Zdravstvo je u ovom času zakinuto za doprinose čak 12 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, što iznosi gotovo 2,3 milijarde kuna godišnje
Da se bivša vlada postavila čvršće prema poslodavcima koji za svoje radnike ne uplaćuju zdravstveni doprinos, zdravstveni bi sustav mjesečno raspolagao s gotovo 200 milijuna kuna više, a godišnje bi mu blagajna bila bogatija za čak 2,3 milijarde kuna. O kolikom se gubitku za zdravstvo radi, najbolje govori činjenica da bi se ovim novcem mogao podmiriti ukupni dug HZZO-a koji prelazi rokove plaćanja od 60 dana ili pokriti tri četvrtine godišnjeg budžeta svih lijekova na recept koje hrvatski pacijenti popiju.
Ogroman dug
Podatak o 170.000 radnika kojima poslodavci ne uplaćuju doprinose iznesen je na posljednjoj sjednici vlade, a govori da poslodavci uskraćuju doprinose za praktički svakog osmog zaposlenog u državi. Zdravstvo je u ovom času zakinuto za doprinose čak 12 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, što ovom sektoru opterećenom dugovima i rastućim potrebama pacijenata predstavlja ogromni gubitak.
Od 1. svibnja, na snagu stupa odredba iz izmjena Zakona o doprinosima prema kojoj će poslodavci doprinos za zdravstveno osiguranje plaćati po sniženoj stopi, umjesto dosadašnjih 15 posto po stopi od 13 posto.
O kolikom se dugu radi, izračunali smo na temelju podatka Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj bruto plaći zaposlenih, koja je za 2011. godinu iznosila 7.657 kuna, i »starog« zdravstvenog doprinosa od 15 posto. Računajući prosječnu bruto plaću, mjesečni zdravstveni doprinos po radniku iznosio bi 1.148,55 kuna, što znači da bi godišnji dug poslodavaca koji taj doprinos nisu uplaćivali za 2011. godinu po svakom zaposlenom iznosio 13.782,60 kuna. Uzimajući u obzir brojku nesavjesnih poslodavaca kojom raspolaže vlada, njihov je mjesečni dug prema državi samo za zdravstveni doprinos lani iznosio 195 milijuna kuna ili na godišnjoj razini 2,3 milijarde kuna.
Olako odustajanje od tog novca zdravstvu nikako nije išlo na korist. Za ilustraciju, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) godišnje na liječenje dijabetesa potroši oko 2,5 milijarde kuna, što gotovo odgovara iznosu »utajenog« zdravstvenog doprinosa. Isto tako, spomenutom se svotom mogu gotovo pokriti godišnje potrebe kompletne primarne zdravstvene zaštite u državi, koja ove godine raspolaže s ukupno 2,9 milijardi kuna. Da se ranije raščistio problem neplaćanja doprinosa, novcem od doprinosa za zdravstvo koje poslodavci nisu plaćali tijekom jedne godine, mogle su se pokriti trogodišnje potrebe svih pacijenata i osoba s invaliditetom za ortopedskim uređajima i pomagalima, koji godišnje raspolažu s oko 700 milijuna kuna ili pokriti dvogodišnji trošak bolovanja na teret HZZO-a.
Blagajna u plusu
Odlučnom naplatom svih poreza i doprinosa, pa i zdravstvenog, zdravstvena blagajna trebala bi biti u plusu unatoč nedavnom smanjenju zdravstvenog doprinosa sa 15 na 13 posto, odnosno za dva postotna poena, čime je masa ukupnih izdvajanja za zdravstvo iz plaća smanjena za 13 posto. Upravo toliko zdravstvu redovito oduzimaju poslodavci koji ne uplaćuju zdravstveni doprinos, pa samo rezolutnom naplatom tog davanja država zdravstvu može pokriti manjak nastao smanjenjem zdravstvenog doprinosa.
