Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 1
Sutra: 27° 27° 1
16. srpnja 2019.
Najbolji biznis u Hrvatskoj

ekskluzivno Vrtoglavi bonusi: Ključnih 150 bankara godišnje zaradi čak - 176 milijuna kuna!

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 22. travanj 2015. u 19:17 2015-04-22T19:17:00+02:00

Rukovodstvo PBZ-a, Zabe, Erstea te Hypo i RBA, koštalo je svoje banke u deset godina ukupno 1,76 milijardi kuna. U deset godina to je 250 tisuća prosječnih bruto plaća ili 521 tisuća prosječnih mirovina

ZAGREB » Što se Vlada, bankari i dužnici sve više udaljavaju od rješenja za građane zadužene u švicarskim francima, to je retorika među sudionicima tih pregovora sve žešća. Tako je ministar financija Boris Lalovac nedavno kazao da je u šest godina recesije samo jedan sektor u Hrvatskoj – bankarski – ostao neokrznut krizom, kao da živi na Marsu, jer imaju goleme profite i nemaju problema.

Erste banka: Beneficije sukladno postignućima

– U razdoblju od 2005. do 2014. na ime svih vrsta poreza i doprinosa banka je u državni proračun Republike Hrvatske uplatila više od 3,1 milijardu kuna. Banka ima jasnu strategiju i politiku plaća te dodatnog nagrađivanja koja je vezana uz ostvareni rezultat u skladu s postavljenim ciljevima, ali i u potpunosti usklađena sa zahtjevima regulatora koji se na banku primjenjuju s obzirom na činjenicu da je ona dio međunarodne bankarske grupe. Ukupna primanja i beneficije definiraju se sukladno postignućima u referentnom vremenskom razdoblju, ali se i prilagođavaju objektivnim tržišnim uvjetima, komentar je iz Erste banke.
  Zagrebačka banka:
  – Primjenjujemo politiku primitaka kojom definiramo ključna načela plaćanja i nagrađivanja rukovodstva i radnika Banke, a sve u skladu s važećim iznimno striktnim propisima u RH. Najviše rukovodstvo Banke uključeno je u sustav nagrađivanja utvrđen na razini Grupe UniCredit, kojim se isplata nagrade za poslovnu godinu isplaćuje u obrocima kroz više godina, a čime se podržava strategija i dugoročno održivi razvoj Banke, ističu u Zagrebačkoj banci.

Na ideju bankara da građani koji više ne mogu otplaćivati svoj kredit napuste stan, zaborave dotad plaćeni iznos, a banka će im otpisati preostali dio kredita, Lalovac je odgovorio da su bankari na građanima koji su podigli kredite zaradili goleme bonuse i da sada moraju sudjelovati u pronalaženju rješenja, a ne predlagati da se ljude baci na ulicu.

  Zbog toga smo vodeće hrvatske banke, njih šest – Privrednu, Zagrebačku, Erste, Raiffeisen, Hypo i Splitsku, pitali kolike su bonuse rukovodećim ljudima isplatili u razdoblju od 2005. do 2014. godine. Konkretan odgovor, i to za svaku godinu ponaosob, dobili smo jedino iz Erste banke, dok su PBZ, Zaba i RBA u svojim odgovorima objašnjavali politiku nagrađivanja, s time da su nas iz PBZ-a uputili na njihova financijska godišnja izvješća u kojima stoje takvi podaci.

Višemilijunski bonusi

Prema odgovoru iz Erste banke, ta je banka pored ostalih primanja u deset godina isplatila ukupno 66 milijuna kuna bonusa ključnom rukovodstvu. Godišnje izvješće Zabe otkriva da su u deset godina njihovim ključnim ljudima, a broj se ovisno o godini kreće od 40 do 45 ljudi, isplatili ukupno 299 milijuna kuna različitih nagrada, odnosno dodataka mimo osnovnih plaća. U PBZ-ovim izvješćima ne postoji za svaku godinu stavka na kojoj su izdvojeni bonusi za vodeće ljude, ali na razini cijele banke u deset je godina ukupno isplaćeno 265 milijuna kuna bonusa. Dakle, nagrađujući svoje najvažnije ljude, tri su vodeće banke u deset godina isplatile 630 milijuna kuna bonusa. U to naravno nisu uračunate dividende koje su dobivali na osnovi udjela u bankama čije su dionice pak dobili kroz sustav nagrađivanja. Pojedinačno su i tu godišnje mogući dodatni iznosi od pola, pa čak do milijun kuna godišnje po glavi pojedinih vodećih bankara.

RBA: Top menadžeri odgovaraju svojom osobnom imovinom

– Plaće članova Uprave banke i višeg menadžmenta su usklađene s odgovornostima i složenošću poslova koje obnašaju, no u javnosti je manje poznato da top menadžment za eventualni izostanak postavljenih poslovnih rezultata odgovara vlasnicima, između ostalog i svojom vlastitom imovinom – nepokretnom i pokretnom. Ukupna primanja i beneficije vrlo su zavisne o ostvarenim rezultatima u području odgovornosti pa tako variraju, ne samo od godine do godine, već i od mjeseca do mjeseca, ovisno o postignućima – kažu u RBA banci.

  Što se tiče ostalih banaka, one u svojim izvješćima za svaku godinu nemaju posebno izdvojene bonuse, nego tek ukupan iznos za plaće, naknade, nagrade i bonuse vodećem rukovodstvu. Splitska banka i taj podatak daje objedinjen s troškovima ostalih zaposlenika.

  No, kad se za pet banaka, PBZ, Zabu, Erste, RBA i Hypo izdvoje podaci o primanjima ključnog rukovodstva, što je najviše 150 ljudi u svim bankama, oni su u proteklih deset godina kroz plaće, bonuse i naknade koštali svoje banke ukupno 1,76 milijardi kuna, što je 250 tisuća prosječnih bruto plaća ili 521 tisuća prosječnih mirovina za punih 40 godina staža.

  Svake godine pet je banaka na svoje ključne ljude, njih najviše 150, izdvojilo 176 milijuna kuna, što znači da je svaki od njih godišnje zaradio 150 prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj. Nije nikakva hrvatska posebitost da financijski sektor više nije samo dobro plaćen, nego da je odavno napravio nepremostivu razliku s javnim i realnim sektorom i da su banke svijet za sebe, neovisno u kojem društvu posluju.

PBZ: Dio naknada se može i opozvati

– Politika nagrađivanja menadžmenta je u nadležnosti Nadzornog odbora i matične banke, a što se usklađuje sa zakonskom regulativom i smjernicama EBA (Europskog tijela za nadzor banaka) a sukladno EU Direktivi CRD III te uputi Odbora europskih nadzornih tijela bankovnog poslovanja prema kojima korporativno upravljanje i politika naknada imaju pravila oko naknada koja moraju odražavati i osiguravati održavanje sustava banke u primjerenoj mjeri u odnosu na trenutne i potencijalne rizike, kapitalizaciju i razinu likvidnosti. Sukladno navedenim pravilima ukupne naknade ključnog menadžmenta se razgraničavaju na fiksni i varijabilni dio u omjeru 40 posto fiksni i 60 posto varijabilni dio. Također, u slučajevima lošeg poslovanja ili neadekvatnog upravljanja rizicima varijabilni dio menadžerskih naknada može se djelomično ili u potpunosti anulirati odnosno opozvati, dok se fiksni dio zajedno s ostalim planovima uštede i racionalizacije može odgovarajuće korigirati, ističu u PBZ-u.

Nagrada za dividende

Zanimljivo je, primjerice, da su primanja ključnih ljudi u RBA i Erste banci bila veća nego u godinama kad je kriza nastupila ili nakon krize nije došlo do povećanja tih iznosa. S druge strane, u Hypo banci je ključno rukovodstvo u 2007. godini imalo primanja od 18 milijuna kuna, da bi ona u 2011. godini skočila na 29 milijuna kuna. U Zabi je to povećanje bilo sa 61 milijuna na 73 milijuna kuna, a u PBZ-u sa 29 na 45 milijuna kuna. Tako su, primjerice, u 2007. godini, kad je hrvatsko gospodarstvo raslo po stopi od 5,6 posto godišnje, 150 ključnih ljudi u domaćim bankama imalo primanja od 160 milijuna kuna, dok su ona u 2011. godini skočila na 190 milijuna kuna.

  S obzirom da bankarski sektor u Hrvatskoj nije prošao krizu, niti je vlasnicima donio gubitke, nego je u pet godina krize u spomenutih pet banaka svojim vlasnicima osigurao 10,5 milijardi kuna dividende, oni su očito imali razloga nagraditi ključne ljude u svojim bankama u Hrvatskoj.

   
 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka