Grad: Rijeka
Danas: 31° djelomično oblačno
Sutra: 19° 32° djelomično oblačno
26. srpnja 2016.
Komunalci zbunjeni

Zašto ulažemo u kante za biootpad kad ga Hrvatska još ne može zbrinjavati?

Foto S. DRECHSLER
Foto S. DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 11. siječanj 2014. u 19:05 2014-01-11T19:05:00+01:00

Komunalci se žale i da Ministarstvo ne planira fiksni dio naplate odvoza otpada, već samo onaj po odbačenom volumenu otpada što bi po njima moglo narušiti financijsku stabilnost komunalnih poduzeća i dodatno motivirati građane da smeće ne bacaju u kante čiji odvoz plaćaju već – u okoliš

ZAGREB » Nakon što je u srpnju prošle godine na snagu stupio novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Ministarstvo zaštite okoliša krenulo je u izradu podzakonskih akata kojima treba urediti, između ostalog, buduće selektiranje otpada na »kućnom pragu« odnosno u reciklažnim dvorištima, naplatu odvoza onog što se selektirati ne može i tako redom. Kako doznajemo, izrađen je nacrt Uredbe o komunalnom otpadu koja uređuje ta pitanja, i na koju su komunalna poduzeća Ministarstvu jučer poslala svoje, brojne primjedbe.

  Prema uredbi, građanima bi se naplaćivao odvoz miješanog komunalnog i odvojenog biootpada, dok bi se ostalo besplatno selektiralo u reciklažnim dvorištima odnosno na malim »zelenim otocima«. Odvoz bi se naplaćivao, ovisno o tome za što se jedinice lokalne samouprave odluče, prema masi odloženog otpada, ili pak, za što će se vjerojatno većina »komunalaca« odlučiti, prema zakupljenom volumenu kanti i broju odvoza. U oba slučaja, Ministarstvo ne predviđa naplatu fiksnog dijela računa, što je za potrošače dobro, no ugrozit će, upozoravaju komunalna poduzeća, čitav sustav sakupljanja i zbrinjavanja otpada. Već sada u sredinama u kojima je račun podijeljen na fiksni i varijabilni dio, kažu, građani dio otpada bacaju u okoliš kako bi kante punili sporije, a onda manje plaćali i varijabilni dio, ovisan o broju odvoza.

 Primjer Crikvenice

Prema novom zakonu, najkasnije od 2015. godine jedinice lokalne samouprave dužne su na svom području organizirati prikupljanje miješanog komunalnog i, odvojeno, biootpada, kao i sortiranje ostalog – plastike i stakla, metala, tekstila i tako redom. Što manje otpada budu bacali u kante za miješani i biootpad, plaćat će manje, jer bi im se odlaganje miješanog i biootpada samo i naplaćivalo.

Čvrsta formula za stambene zgrade, a ne dogovor stanara

Komunalnim je poduzećima nejasno i to kako Ministarstvo zaštite okoliša zamišlja, što se predviđa nacrtom Uredbe o komunalnom otpadu, da se stanari u višestambenim zgradama dogovaraju koji će volumen kanti za otpad zakupiti, i o tome s komunalnim poduzećem onda potpisuju ugovor. Stanari će, uvjereni su »komunalci«, tražiti minimalnu posudu čiji volumen neće zadovoljavati njihove potrebe, tako da će otpad u konačnici odlagati nelegalno, dok je pitanje i to što ako se komunalac i korisnici ne budu mogli dogovoriti oko volumena. Sudska odluka o tome mogla bi trajati godinama. Stoga će komunalna poduzeća Ministarstvu predložiti da se u uredbu stavi formulacija prema kojoj bi se volumen kanti za višestambenu zgradu određivao kao suma volumena koju bi ti korisnici zakupili kad bi koristili pojedinačne posude za otpad.

  »Određivanje fiksnog dijela računa jedini je način da se izbjegne masovno nesavjesno ponašanje korisnika«, upozorava Sonja Polonijo, direktorica crikveničkog komunalnog društava »Murvica«. Iskustva »Murvice«, koja je hrvatski pionir u uvođenju selekcije otpada na kućnom pragu, pokazuju, kaže Polonijo, da Crikveničani oko 20 posto svog otpada odlažu u okoliš ne bi li usporili punjenje čipiranih kanti. Čip označava kome kanta pripada, a informaciju o pražnjenju kante prenosi u informatički sustav putem opreme na kamionu. Kako se volumen kante (u litrama) smatra volumenom predanog otpada, korisnik treba voditi računa o tome da ne predaje polupraznu već punu kantu. Osim toga, korisnicima se preporuča da nakon pražnjenja kante spreme u svoja dvorišta, inače riskiraju da im susjedi ubace i svoj otpad, pa da i za njih plaćaju odvoz.

  Upravo bi se to moglo događati nakon što selekcija i čipirane kante sa zakupljenim volumenima zažive u cijeloj Hrvatskoj. Ne bude li i fiksnog dijela troška, koji bi se isto naplaćivao po zakupljenom volumenu kante, boje se »komunalci«, sustav će se urušiti, jer će se novac trošiti na nelegalno odložen otpad. Poseban su problem višestambene zgrade, jer se postavlja pitanje tko će kontrolirati nelegalno odbacivanje otpada u tuđe kante, ili nesortirani otpad? Zakonom su za te prekršaje predviđene kazne od tri, do čak deset tisuća kuna za fizičke osobe, pa će stanari sami morati pratiti tko im nelegalno, i što u kante odbacuje.

 Teško do krivca

Kako napominje Polonijo, u Crikvenici nisu mogli takvu krivnju dokazati, i naplatiti je, čak ni u slučajevima kad su u otpadu prekršitelja pronalazili dokumente s njegovim osobnim podacima. Crikvenica već ima višestambene zgrade riješene kroz zajedničke posude, a od prošlog ljeta ima i cijelu ulicu, Strossmayerovo šetalište, riješeno kroz nabavu polupodzemnih kanti u kojima svakom stanaru u zgradi pripada određeni volumen, definiran brojem ukućana, turističkih kreveta, prosječnom proizvodnjom otpada po glavi stanovnika i drugim. Trenutačno se radi na nabavi poklopaca za polupodzemne kontejnere koje će korisnici moći otvarati samo s identifikacijskom karticom. Na taj će se način točno znati koliko je koji korisnik volumena otpada ubacio, što, opet, neće funkcionirati bez fiksnog dijela računa jer će i dalje neki vreće otpada bacati u okoliš kako bi sami sebi omogućili potpuno besplatan odvoz otpada. Komunalna su poduzeća mišljenja da zaslužuju fiksni dio računa, kojeg naplaćuju i opskrbljivači električnom energijom, plinom, telekomunikacijske tvrtke i ostali, pri čemu je varijabilni dio računa tih tvrtki i puno mjerljiviji.

  Ono što će komunalna poduzeća također predložiti Ministarstvu, jest da se i odvajanje biootpada odgodi za vrijeme kad ga Hrvatska bude mogla i zbrinjavati. Nemamo, naime, ni približno dovoljno kompostana za takav otpad pa komunalci smatraju suludim ulagati u kante za tu vrstu otpada, i odvoz naplaćivati, da bi biootpad završavao na deponijima. Kako kažu, kompostane ili druge građevine za preradu biootpada jednog će dana postojati pri županijskim centrima za gospodarenje otpadom ili pri komunalnim društvima, no njegovo sortiranje i naplata će dotad javnoj kritici i ljutnji izvrgnuti i njih i Ministarstvo. Treba, zaključuju, koordinirati napore na gradnji kompostana i paralelno razvijati sustav skupljanja komunalnog biootpada. Sličan je problem i sakupljanje miješanog plastičnog otpada, čije je sortiranje skuplje od koristi.

HNK Rijeka