Uputili prijedlog Ministarstvu zdravlja

Udruga predlaže uzgoj medicinske konoplje za vlastito liječenje

Hina

Snimio Sergej DRECHSLER / NL ARHIVA

Snimio Sergej DRECHSLER / NL ARHIVA

Predsjednica ORaH-a Mirela Holy izjavila je u ponedjeljak kako se ORaH zalaže za potpunu legalizaciju indijske konoplje, što znači za medicinske, ali i osobne i rekreativne svrhe



ZAGREB Predstavnici udruge Medicinska konoplja predali su u ponedjeljak Ministarstvu zdravstva prijedlog modela regulacije uzgoja konoplje za potrebe liječenja, po kojemu bi se bolesnicima dozvolio uzgoj konoplje za potrebe vlastitog liječenja, dok bi licencirana znanstvena institucija uzgajala konoplju za potrebe sustava.


»Smatramo da uzgoj u vlastitom aranžmanu ima mnoge prednosti za bolesnike. Lijek bi time postao dostupan svima, čak i bolesnicima slabijeg imovinskog stanja, jer znamo da će samo manji dio lijeka financirati HZZO. Prednost je i mogućnost odabira sorte, kao i sama aktivnost osobnog uzgoja, koja se može pozitivno odraziti na opće stanje bolesnika«, izjavio je na konferenciji za novinare ispred Ministarstva zdravlja potpredsjednik udruge Medicinska konoplja Saša Bajlo.


Uz napomenu da je prirodno pravo svakog čovjeka da u prirodi sam uzgoji ili ubere hranu, ali i lijek, udruga predlaže da se za potrebe vlastitog liječenje dozvoli uzgoj devet biljki u cvjetanju, pri čemu bi dozvolu davalo regulativno tijelo, a kontrolu obavljala policija.




Uzgoj za potrebe sustava, koji bi provodila licencirana znanstvena institucija, omogućio bi visoku kvalitetu lijeka uzgojenog na temelju znanstvenih dostignuća te jednostavnu i jeftinu kontrolu, smatraju u udruzi. To bi pak omogućilo da prihod od konoplje ostane u sustavu, a dio se vraća u državni proračun.



Predsjednica ORaH-a Mirela Holy izjavila je u ponedjeljak kako se ORaH zalaže za potpunu legalizaciju indijske konoplje, što znači za medicinske, ali i osobne i rekreativne svrhe.»Nadamo se da će uskoro biti promijenjen Pravilnik o konoplji kojim će se omogućiti potpuna liberalizacija industrijske konoplje te donijeti pravilnik kojim će se omogućiti upotreba medicinskog kanabisa«, rekla je Holy u mjestu Stružec kod Popovače gdje je novinarima govorila o potencijalu uzgoja i prerade konoplje kao vrlo isplative poljoprivredne kulture.Holy je sa članovima ORaH-a imala namjeru brati industrijsku konoplju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu »Aromas«, vlasnika Renea Urbana, na polju Lipovica, ali ih je u tome spriječila kiša. »Konoplja je vrlo potentna industrijska biljka i doista je šteta što je Hrvatska nije u potpunosti liberalizirala«, istaknula je Holy. Podsjetila je da se u Hrvatskoj konoplja smije uzgajati samo zbog sjemena i to u prehrambene svrhe, dok se korištenje cvjetova, listova i stabljike ne dopušta.Holy kaže da je više od 700 znanstvenih istraživanja pokazalo da ta biljka ima blagotvorni učinak na cijeli niz vrlo teških dijagnoza, od multiple skleroze, različitih vrsta karcinoma te drugih autoimunih bolesti, Crohnove bolesti, dijabetesa…, a konzumacija proizvoda od indijske konoplje podiže kvalitetu života oboljelih.Od konoplje se može proizvesti između 25.000 i 75.000 proizvoda, a ta biljka ima izrazito dobre preduvjete za uzgoj u Hrvatskoj, zbog klime i kvalitete tla, čemu u prilog govori podatak da je bivša Jugoslavija bila druga u svijetu po proizvodnji konoplje.Holy kaže da Hrvatska ima dugu tradiciju vezanu uz niz industrija koje su se bavile preradom i proizvodnjom konoplje – u građevinskoj industriji proizvodi se beton od konoplje, za energetske potencijale se koristi kao biomasa, od konoplje se mogu proizvoditi tekstilni proizvodi, koristi se u industriji boje i lakova, te u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, proizvodnji papira…Također se ne zna da su se od konoplje proizvodile karoserije prvih automobila, a danas se od nje rade plastika i kompoziti za svemirske tehnologije.


Bajlo je upozorio i kako je u prijedlogu pravilnika o uporabi konoplje u medicinske svrhe, o kojem upravo završava javna rasprava, napravljen propust jer se predlaže mjesečna maksimalna doza od 750 miligrama čistog THC-a, što je premalo, no dodaje kako će ta pogreška, prema njegovim informacijama, biti ispravljena.


Prijedlog o dozvoli uzgoja konoplje za potrebe vlastitog liječenja podupire i Savez društava multiple skleroze, čiji predsjednik Vladimir Komparić ističe kako bi to dovelo do nižih cijena. Kaže da okvirna cijena potrebne mjesečne doze konopljinog ulja stoji 500-600 eura, što je preskupo za veliki broj oboljelih.


»Nadamo se da ćemo zajednički uspjeti s HZZO-om doći do neke povoljne cijene, kako bi ulje mogli koristiti svi oboljeli«, kazao je Komparić.


U prijedlogu Ministarstvu zdravlja udruga Medicinska konoplja upozorava da trenutno velika većina oboljelih nabavlja lijek upitne kvalitete na crnom tržištu.


»Ta populacija oboljelih je u nezavidnom položaju i bolesnici doslovno ovise o interesima kriminalnog miljea, što često dovodi i do situacija da se bolesnicima prodaju pripravci koji su izrazito loše kvalitete ili nemaju nikakve veze s konopljom. Cijene takvih proizvoda na crnom tržištu su izrazito visoke«, stoji u prijedlogu.


Ističu kako se manji dio oboljelih, uglavnom zbog cijene, upustio u uzgoj za svoje potrebe i oni su, dodaje se, u znatno boljoj poziciji jer je kvaliteta lijeka u pravilu na izrazito visokoj razini, dok je cijena niska.


Komentirajući taj prijedlog, predsjednik Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe Ministarstva zdravlja Ognjen Brborović kazao je kako razumije nevladine udruge i njihovu potrebu da traže više i bolje. No, prijedlog udruge Medicinska konoplja izlazi iz područja zdravstva i postaje međuresorno pitanje koje se tiče i ostalih ministarstava, poput Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija i dr.