnije učinke u ovoj i narednoj godini?

– Ceste su preinvestirane i prezadužene, a u željeznici je obrnuto i zato moramo pokrenuti taj sustav. Imamo prugu na koridoru 10 uz koju treba izgraditi nekoliko lokalnih pruga i koristiti pritom izvore iz fondova EU-a, jednako kao i na koridoru 5c. Sada je prilika privesti kraju izmjenu sustava vuče i povećanja protočnosti pruge od Botova do Rijeke, kao i pruge od Rijeke prema Šapjanama, što je u tijeku.

Uskoro će biti otvorena obnovljena dionica Vinkovci-Tovarnik, koja je prvi projekt financiran iz fondova EU-a. U planu je obnova i modernizacija pruga Novska-Okučani i Novska-Ivanić Grad. Planira se i gradnja regionalnih i lokalnih pruga dužine od 10 do 15 km. Treba pokrenuti odgođenu gradnju pruge Sv. Ivan Žabno-Gradec, čime bi se dionica do Bjelovara skratila za pola sata i približila Zagrebu. Slično je i s dionicom Podsused-Samobor, gdje bi povrat investicija bio samo pet godina. Na tim programima ćemo odmah zaposliti dio operative na gradnji i dobiti efekt zapošljavanja.

Što je sa proizvodnjom vlakova i planovima liberalizacije željeznice u RH?

– U suradnji s Ministarstvom financija namjeravamo osigurati kreditna sredstva kako bi se zaposlili kapaciteti Končara, Gredelja i Đure Đakovića na proizvodnji lokomotiva i elektromotornih vlakova. Ti pregovori nisu realizirani prošle godine. Potrebno je proizvesti 15 lokomotiva veće snage i 25 vlakova. Isto tako moramo osigurati financiranje programa restrukturiranja HŽ-a s ciljem povećanja efikasnosti HŽ-a, a tu je tijeku odabir partnera.

Naša ideja je da se HŽ infrastruktura izdvoji kao posebna tvrtka iz sustava HŽ-a, dok bi dio koji upravlja prometom trebalo pripremati za tržište i konkurenciju, koja će doći ulaskom u EU. Liberalizacija donosi mogućnost vožnje drugih operatera po našim prugama, ali sigurno je interes da naši budu konkurentni i da na domaćim prugama vozi domaći prijevoznik.
  

Uprava HŽ-a radila je na programu smanjenja broja zaposlenih, riječ je o oko 2.500 ljudi koji bi trebali otići iz HŽ-a?

– Svaka uprava koja takve probleme misli usmjeravati na Ministarstvo može odmah otići. Sugovornik sindikata u poduzećima, pa tako i u HŽ-u, su uprave i njihov je posao da rješavaju, a ne delegiraju probleme prema Ministarstvu.   

Razbiti barijere

Koliko je ozbiljan interes Kine za izgradnju nizinske pruge. Prije nekoliko godina u Hrvatskoj je bilo visoko izaslanstvo Kine, ali se od tog gospodarskog foruma ništa konkretno nije izrodilo. Jesmo li tada kao država propustili svoju šansu?

– Očito smo propustili puno toga, ekonomska situacija u državi govori o tome. Opet, kriza je globalna i jako duboka u Europi, a oni koji imaju najviše stope rasta i pokazuju snagu su zemlje Južne Amerike i Azije, pogotovo Kina s iznimnim ekonomskim potencijalom. Hrvatska između dvaju jakih gospodarstava Europe i Kine mora tražiti svoj interes, ulagati u znanje i obrazovanje i naše ljude uključiti u međunarodni sustav.

Nije to samo pruga, već su investicije pitanje cijelog državnog sustava, koji mora postati efikasniji, a to znači da moramo razbiti administrativne barijere, riješiti zemljišne knjige, katastar, gruntovnice, izdavanje dozvola, itd. U suprotnom će stvari ostati iste, investitori će pokazivati interes, ali će brzo odustajati.

Hoćete li vi ići osobno ići ove godine u Kinu prezentirati prugu i ispitati interes za njezino financiranje i korištenje?

– Moguće, ali svakako to mora biti zajednička aktivnost Ministarstva vanjskih poslova, HGK i Vlade. Treba pripremiti međunarodni natječaj za koncesioniranje nizinske pruge. To je dugotrajan, visokostručni posao. Sadašnji kapaciteti uprave Ministarstva to nisu u mogućnosti odraditi. Treba angažirati eksperte svih, za ovakve projekte, relevantnih struka. Ako se želi napraviti nešto u periodu od deset godina, to će biti moguće samo kroz koncesijski model, jer su EU sredstva preskromna za takve rokove, a kreditno zaduživanje države je gotovo nemoguće, jer je nizinska pruga investicija od 5 milijardi eura s dugim rokom povrata.

Hoćete li izraditi Prometnu strategiju Hrvatske?

– Taj posao treba napraviti, jer je dugoročno neodrživo da se mnogi projekti događaju, a da je krovni strateški dokument u potpunosti zastario. To je procedura EU-a, koju moramo poštovati ukoliko želimo povući sredstva iz europskih fondova.

Pokrenut je postupak koncesioniranja državnih trajektnih linija. Hoćete li nastaviti provedbu tih natječaja?

– Do 31. prosinca 2016. godine, koliko traje odgoda za ovu djelatnost, domaći brodari se moraju prilagoditi tržištu kako bi mogli biti konkurentni. Država treba stati iza svojih nacionalnih prijevoznika, koji obavljaju važan javni servis u povezivanju naših otoka s kopnom. U mnogim zemljama Europe taj posao obavljaju nacionalni brodari. Scenarijem po kojem bi linijski obalni pomorski promet dobio netko drugi, Jadrolinijina budućnost bi bila ugrožena. Jadroliniju vidim kao snažnu i modernu kompaniju, koja će i dalje biti garancija kvalitete u povezivanju otoka i kopna.

• 
  Zagor Tenej   Objavljeno: 20. ožujka 2012. u 9:59

  Za cjenu autoceste od Macelja do Splita, možete se vozit 7 dana po Austriji i Mađarskoj. Veće cijene nam ne trebaju.One bi bile samo dodatan razlog turistima da nas izbjegavaju u širokom luku.Za naš turizam je dosta tereta Rohatinski što nam "čuva" kunu i Linić što nas gospodarski "oporavlja" sa 25%PDV-a.

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  ivano   Objavljeno: 12. veljače 2012. u 15:37

  Tako je ljeti povećajte duplo tako da bude manja gužva i da naši dragi gosti mogu koristiti naše ceste bez nas.Do Rijeke opali 150,00 kunića; do Splita500,00 kunića do Lipovca 200,00 i promet će biti isti(možda i veći) a SITNI ZUB će starom cestom pa možda živne turizam uz staru cestu.Tako je ministre.Nemoj slučajno otići do ljeta izdrži još malo.

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  CROSTOJKOVIC1958   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 21:32

  Zbog ovoga bi ministar prometa Zlatko Komadina trebao dati svoju ostavku
  Ja shvaćam da u Hrvatskoj ovih dana vlada snažno sniježno nevrijeme i da padavine su velike. Ali ne mogu prihvatiti da brojne službe koje su plaćene da održavaju i čiste prometnice u ovoj situaciji ništa ne rade. Ne radi se ovdje o političkoj odgovornosti nego službenoj. Zato valja najprije usredotočiti se na pozornost, da hrvatski građani plaćaju poreze i cestarinu kod registracije vozila da ceste budu u redu.
  Danas 06. veljače 2012., putovao sam sa svojim autom kroz tri županije: Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku, odnosno vraćao sam se iz smjera Varaždina, preko Ludbrega, Koprivnice, Novigrad Podravski, Virje, Đurđevac, u Bjelovar. Jedva sam se probio po snježnoj mećavi zbog (ne)očišćenih cesta.
  Po većini tih cesta promet se odvijao uz velike poteškoće. Očito je, da Ministarstvo prometa nije briga za taj teški kolaps. Prava je sramota da nešto takvo se može desiti u državi. Snijeg i vjetar zameli su i druge lokalne puteve. Kao što se zna ni u ostalim županijama nije ništa bolje.
  Oni ljudi koji su doživjeli nezgode na državnim, javnim i lokalnim cestama, kriva im je za to Vlada RH, koja bi trebala snositi sankcije. Uglavnom da ministri za svoj „posao“ primaju visoke plaće.
  U Bjelovaru, 06.02.2012. godine
  BRANKO STOJKOVIĆ
  Nezavisni kandidat i
  Predsjednik Udruge „ŠTIT“
  095/814-82-90
  brankostojkovic152@yahoo.com
  http://crostojkovic1958.blog.hr

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  astanic11   Objavljeno: 18. siječnja 2012. u 16:17

  Poštovani gospodine Ministre, Zlatko Komadina,

  Obratio sam vam se pismom, ali na njega nisam dobio odgovor, sukladno uvriježenom bon tonu naše politike u kontinuitetu. No, uspio sam objaviti u Večernjem listu veći dio sadržaju u rubrici pisma čitatelja, te na internet portalu. Imam poprilično formalne naobrazbe i životnog iskustva, a što je razlog zašto se ponovno javljam.
  Jasno mi je da za svog mandata nećete pola svojih želja ispuniti, a da ste u intervjuu sve vaše želje i naveli. Želim vam da ispunite 200% svojih želja jer to bi značilo da smo od javne potrošnje uštedjeli oko 10% proračuna i preusmjerili ga na investicije – rast bruto mase plaća u realnom sektoru i rast zaposlenosti. To je moguće napraviti uz niz akrobacija, a jedan je i javni radovi ili zapošljavanje radne snage iz susjednih država za pola prosječne plaće. Hoće li ste to dogoditi ili konačni slom sustava je prvenstveno na Vama.
  Dakako da su ceste preinvestirane u relativnom odnosu na druge prometne orijentacije npr željeznicu. Vaš izjave su sasvim realne i stručne. Isto tako očito je da poznajete dobro samo područje Rijeke i Like. Već Vam otoci kvarnera i Istra lošije idu. Po tome i sa Slovenijom baš niste in medija res, a da o južnom pravcu i da ne govorimo. Pomorski promet donekle poznajete za razliku od riječnog.
  No, plan Vam nije na pragu decentralizacije, da regije povežete sa prometnim međunarodnim prometnim pravcima. Čini mi se da ste bliži splitskoj logici, koji doživljavaju nirvanu kada vlak lupi na odbojnike na Bačama, a auto cesta dođe do Solina.

  Slažem se da nam treba dugoročni plan razvoja prometa u RH. Odmah. Da bi imali što stalno mijenjati i nadopunjavati. Ovako ćemo raditi Kalmetine (cesta A-1 – Gaženica) ili Komadine Kržišće –Novi Vinodolski.
  U dugoročnim planovima moramo uvažiti ono što će EU podržati, a to su već poznata rješenja i presedani u Europi. Tu treba napraviti željeznicu koja iz Istre neće ići u Sloveniju, autocestu koja će ići od Rupe, ili Buzeta za Škoficu, Kozinu, a ne u Postojnu.
  Pa valjda nećemo proći trećinu slovenije za doći u Trst. Inače u Trstu je početak mreža europskih brzih vlakova i bila bi prva prilika Rijeku spojiti sa Trstom i svijetom. Po meni puno važnije od još jednog spoja sa Zagrebom.
  Zorna Milanović je kazao da bi se trebao uvesti trajekt Brijesta-Komarna 2 Nm, umjesto mosta. Osim male prilagodbe lokalnih cesta to vas ništa ne košta. Zašto to ne napravite?
  Sjeverna trasa autoceste prema Dubrovniku znači kratkoročno ništa Dubrovniku, i bacanje u vodu investicija dosadašnjih projekata, istražnih radova i pristupnih cesta. Dugoročno to bi bila katastrofa jer bi o prolaznosti te ceste u kriznim situacijama odlučivali autoriteti iz Nevesinja, Gackoga, Nikšića i Trebinja,.
  Realno je što predlažete, da se sadašnje ceste moderniziraju, da se izbjegnu naselja, ta se radi na tunelu ispod Neuma. Pomoćni tunel bi bio sutra željeznički tunel. Željeznica treba ići ispod aerodroma i imati tu postaje što je skoro standard u zapadnoj Europi.
  Pozdravljam izgradnju dionice autoceste Žuta Lokva – Rijeka. Tu ste i nam sa juga izgradili indirektno 60-etak km ceste i spasili nas gužvi Rijeka-Crkevenica što ljeti čini i po nekoliko sati zastoja. Zamislite kako je to tek nama koji idemo iz Dubrovnika.
  Dakako da morate znati da kada dođete na Križišće da Vam je vremenski bliža venecija od Malog Lošinja ili Pule.
  Pozdravljam da razriješite prometni čvor oko Rijeke, ali u prvom redu sa aspekata međunarodne i regionalne povezanosti, a ne samo razmišljati o povezanosti sa Zagrebom.
  Dakako da imate na umu da mi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nemamo niti 1 km auto ceste, a da plaćamo najviše cestarine i doprinosa kroz benzinu.
  Posebno je važno za nas i za EU da održimo južni pravac prema MNE. Albaniji, makedoniji, Grčkoj i Turskoj. Što Bi falilo Rijeci da je točka na magistralnoj brzoj željezničkoj pruzi TRST-TIRANA. Tu bi Vas podržali svi u EU (osim Slovenije), te cijeli istok. Zamislite da ta pruga prolazi ispod aerodroma koji su na putu.
  Što se tiče pomorskog i riječnog prometa treba razmisliti o gradnji velikih kruzera za što imamo skoro sve predispozicije. Od zimovanja u nas i da služe kao hoteli za hodočasnike, pa do riječnog brodarstva na Dunavu. Zašto npr. Vukovar ne bi bio homeport takva dva crusera? Dolina Neretve treba postati međunarodna luka, a od BiH za uzvrat dobiti suglasnost za naše projekte, posebno da ne diraju ekološku ravnotežu u Malostonskom zaljevu. Što je sa kanalom Dunav-Sava?
  Dakako osobno imam plan kako da samo sa nekoliko putoznaka i tabla puno toga promijenite. U ostalom gdje u svijetu ima tabla Bregana-Lipovac?
  Kada bi političari pokazali sluha i promptnosti za promete solucije kao za svoje penzije ne bi ni Most Pelješac bio nekakav problem (to je samo jedna godina apanaže crkvi zar ne? Ili par Božićnice Zagrebačkog holdinga)
  Nadam se da će te moje primjedbe shvatiti kao dobronamjerne jer mi je to jedino cilj
  anđelko stanic

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  Pepi COTO   Objavljeno: 17. siječnja 2012. u 22:21

  Možda vam ideja o različitoj cijeni lijeti/zimi izgleda privlačna i od oka pravedna,ali promislite dali ima toga u EU,kako bi se osječali mi kada idemo na EU-autoceste,.....takva ideja po meni može pasti na pamet samo čovjeku koji nema pameti jer komentar svih pametnih je slijedeći.....Pljačka......i Hrvati se više voze po lijeti a manje po zimi,....ministrova pobuda je kako zajebati narod i uzeti mu još više love,....gnjus jedan.

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  Nostradurus   Objavljeno: 17. siječnja 2012. u 20:49

  A mogle bi biti niže i od 00 do 04 ujutro, zar ne? A više od 6.30 do 10.00. Genijalno. Kaj kažete na prijedlog?

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  Andromeda   Objavljeno: 17. siječnja 2012. u 13:18

  Drago mi je da se sada barem otvoreno govori o kineskom interesu za nizinsku prugu. Kad je kineski predsjednik doletio u Zagreb, nisu se baš mediji potrgali da nas informiraju o tome zašto je došao, jer je izgleda kradezeovska vlada stavila embargo na tu informaciju. Samo ne gubite vrijeme i ne izvlačite se na premali broj stručnjaka. Nije Rijeka jedina luka koja je interesantna Kinezima, a odavno se zna - tko prvi, njemu djevojka.
  Ako se ne uvedu vinjete, ideja o različitim cijenama cestarine zimi i ljeti je dobra. Neka malo više plate naši vikend-turisti i strani turisti ljeti.
  I bit će mi drago ako se odbaci ograničenje od 60 km/h na riječkoj obilaznici.
  Ali čudim se da još nitko od tih takozvanih stručnjaka u Ministarstvu nije priznao da je sisačka auto-cesta najveća glupost u izgradnji svih naših auto-cesta. Zato ministre sjednite u auto i na teren pa ćete vidjeti da na popstojećoj dionici možete zaspati brojeći aute u prolazu. Koliko li je samo tamo kradezeovska vlada ulupala milijuna, a vi ste spremni nastaviti takvo ponašanje.
  I nadam se da ćete, usprkos svojoj pasivnosti ili baš zbog nje, suludi projekt mosta kopno-Pelješac lijepo arhivirati pa neka čeka 22. stoljeće.

  • Odgovori
  • Preporuči 1
  • Prijavi

• • ČITATE
  • KOMENTIRATE
  • SVIĐA VAM SE

  • 24 sata
  • 7 dana

  • u tiskanom Banke krenule u rasprodaju stanova
  • foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
  • Maturanti zgroženi državnom maturom: pitanja puna "podvala"
  • Svećenik koji je ubio lokalnog političara u istražnom zatvoru
  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
  • Protugradnom raketom zapalili krov Lidla

  • u tiskanom Banke krenule u rasprodaju stanova
  • foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
  • Maturanti zgroženi državnom maturom: pitanja puna "podvala"
  • Svećenik koji je ubio lokalnog političara u istražnom zatvoru
  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
  • Protugradnom raketom zapalili krov Lidla

  • 24 sata
  • 7 dana

  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
  • Karamarko je poricanje problema
  • Milanović: Želimo sačuvati plaće, božićnice su uspomene iz nekih ljepših vremena
  • "Špijunčina" i 20 hajduka
  • Iz riječke luke 60 kontejnerskih vlakova svakog tjedna; Do 2014. ICTSI ulaže 244 milijuna kuna
  • Miklenić: Odustajanje od Pelješkog mosta i Bleiburga produbilo podjele u Hrvatskoj

  • Tomislav Karamarko četvrti predsjednik HDZ-a: Bili smo kao bljutava sol, moramo se promjeniti
  • ekskluzivno Vlada i izvođači radova raskidaju ugovor o gradnji Pelješkog mosta, Hrvatskoj prijeti međunarodni skandal!
  • foto Euforija za Kujundžićevu priču o Udbi, Mesiću i Sanaderu; Mlak prijem Miloševića i Milinovića
  • Karamarko je poricanje problema
  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
  • Svoj sluga pokorni Radimir Čačić

  • 24 sata
  • 7 dana

  • kolumna O jagodama bez krvi
  • Otkad je Hrvatska u dužničkom ropstvu
  • kolumna Tom-Tom Club
  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
  • foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
  • foto U prometnim nesrećama kod Novog Vinodolskog i Tinjana poginuli motociklisti

  • Intervju Staša Zurovac: Mani Gotovac je umjetnica, Nada Matošević loš birokrat
  • Slogan "Što čitaš?" ukraden istoimenoj izdavačkoj kući
  • Vic godine: Poduzetnici kao žrtve
  • Tko su glavni "igrači" u skupini uhićenih lihvara?
  • Intervju Šeparović & Dragičević: U Hrvatskoj devastirano sve, a najviše ljudi
  • Karamarko je poricanje problema
• Pročitaj sve vijesti

• Informator

  Pokaži sve
• • 24 Čet
  • 25 Pet
  • 26 Sub
  • 27 Ned
  • 28 Pon
  • 29 Uto
  • 30 Sri
  • Ostalo Hrvatski festival knjiga
  • Izložba Putovanje riječkom industrijskom baštinom
  • Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Kazalište Dabogda te majka rodila
  • Sva događanja u četvrtak
  • Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u petak
  • Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u subotu
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u nedjelju
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u ponedjeljak
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u utorak
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u srijedu
• Što? Gdje?