Trebamo više nego zaradimo: Zagreb najjeftiniji, Pula najskuplja, Rijeka u "zlatnoj sredini"

Ministar financija Slavko Linić, odgovarajući na pitanja građana na društvenim mrežama Facebook i Twitter,  istaknuo je kako će povećanje stope poreza na dodanu vrijednost poduzetnicima donijeti veću konkurentnost te poručio kako viša stopa PDV-a neće dovesti do rasta cijena. 

    – Sve ono što država dobije od povećanja PDV-a na 25 posto, dvije i pol milijarde kuna, usmjeravat će se ne u proračun nego direktno u gospodarstvo, a ono će to vraćati nepodizanjem cijena – kazao je Linić. Na upit kako će država kontrolirati proizvođače i trgovce da cijene ne dižu, odgovorio je kako je uvjeren da oni, zbog vlastite nelikvidnosti, trebaju partnerski odnos s vjerovnicima, a to su država i banke. »Velik broj poslodavaca ima problema s otplatom dugova i plaćanjem poreza i doprinosa te će trebati razgovarati s državom i bankama. To znači da ćemo razmišljati i što se dogodilo s cijenama«, kazao je Linić. 

   Po hranu u Italiju

Kako je otprije poznato, Vlada ima namjeru uvesti poreznu međustopu na ulja i masti te na dječju hranu. Zašto su baš odabrana ulja i masti, te što se sve smatra dječjom hranom, Linić je odgovorio građanima koji su mu tijekom subote postavljali pitanja preko društvenih mreža. To su, kazao je, »proizvodi koji se koriste svakog dana«. Kad je dječja hrana u pitanju, dodao je, on dobro zna što mala djeca jedu, jer ima dvoje unučadi, i nisu u pravu članice udruge B.a.b.e., kazao je, koje su ga napale. Linić je vjerojatno mislio na članice udruge RODA, a ne B.a.b.e., koje su ukazale na činjenicu da je »dječja« hrana, prije svega, kuhana hrana, dakle svo voće i povrće, meso i riba, sve što djeca jedu već od četvrtog, petog ili šestog mjeseca svog života, dok se hrana u staklenkama koristi u najvećem broju slučajeva tek povremeno. Ženama u udrugama je zamjerio što su ga »optužile da je starac koji ne zna što djeca jedu«, makar on zna na koju hranu djeca, nakon zdravog dojenja, prelaze, zaključio je. Što će sve ulaziti u kategoriju »dječje hrane«, neslužbeno, nisu točno definirali još ni u samoj Vladi, no činjenica je da će snižena stopa PDV-a na hranu u staklenkama pogodovati, mahom, stranim proizvođačima. 

    Hoće li se pak i svi ostali proizvođači, kao i trgovci, pridržavati partnerstva o kojem govori Linić, vidjet će se nakon podizanja PDV-a za dva postotna poena. Budu li cijene ipak dizali, to znači da će sva hrana i kućne potrepštine poskupjeti za oko 1,6 posto, a da će, posebno onima koji žive blizu granica, šoping u Italiji, ili Sloveniji, opet postati itekako privlačan. Sudeći prema »košarici« koju donosimo, kupovina u Italiji je povoljnija, pogotovo ako se živi u blizini granice, dok će nova stopa PDV-a ovu, našu košaricu, poskupjeti za oko šest kuna. Daleko skuplji šoping u Hrvatskoj posljedica je, prije svega, visokog PDV-a na hranu, koji će kod nas iznositi 25 posto, izuzev nulte stope na kruh i mlijeko, dok se u Italiji sva hrana oporezuje sa četiri do deset posto, u Sloveniji s 8,5 posto PDV-a. 

    Nova, još viša stopa PDV-a značit će još veći trošak za građane, u to nema sumnje, no puno više se trebamo bojati promjena cijena hrane na svjetskom tržištu, značajno viših od povećanja PDV-a u Hrvatskoj. Značajno su poskupjele osnovne živežne namirnice, između ostalih brašno, šećer i kava, mlijeko i mliječni proizvodi, meso također, kao i ulja i masti, dok nas nova poskupljenja tek očekuju. 

   Statistika nije zbilja

Život u Hrvatskoj preskup je i bez prijetećih poskupljenja. Potvrđuje to analiza troškova u devet hrvatskih gradova na primjeru četveročlane obitelji. Ona je učiteljica u osnovnoj školi, s neto plaćom od 4.850 kuna, podjednakom svuda u Hrvatskoj. Njezin suprug radi u građevini, i ima plaću od 4.444 kune na mjesec. Roditelji su dvoje mališana – jednog u prvom razredu osnovne škole, drugog u vrtiću, na cjelodnevnom boravku. Žive u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, Vukovaru, Zadru, Varaždinu, Puli i Dubrovniku.

Kako takve službene analize nema, već samo djelomičnih podataka, pokušali smo, uračunavši prosječnu životu košaricu po tim gradovima, koju izrađuju Nezavisni hrvatski sindikati, i dodavši im ostale osnovne troškove takve obitelji, vidjeti u kojem se gradu živi najjeftinije, a u kojem najskuplje. Pod pretpostavkom da ova obitelj nema nikakvog kredita, ni stambenog niti bilo kojeg drugog, svima na kraju mjeseca ostane nešto, no u zbilji to nije tako. Kad se uračuna prosječni trošak podstanarstva od, kažu u NHS-u, 250 eura na mjesec, no u mnogim gradovima i daleko više, ili pak, još gore, stambeni kredit od, recimo, 300 eura na mjesec, što je manji iznos od uobičajenih, na računima se u svim ovim gradovima skupljaju samo minusi. Niti u jednom gradu ovakva si obitelj, i to s dvoje zaposlenih, ne može priuštiti stan na kredit.   

Jednom u kino

Nakon što smo u obzir uzeli sindikalnu životnu košaricu, cijenu boravka djeteta u vrtiću, drugog u produženom boravku u školi, a onda i dvije dječje slobodne aktivnosti, život je, po toj računici, najpovoljniji u Zagrebu, a najskuplji u Puli. Rijeka se, u izboru devet gradova, nalazi na šestom, prilično skupom mjestu. Osijek je na drugom, odmah nakon Zagreba, a Vukovar, primjerice, na sedmom. Obračun sindikalne košarice odnosi se na četveročlanu obitelj djece školske dobi, no ne uzima u obzir opremu za školu. Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u više prodavaonica za svaki grad, pri čemu su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda. Troškovi stanovanja obuhvaćaju prosječne režijske troškove za stan od 60 četvornih metara te troškove obnavljanja kućanskih aparata i namještaja. U ovoj košarici trošak kulture obuhvaćaju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito čitanje jednog mjesečnog časopisa i svakodnevno čitanje jednog dnevnog lista. 

    Ukoliko obitelj učiteljice i njezinog supruga, zaposlenog u građevini, u kojoj prosječna plaća iznosi 4.444 kune, zajedno zarađuju, dakle, 9.294 kune na mjesec, i žive u Zagrebu, na prehranu, higijenu, režije, prijevoz, odijevanje i kulturu mjesečno troše 6.535 kuna. Vrtić mlađem djetetu plaćaju 300, a produženi boravak starijeg djeteta u školi, s uključenom prehranom, 450 kuna. Plaćaju li još dvije slobodne aktivnosti djeci, otprilike 300 kuna ukupno, što je i manja cijena od uobičajenih, ostane im 1.709 kuna. Divota, ukoliko ne plaćaju još i podstanarstvo ili kredit za stan. Da su kupili stan od 60 četvornih metara na kredit dug 30 godina uz kamatu od 6,5 posto, po prosječnoj zagrebačkoj cijeni od 1.941 eura za kvadrat, mjesečna rata od 739 eura zagrebački bi, najjeftiniji život, značajno poskupjela u odnosu na druge gradove, osim Splita i Dubrovnika, u kojima su prosječne cijene stanova i veće. No pod pretpostavkom da ratu, koju smo »zaračunali« jednako obiteljima u svim ostalim gradovima, plaćaju 300 eura, zagrebačka obitelj svakog mjeseca stvara sve veći minus.   

Sve veći minus

Kad četveročlana obitelj naše učiteljice i građevinca u Rijeci plati hranu, režije, odjeću i obuću, prijevoz i ostalo, ostane »kraća« za 6.817 kuna. Plati li još 450 kuna produženi boravak, 650 kuna vrtić i 300 kuna slobodne aktivnosti djece, ostaje joj na računu, bez ikakvog kredita, 1.077 kuna. Ima li kredit od 300 eura na mjesec, minus će joj se svakog mjeseca povećati, što znači da si ni toliki, manji stambeni kredit, ovakva, prosječna obitelj, ne može priuštiti. Da su kupili 60 četvornih metara stana u Rijeci po prosječnoj cijeni od 1.570 eura za kvadrat, rata bi im na 30 godina uz kamatu od 6,5 posto iznosila 595 eura, što znači da bi njihov minus bio i daleko veći. 

    Pulska košarica četveročlane obitelji iznosi 7.179 kuna, i najskuplja je u Hrvatskoj, dok su vrtić i boravak u školi, zajedno, za 85 posto skuplji od najjeftinijih, zagrebačkih. Nakon što pulska učiteljica i njezin suprug »pokriju« košaricu, plate 650 kuna vrtić i 750 kuna boravak te 300 kuna aktivnosti, ostat će im svega 415 kuna. Imaju li stambeni kredit od »samo« 300 eura, imat će i, za početak, minus od čak 1.847 kuna, koji će se stalno povećavati.

______________________________________

MJESEČNI TROŠKOVI ČETVEROČLANE OBITELJI (KUĆNI BUDŽET 9. 294 kn)  
 

___________________________________________________

• 
  vjeverica_du   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 22:36

  evo specifikacija koliko je cijena vrtića u dubrovniku (sve transparentno imate web stranicu vrtića):

  Mjesečni dohodak po članu kućanstva Mjesečni udjel u cijeni programa
  do 1/3 prosječne isplaćene neto plaće u RH u prethodnoj godini
  (za razdoblje I.- XII.) 550,00 kn
  od 1/3 do 1/2 prosječne isplaćene neto plaće u RH u prethodnoj godini
  (za razdoblje I.- XII.) 600,00 kn
  više od 1/2 prosječne isplaćene neto plaće u RH u prethodnoj godini
  (za razdoblje I.- XII.) 650,00 kn

  znači moja neto plaća je 3.800,00kn muzeva je bila 4.300,00kn vrtic u dbk plaćamo 650 kn pa sam eto ostala u čudu kako to ispada po Novom listu da se u Dubrovniku plaća 600?

  Sad mene interesira jesmo li mi svi u ostatku Hrvatske debili koji plaćaju po meni realnu cijenu vrtića a oni u Zagrebu plaćaju smiješnu cifru? Naime, za 300kn koliko mjesečno plaćaju mislim da se jedva može pokriti plaća odgajateljice ali oni su se lijepo pobunili pa im nije bilo povećanja. Osobno, u Dubrovniku nitko riječ nije javno rekao svi su međusobno komentirali povećanje. E pa onda nemamo se sad pravo bunit, samo eto ja osobno skidam kapu Zagrepčanima :)
  
  E sad, vrtić u Dubrovniku: otvorili su "novi" vrtić koji je trebao biti privremeno smješten u prostorima Opće bolnice. Mislim da to nije privremeno nego stalno rješenje, ipak ne znam tko je uređivao taj vrtić budući da :pazite ovo: vrata vrtića su KLIZNA. Znači ukoliko dijete otvori vrata koja imaju "običnu kvaku" ili pak neki zaboravni roditelj koji užurbano odvodi svoje dijete iz vrtića ostavi ta vrata otvorena slijedeća su klizna vrata te neometani put na cestu...drugo djecji wc-i imaju bravu s unutrasnje strane tako da ukoliko se dijete malo zaigra s bravom i zatvori nema drugog rješenja nego da majstor sruši vrata.
  A što se novo uređenog vrtića Palčica tiče: prostorije koje su služile kao dvorana djeci su sada samo pregrađene i pretvorene u jasličke grupe :) domišljato i super ekonomično rješenje :)
  mislim zašto bi se odvajalo za djecu i sagradio novi vrtić kad eto možemo strpat djecu u dvoranu ili pak u prostorije Opće bolnice Dubrovnik :)

  Ja osobno imam jedno dijete i nemam financijske mogućnosti za drugo. Ne trazim od države milostinju, djetetu želim pružiti neku sredinu :) ne smatram da mi država treba odgajati i podizati dijete ali na svim koracima za podizanje nataliteta ova država pada.

  Ovaj pdv od 25% smatram da će nam svima podignuti moral i da uskoro naša lijepa Hrvatska neće imat problema sa smećem budući da osim štruce kruha i krumpira nećemo imat što jest. Naravno, poreze, struju i njihove naknade za poticanje razvoja odnosno čitaj: plaćanje beskorisne radne snage koja je ultra bahata prema Vama : e za to ćemo zadnju lipu odvojit....mislim ne daj Bože da se njima u privatnoj službi smanje plaće kao što je to moj muž u privatnika šutke otrpio :) Neka političara i javne službe, mi ostali kmeti budimo pokorni i čekajmo kruha i igara :)

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  eric75   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 16:59

  @miran...ima u okolici Rijeke vrtići i za do 2000 kuna. mesečno. Ovisi koja općina.Tako da ovo Rijeka , je potpuno irelevantno jer samo par km van grada troškovi su i 150% veći.

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  miran   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 14:51

  Zanima me kako je novinarka došla do informacija o cijenama produženog boravka, vrtića i slobodnih aktivnosti u Rijeci??? Cijena vrtića koju ja trenutno plaćam je 720 kn-Vežica, produženi boravak je 680 kn samo za hranu plus 180 ili 320 kuna (ovisno o prihodu) za učiteljicu - OŠ Vežica. Dvije slobodne aktivnosti su minamalno 400 kn jer neznam niti jednu koja je jeftinija od 200 kn!!!

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  Ana700   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 13:48

  Volio bih da se ukljuci u raspravu moj prijatelj BATMAN ,koji me je uvijeravao da su sve cijene vise u Italiji ,nego u RH !

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  Riječanin   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 13:03

  Jadno je da je u siromašnijim gradovima skuplja košarica nego u bogatijim gradovima. Ovo za Italiju ne treba ni komentirati, to se zna već odavno i definitivno se isplati ići u Trst po špežu i ići će se još i više, nažalost. VGeliki je PDV, mala je konkurencija (bez obzira tko misli da je), Hrvatska malo proizvodi itd, zato je cijena velika hrane i ostalih kućnih potrepština. