Petak, 31. listopada 2014.
Komunalci zbunjeni

Zašto ulažemo u kante za biootpad kad ga Hrvatska još ne može zbrinjavati?

Foto S. DRECHSLER
Foto S. DRECHSLER
Autor: Bojana Mrvoš Pavić
Objavljeno: 11. siječnja 2014. u 19:05

Komunalci se žale i da Ministarstvo ne planira fiksni dio naplate odvoza otpada, već samo onaj po odbačenom volumenu otpada što bi po njima moglo narušiti financijsku stabilnost komunalnih poduzeća i dodatno motivirati građane da smeće ne bacaju u kante čiji odvoz plaćaju već – u okoliš

ZAGREB  » Nakon što je u srpnju prošle godine na snagu stupio novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Ministarstvo zaštite okoliša krenulo je u izradu podzakonskih akata kojima treba urediti, između ostalog, buduće selektiranje otpada na »kućnom pragu« odnosno u reciklažnim dvorištima, naplatu odvoza onog što se selektirati ne može i tako redom. Kako doznajemo, izrađen je nacrt Uredbe o komunalnom otpadu koja uređuje ta pitanja, i na koju su komunalna poduzeća Ministarstvu jučer poslala svoje, brojne primjedbe.

  Prema uredbi, građanima bi se naplaćivao odvoz miješanog komunalnog i odvojenog biootpada, dok bi se ostalo besplatno selektiralo u reciklažnim dvorištima odnosno na malim »zelenim otocima«. Odvoz bi se naplaćivao, ovisno o tome za što se jedinice lokalne samouprave odluče, prema masi odloženog otpada, ili pak, za što će se vjerojatno većina »komunalaca« odlučiti, prema zakupljenom volumenu kanti i broju odvoza. U oba slučaja, Ministarstvo ne predviđa naplatu fiksnog dijela računa, što je za potrošače dobro, no ugrozit će, upozoravaju komunalna poduzeća, čitav sustav sakupljanja i zbrinjavanja otpada. Već sada u sredinama u kojima je račun podijeljen na fiksni i varijabilni dio, kažu, građani dio otpada bacaju u okoliš kako bi kante punili sporije, a onda manje plaćali i varijabilni dio, ovisan o broju odvoza.

 Primjer Crikvenice

Prema novom zakonu, najkasnije od 2015. godine jedinice lokalne samouprave dužne su na svom području organizirati prikupljanje miješanog komunalnog i, odvojeno, biootpada, kao i sortiranje ostalog – plastike i stakla, metala, tekstila i tako redom. Što manje otpada budu bacali u kante za miješani i biootpad, plaćat će manje, jer bi im se odlaganje miješanog i biootpada samo i naplaćivalo.

Čvrsta formula za stambene zgrade, a ne dogovor stanara

Komunalnim je poduzećima nejasno i to kako Ministarstvo zaštite okoliša zamišlja, što se predviđa nacrtom Uredbe o komunalnom otpadu, da se stanari u višestambenim zgradama dogovaraju koji će volumen kanti za otpad zakupiti, i o tome s komunalnim poduzećem onda potpisuju ugovor. Stanari će, uvjereni su »komunalci«, tražiti minimalnu posudu čiji volumen neće zadovoljavati njihove potrebe, tako da će otpad u konačnici odlagati nelegalno, dok je pitanje i to što ako se komunalac i korisnici ne budu mogli dogovoriti oko volumena. Sudska odluka o tome mogla bi trajati godinama. Stoga će komunalna poduzeća Ministarstvu predložiti da se u uredbu stavi formulacija prema kojoj bi se volumen kanti za višestambenu zgradu određivao kao suma volumena koju bi ti korisnici zakupili kad bi koristili pojedinačne posude za otpad.

  »Određivanje fiksnog dijela računa jedini je način da se izbjegne masovno nesavjesno ponašanje korisnika«, upozorava Sonja Polonijo, direktorica crikveničkog komunalnog društava »Murvica«. Iskustva »Murvice«, koja je hrvatski pionir u uvođenju selekcije otpada na kućnom pragu, pokazuju, kaže Polonijo, da Crikveničani oko 20 posto svog otpada odlažu u okoliš ne bi li usporili punjenje čipiranih kanti. Čip označava kome kanta pripada, a informaciju o pražnjenju kante prenosi u informatički sustav putem opreme na kamionu. Kako se volumen kante (u litrama) smatra volumenom predanog otpada, korisnik treba voditi računa o tome da ne predaje polupraznu već punu kantu. Osim toga, korisnicima se preporuča da nakon pražnjenja kante spreme u svoja dvorišta, inače riskiraju da im susjedi ubace i svoj otpad, pa da i za njih plaćaju odvoz.

  Upravo bi se to moglo događati nakon što selekcija i čipirane kante sa zakupljenim volumenima zažive u cijeloj Hrvatskoj. Ne bude li i fiksnog dijela troška, koji bi se isto naplaćivao po zakupljenom volumenu kante, boje se »komunalci«, sustav će se urušiti, jer će se novac trošiti na nelegalno odložen otpad. Poseban su problem višestambene zgrade, jer se postavlja pitanje tko će kontrolirati nelegalno odbacivanje otpada u tuđe kante, ili nesortirani otpad? Zakonom su za te prekršaje predviđene kazne od tri, do čak deset tisuća kuna za fizičke osobe, pa će stanari sami morati pratiti tko im nelegalno, i što u kante odbacuje.

 Teško do krivca

Kako napominje Polonijo, u Crikvenici nisu mogli takvu krivnju dokazati, i naplatiti je, čak ni u slučajevima kad su u otpadu prekršitelja pronalazili dokumente s njegovim osobnim podacima. Crikvenica već ima višestambene zgrade riješene kroz zajedničke posude, a od prošlog ljeta ima i cijelu ulicu, Strossmayerovo šetalište, riješeno kroz nabavu polupodzemnih kanti u kojima svakom stanaru u zgradi pripada određeni volumen, definiran brojem ukućana, turističkih kreveta, prosječnom proizvodnjom otpada po glavi stanovnika i drugim. Trenutačno se radi na nabavi poklopaca za polupodzemne kontejnere koje će korisnici moći otvarati samo s identifikacijskom karticom. Na taj će se način točno znati koliko je koji korisnik volumena otpada ubacio, što, opet, neće funkcionirati bez fiksnog dijela računa jer će i dalje neki vreće otpada bacati u okoliš kako bi sami sebi omogućili potpuno besplatan odvoz otpada. Komunalna su poduzeća mišljenja da zaslužuju fiksni dio računa, kojeg naplaćuju i opskrbljivači električnom energijom, plinom, telekomunikacijske tvrtke i ostali, pri čemu je varijabilni dio računa tih tvrtki i puno mjerljiviji.

  Ono što će komunalna poduzeća također predložiti Ministarstvu, jest da se i odvajanje biootpada odgodi za vrijeme kad ga Hrvatska bude mogla i zbrinjavati. Nemamo, naime, ni približno dovoljno kompostana za takav otpad pa komunalci smatraju suludim ulagati u kante za tu vrstu otpada, i odvoz naplaćivati, da bi biootpad završavao na deponijima. Kako kažu, kompostane ili druge građevine za preradu biootpada jednog će dana postojati pri županijskim centrima za gospodarenje otpadom ili pri komunalnim društvima, no njegovo sortiranje i naplata će dotad javnoj kritici i ljutnji izvrgnuti i njih i Ministarstvo. Treba, zaključuju, koordinirati napore na gradnji kompostana i paralelno razvijati sustav skupljanja komunalnog biootpada. Sličan je problem i sakupljanje miješanog plastičnog otpada, čije je sortiranje skuplje od koristi.

Komentari

12
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • marry
    marry   Objavljeno: 12. siječnja 2014. u 17:46

    U kante za bio otpad se ulaže da Europa vidi da europska hrvatska pokušava na nečem raditi , ali izgleda da vladi ne ide baš na niti jednom gospodarskom resoru. Neka traže savjet turističkih gospodarstvenika kak se gospodari resortsima . Ostalo propada , jer se ne zna gospodariti , a zašto se ne zna, jer doktori vode ovu zemlju.

