Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 2
Sutra: 15° 15° 2
20. listopada 2018.
U lovu na sunce

Zašto siromašnima plaćati struju kad je mogu sami proizvoditi? Neobična inicijativa bivšeg državnog tajnika za energetiku

Zašto siromašnima plaćati struju kad je mogu sami proizvoditi? Neobična inicijativa bivšeg državnog tajnika za energetiku
Zašto siromašnima plaćati struju kad je mogu sami proizvoditi? Neobična inicijativa bivšeg državnog tajnika za energetiku
Autor:
Objavljeno: 4. lipanj 2018. u 7:34 2018-06-04T07:34:00+02:00

Klub zastupnika Mosta zakon je poslao u saborsku proceduru te čeka hoće li, i kad biti uvršten na raspravu

Sunce već dobrano prži, a mi kao osunčana zemlja Mediterana energiju sunca ne lovimo, dapače, ljeti na klima-uređaje, da bi se od sunca ohladili, trošimo najviše konvencionalno proizvedene struje, i skupo ju uvozimo.

Besplatna sunčeva energija u našoj ukupnoj potrošnji energije sudjeluje sa svega 0,3 posto, a mogla bi nas i ljeti hladiti, i zimi grijati. Više od 60 posto hrvatskih kućanstava danas na energiju troši preko deset posto svog budžeta, a deset posto kućanstava zimi se ne može adekvatno zagrijati jer za to nema novaca, odnosno energetski je siromašno.

Primorsko-goranska županija, primjerice, broji više od tisuću i pol kućanstava koja sebi ne mogu platiti grijanje, zbog čega im je Županija samo u 2016. godini isplatila gotovo milijun i pol kuna pomoći za nabavu drva za ogrjev.

– I umjesto da građanima, posebno siromašnijima, država omogući da »love« besplatnu sunčevu energiju, u Hrvatskoj se godišnje troši 200 milijuna kuna na vaučere za struju socijalno ugroženima, 200 kuna po kućanstvu, i na županijska davanja za ogrjevno drvo. Novac za vaučere sakuplja se s računa svih potrošača električne energije, koji općenito za poticanje obnovljivih izvora godišnje daju milijardu i pol kuna, no od toga nemaju baš ništa.

Tim se novcem potiče proizvodnja energije iz vjetrolektrana i drugih velikih proizvođača, od kojih krajnji potrošači nemaju ništa – upozorava Ante Čikotić, nekadašnji državni tajnik za energetiku, »mostovac« koji je s Matom Rebićem, nekadašnjim pomoćnikom ministra energetike, napisao prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije.

Na čekanju u saboru

Klub zastupnika Mosta zakon je poslao u saborsku proceduru te čeka hoće li, i kad biti uvršten na raspravu.

– Vjerujem da će ga većina podržati kad u raspravu dođe, jer je riječ o prijedlogu koji koristi svima – potrošačima, instalaterima, državi – kaže Čikotić.

Zamisao je da se, za početak 200 milijuna kuna, usmjeri na postavljanje fotonaponskih ćelija na krovove energetski siromašnih kućanstava, i tako im se omogući dugoročno potpuno besplatna energija. Investicija se, kaže Čikotić, isplati već kroz šest do osam godina, ovisno o podneblju, a onda narednih 25 do 30 godina kućanstvima daje potpuno besplatnu energiju.

– Ilustrativno, umjesto skupe ribe, kućanstvima treba dati mrežu kojom će tu ribu sami besplatno loviti – ističe Čikotić, dodajući kako je sramotno da Maribor, sa svojom klimom, ima više ugrađenih mikrosolara nego čitava Hrvatska, u kojoj je svega 115 solara na krovovima kuća fizičkih osoba. Kod nas bi, kaže, mikrosolari čak i u Gorskom kotaru proizvodili više energije nego oni u Njemačkoj ili Austriji, u kojima su uobičajeni.

Čikotić navodi kako je PGŽ u 2016. godini isplatila 950 kuna po korisniku subvencije za ogrjevna drva, a Sisačko-moslavačka županija, primjerice, 3,4 milijuna kuna za 3.680 korisnika.

Suvišan Plomin

– Kad bi taj, i novac namijenjen vaučerima za struju bio usmjeren u postavljanje mikrosolara, godišnje bi ih moglo biti postavljeno na 8.000 do 10.000 kućanstava, što znači da bi kroz tri godine riješeno bilo kompletno energetsko siromaštvo u Hrvatskoj – Čikotićeva je računica. Snaga tih malih »elektrana« na krovovima iznosila bi najviše 10 kW, a mogli bi se postavljati i na krovove obrta, za navodnjavanje poljoprivrednih površina, kao i na, primjerice, stambene zgrade, čime bi se dugoročno riješila zajednička potrošnja električne energije, a novac iz pričuve ulagao u druge potrebne popravke i poboljšanja.

Ante Čikotić / Foto: D. JELINEK

– Potroši li kućanstvo, primjerice, godišnje 8.000 kWh, a proizvede 7.500, to znači da bi platilo samo 500 kWh. Na gubitku ne bi bio ni HEP ako bi se aktivno uključio u ovaj proces, jer bi dobivao viškove proizvedene energije ljeti – struju koju ne bi više morao skupo kupovati na tržištu, uvoziti. A kad bi država preko Fonda za zaštitu okoliša išla s objedinjenom javnom nabavom potrebne opreme za solarizaciju, i taj bi trošak bio puno niži – pojašnjava Čikotić. S 80.000 mikrosolara, koliko kaže da je općenito moguće postaviti kroz tri godine, ne bi nam trebala ulaganja u velike elektrane, poput Plomina ili nekog drugog.

Razgovori s riječkim vijećnicima

U Splitu i Rijeci Čikotić vodi razgovore s gradskim vijećnicima oko inicijative da gradovi subvencioniraju kamate na »zelene kredite«, kojima bi se onda financiralo postavljanje solara i na stambene zgrade, koji bi pokrivali zajedničku potrošnju rasvjete i dizala.

– Ako zgrada postavi tri do četiri kilovata fotonapona, prvih nekoliko godina bi zbog otplate kredita tu zajedničku potrošnju plaćala jednako, no kad se investicija isplati, novac će stavljati u džep. Jednako bi tako mogla i država sa 200 milijuna kuna za siromašne – navodi bivši državni tajnik za energetiku. Mlade i ambiciozne stručne ljude poziva da se pridruže projektu koji će dati Riječanima.

Što ako ipak može drugačije, njegovo je pitanje za kraj, koje postavlja, veli, političkim elitama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka