Sve jedinice lokalne samouprave su u 2024. i 2025. godini ostvarile značajan rast prihoda od poreza na dohodak, koji je u najvećoj mjeri rezultat širenja porezne osnovice i pozitivnih gospodarskih kretanja, a ne promjena poreznih stopa, navodi se u analizi Ekonomskog instituta »Kad brojke progovore: učinci poreznih promjena na lokalne proračune u 2025.« autorice Dubravke Jurline Alibegović.

Prema podacima Ministarstva financija o izvršenjima lokalnih proračuna u 2025. godini, općine su ukupno uprihodile 1,42 milijarde eura, gradovi 2,7 milijardi, a Grad Zagreb 1,8 milijardi eura proračunskih prihoda.

Općine na dobitku

Općinski su proračuni povećali prihode od poreza za 97,2 milijuna eura ili 22,4 posto u 2024. u odnosu na 2023. te za 66,4 milijuna eura ili 12,5 posto u 2025. u odnosu na 2024. godinu. Prihodi od poreza na dohodak na godišnjoj razini su u 2024. skočili za 86 milijuna eura ili 25,2 posto, a u 2025. za 69,3 milijuna eura ili 16,2 posto.

Kod gradova je povećanje ukupnih prihoda u 2024. iznosilo 184,5 milijuna eura, odnosno 8,1 posto, a u 2025. godini 278,6 milijuna eura, odnosno 11,3 posto. Pritom su prihodi od poreza na dohodak povećani na godišnjoj razini za 192,7 milijuna eura u 2024. te za 191,3 milijuna eura u 2025. godini.

U analizi se ističe da je upravo porez na dohodak bio glavni pokretač povećanja prihoda od poreza, te se postavlja pitanje jesu li zakonske izmjene tog poreza, koje su stupile na snagu početkom 2025. uz neke izmjene u godini prije, utjecale na rast ili pad prihoda u proračunima općina i gradova u odnosu na »baznu« 2023. godinu u kojoj nije bilo značajnih promjena poreza na dohodak.

Dubravka Jurlina Alibegović pri tom podsjeća da mnoge jedinice lokalne samouprave nisu mijenjale niže ni više porezne stope ni u 2024., a niti u 2025. godini, odnosno da je čak 508 općina i gradova ili njih 92 posto zadržalo stope poreza na dohodak koje su bile na snazi do kraja 2023. godine.

Iako je prošle godine samo 48 gradova i općina iskoristilo zakonsku mogućnost izmjene stopa poreza na dohodak, rast prihoda od poreza na dohodak ostvaren je na razini svih skupina lokalnih jedinica, napominje se u analizi i dodaje da su najveće relativne koristi u početnoj godini promjena u sustavu poreza na dohodak ostvarile općine, dok su gradovi u drugoj godini zadržali najizraženiju stopu rasta, što upućuje na nešto stabilniji trend povećanja njihovih poreznih prihoda.

Jurlina Alibegović stoga zaključuje da su ključni faktori rasta prihoda od poreza na dohodak općina i gradova bili šira porezna baza i pozitivna gospodarska kretanja, odnosno povećanje broja zaposlenih, rast prosječnih neto i brutoplaća te nastavak gospodarskog rasta.

Nastavak rasta plaća

– Time se potvrđuje da je postojeći sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak omogućio da gospodarski rast i rast zaposlenosti izravno pridonesu jačanju fiskalnog kapaciteta jedinica lokalne samouprave.

Istodobno, činjenica da su predstavnička tijela samo malog broja jedinica lokalne samouprave iskoristila mogućnost autonomnog određivanja poreznih stopa pokazuje da rast prihoda u 2025. godini prvenstveno odražava realna gospodarska kretanja, a ne samo malobrojne diskrecijske odluke o povećanju poreznog opterećenja, navodi se u analizi Ekonomskog instituta i dodaje da su ukupni proračunski prihodi Grada Zagreba u analiziranom razdoblju imali značajan rast, ali i pad – u 2024. u odnosu na 2023. zabilježeno je povećanje ukupnih prihoda od 385,9 milijuna eura, odnosno 26,2 posto, dok je u prošloj godini u odnosu na 2024. zabilježeno smanjenje ukupnih prihoda od 82,1 milijuna eura, odnosno 4,4 posto.

Unatoč smanjenju ukupnih prihoda u 2025., prihodi od poreza su porasli, pri čemu su prihodi od poreza na dohodak porasli za 205,1 milijun eura ili 20,4 posto u 2024. u odnosu na 2023. te za 136,5 milijuna eura ili 11,3 posto u 2025. u odnosu na 2024. godinu.

– To znači da je i uslijed zakonom propisanog smanjenja porezne stope poreza na dohodak u gradskom proračunu glavnoga grada ostvaren viši iznos prihoda od poreza na dohodak, navodi Jurlina Alibegović, ali i podsjeća da su plaće u Zagrebu lani porasle za prosječnih 10 posto.

U analizi se navodi da je u 2025. godini zabilježen nastavak rasta plaća. Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća bila je nominalno viša za 9,9 posto, a realno za 6 posto.

Prosječna mjesečna brutoplaća u 2025. nominalno je rasla za 10,7 posto, odnosno realno za 6,8 posto u odnosu na 2024. godinu. Istodobno je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo realni rast BDP-a od 3,2 posto.

Nove stope u 13 općina i gradova

Prema podacima Porezne uprave, od 556 općina i gradova, njih 13 je od 1. siječnja 2026. godine odlučilo uvesti nove stope poreza na dohodak. Od većih gradova koji su uveli nove stope ističe se Rijeka, koja od početka ove godine ima nižu stopu poreza na dohodak od 20 posto, a višu od 25 posto, što predstavlja smanjenja za dva, odnosno za sedam postotnih bodova.

U 2024. su općine i gradovi prvi put mogli sami odrediti nižu i višu stopu poreza na dohodak, a u 2025. su uvedeni i novi rasponi, pa je onaj za nižu stopu poreza snižen te se kreće od 15 posto do 23 posto, a raspon za višu stopu od 25 posto do 33 posto.