Grad: Rijeka
Danas: 29° vedro
Sutra: 18° 30° vedro
25. kolovoza 2016.
Kad jednima svane...

Vlada našla gdje će namaknuti "tisuću eura" za bebe: Umjesto programa za zapošljavanje, program za - rađanje

Ilustracija
Ilustracija
Autor:
Objavljeno: 23. veljača 2016. u 20:06 2016-02-23T20:06:35+01:00

Za mjere aktivne politike zapošljavanja  u proračunu bi se osiguralo  svega 250 milijuna kuna. Rezanjem proračuna za nezaposlene vjerojatno bi se našao  izvor sredstava za izvršenje obećanja o tisuću eura za svako novorođeno dijete

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) mogao bi ostati kratkih rukava u raspodjeli proračunskih sredstava. Kako se neslužbeno doznaje, proračunska izdvajanja za provođenje aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini mogla bi biti četiri puta manja nego lani. Odnosno, iz nacionalnih izvora za cijeli niz mjera aktivne politike zapošljavanja osiguralo bi se maksimalno 250 milijuna kuna. Usporedbe radi, tijekom prošle godine ukupno su isplaćene nepunie 1,2 milijarde kuna za provođenje paketa mjera aktivne politike zapošljavanja, pri čemu je nešto više od 941 milijun kuna osiguran iz nacionalnih izvora, a nepuna 253 milijuna povučena su iz EU fondova. U mjere aktivne politike zapošljavanja pritom je bilo uključeno 64.760 nezaposlenih osoba, pri čemu su samo mjerom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa bile obuhvaćene 32.494 mlade osoba.

Više iz EU fondova

Ne promijeni li se nešto u idućim tjednima do predstavljanja proračuna za ovu godinu, HZZ će raspolagati najnižim iznosom sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja u posljednjih pet godina, a rezanjem njihovog proračuna vjerojatno bi se našao izvor sredstava za isplatu obećanja o tisuću eura za svako novorođeno dijete. Za to bi trebalo oko 300 milijuna kuna, dakle daleko manje no što bi se uzelo nezaposlenima. Prema našim informacijama, vodstvo HZZ-a upoznato je s planom prema kojem će im proračun za aktivaciju nezaposlenih biti praktično četiri puta manji. S tih 250 milijuna kuna HZZ neće moći napraviti gotovo ništa ni kada je riječ o mladima čija je stopa nezaposlenosti i dalje izrazito visoka, a niti s dugorajno nezaposlenima koji su također jedan od domaćih problema, i to u proteklim godinama pomalo zanemaren problem.

Mladi za 1.600 kuna  radili kod 20.141 poslodavca

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa jedna je od najkorištenijih mjera namijenjena mladim osobama. Nedavno objavljeni podaci o korisnicima mjera tijekom 2014. godine pokazuju kako je upravo HZZ bio najveći korisnik te mjere. Naime, državna burza je u 2014. angažirala 502 mlade osobe koje su u to vrijeme imale pravo na 1.600 kuna naknade te putne troškove, dok država poslodavcu daje sredstva za obavezne doprinose. Tako je HZZ  »zaradio« 3,9 milijuna kuna. Drugi najveći pojedinačni korisnik bio je Grad Zagreb koji je angažirao 353 mlade osobe te dobio 3,6 milijuna kuna. Ukupno je tijekom te godine 28.039 mladih osoba bilo na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, a angažirani su bili kod 20.141 poslodavca.

Kako se može čuti, od HZZ-a se očekuje da će nedostatna sredstva nadoknaditi boljim privlačenjem novca iz Europskog socijalnog fonda te Garancije za mlade. Iz EU izvora tako bi trebali privući 400 do 500 milijuna kuna, odnosno dvostruko više nego prošle godine. I bivša Vlada imala je plan pojačanim privlačenjem sredstava iz EU fondova smanjivati nacionalni udio za mjere aktivne politike zapošljavanja. No, to pojačano privlačenje EU-novca još se nije dogodilo, a domaća administracija ima problema s realizacijom projekata i korištenjem osiguranih sredstava.

Europska garancija

Garancija za mlade jedna je od obaveza koju domaća burza za zapošljavanje treba provoditi jer je riječ o zajedničkom projektu svih članica Unije s ciljem smanjenja nezaposlenosti mladih i njihovog što bržeg uključivanja na tržište rada ili u obrazovni proces, odnosno naukovanje. No, od ove godine aktivira se još jedna europska garancija, odnosno zajednički EU projekt namijenjen dugotrajno nezaposlenim osobama – svima koji su godinu dana ili duže nezaposleni. Europsko vijeće je prošli tjedan prihvatilo prijedlog Europske komisije prema kojem bi se poticalo prijavljivanje dugotrajno nezaposlenih osoba nacionalnim službama za zapošljavanje. Prema tim mjerama koje trebaju provoditi sve zemlje EU-a, za svakog dugotrajno nezaposlenog treba napraviti pojedinačnu temeljitu procjenu najkasnije 18 mjeseci od gubitka posla kako bi se ustanovile njegove potrebe i potencijali. Još važnije, dugotrajno nezaposlenoj osobi treba pružiti »ugovor o uključivanju na tržište rada«, također najkasnije 18 mjeseci od kada je stupila u nezaposlenost. Ugovor o uključivanju na tržište rada trebao bi se sastojati od prilagođenog plana za ponovno zapošljavanje. On može uključivati, primjerice, mentorstvo, pomoć u traženju posla, dodatno obrazovanje i osposobljavanje, ali i pomoć za stanovanje, prijevoz, usluge čuvanja djece i njege starijih, nemoćnih ili bolesnih osoba ili rehabilitaciju što, naravno, ovisi o širini usluga koju pojedina zemlja članica pruža. Prema podacima Europske komisije, stopa dugotrajne nezaposlenosti u Hrvatskoj je 10,1 posto na kraju 2014. godine, što je pet postotnih bodova više od prosjeka EU. U apsolutnim brojkama dugotrajno je nezaposleno bilo 190.700 osoba koji u ukupnoj nezaposlenosti zauzimaju udio od 58,4 posto.

HZZ u problemima

Kreiranje i provođenje svake mjere košta, bez obzira kojoj kategoriji nezaposlenih ona bila namijenjena ili je riječ o potpori koja se daje poslodavcu za očuvanje radnih mjesta. Moguće smanjenje sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja državnu burzu dovest će u velike probleme. Naime, HZZ je već sada icrpio sredstva privremenog tromjesečnog financiranja. Zadnjeg radnog dana prošle godine Upravno vijeće HZZ-a je, naime, odlučilo da će u ovoj godini i dalje provoditi svih osam paketa različitih mjera, iako u tom trenutku nova vlada još nije bila formirana, niti se znalo, kao što se još uvijek ne zna, kakvi su planovi nove vlasti kada je riječ o nezaposlenima. Tako su se od siječnja počeli primati i odobravati novi zahtjevi za korištenje pojedinih mjera, a među tim zahtjevima je više od tri tisuće predmeta koji su iz prošle godine prebačeni u ovu. Odobravanjem svih tih zahtjeva iscrpio se privremeni proračun pa će u idućih mjesec dana vjerojatno doći do zastoja u odobravanju sredstava.

HNK Rijeka