    • Zdravax
      Zdravax   Objavljeno: 12. siječnja 2014. u 19:44

      Samo bez kompostera da mi smrdi pod prozorom

  • Zdravax
    Zdravax   Objavljeno: 12. siječnja 2014. u 12:36

    SAV BIO RAZGRADIVi OTPAD MORA ZAVRSITI NA DELTI ... ima li zainteresiranih za jedan start up projekt koji ce to omoguciti ? Ako ima izvolite se javiti .
    Odvajanje bio otpada u samom kucanstvu bi omogucilo kvalitetno razdsvajanje otpada i njegovo recikliranje , dakle dodatnu zarada kao glavni izvor prihoda , a ne sami odvoz otpada i njegovo zatrpavanje po skrapama u procesu njegovog "zbrinjavanja"
    Ovo je revolucionarna metoda koju Rijeka ima prilike lansirarti kao torpedo za spas svoga enviromenta i "besplatno" zbrinjavanje otpada u cemu bi svi imali svoga interesa ...

    • Zdravax
      Zdravax   Objavljeno: 12. siječnja 2014. u 12:55

      Zato bi cak i pitka voda trebala biti jeftinija jer bi se vise trosila... a barem pitke vode u Rijeci ima sto bi bila komparativna prednost za uvodjenje ovog nacina zbrinjavanja bio razgradivog otpada ... bla bla bla

  • Zdravax
    Zdravax   Objavljeno: 12. siječnja 2014. u 12:07

    Interes komunalnih poduzeca nikad nije bio u skladu interesa zajednice kojoj sluzi ... pa nije ni sad

    • Zdravax
      Zdravax   Objavljeno: 12. siječnja 2014. u 12:11

      U komunalnim drustvima postoje ogromne rezerve kojima se moze potaknuti razvoj ovog grada, a ne samo potrosnja ... kao do sada

  • onyxone
    onyxone   Objavljeno: 12. siječnja 2014. u 11:55

    Neka za strucne osobe umjesto nekih tatinih sinova sa kupljenom diplomom angaziraju Cigice. Oni se vec godinama (uspjesno) bave reciklazom po domacim odlagalistima otpada. Ono sto Cigo baci, to je stvarno smece.

  • Avatar
    Avatar   Objavljeno: 12. siječnja 2014. u 1:33

    Zato što je vidla žaba da konja potkivaju pa digla i ona nogu, a i netko vjerojatno uzima postotak i zato što nam je prosječni IQ90 što znači da je 75% ovog naroda sporo na mozgu.

  • JosipM
    JosipM   Objavljeno: 11. siječnja 2014. u 21:38

    Komunalci zele ovo, zele ono... a sto su cekali do sada? Umjesto da se naplacuju samo od nas i bacaju gomilu smeca na hrpu vec su odavno trebali krenuti sa reciklazom i dodatne prihode stvarati na taj nacin.
    Imali su godine, desteljeca da se za pripreme za selekciju.
    Prije dvadeset godina zivio sam u Njemackoj. Oni su tada, a jos i prije radili selekciju...
    Ove balkanske lijencine koje su naucile zivjeti na tudjoj grbaci treba EU tjerati da konacno recikliraju.

    • Kukurac
      Kukurac   Objavljeno: 12. siječnja 2014. u 9:56

      Pa što bi uključivali mozak i zamarali se kada su uvijek poslovali s gubitkom a kada su im građani uredno kroz povećanje cijena namirivali sve troškove.......a sada, idemo graditi kuću od dimnjaka pa nadalje...

  • nightlooser
    nightlooser   Objavljeno: 11. siječnja 2014. u 20:48

    a zašto smo ulagali u autoceste od nemila do nedraga, pa sad njima nema tko voziti ?? to je valjda karma ...

    • Zdravax
      Zdravax   Objavljeno: 13. siječnja 2014. u 14:04

      Zato sto nismo svojevremeno htjeli raditi zaobilaznice zagusenih gradova sa naplatom od cega smo do sada mogli otplatiti sve zaobilaznice i gotovo povezati sve glavne gradove
      B U D A L E T I N E
      Tako bi bez obzira na promet imali autoputeve koji bi uvijek zaradjivali jer bi vec bili placeni pa nebi bili duzni,
      I nebi bez veze jurcali po brzim zaobilaznicama ... i ginuli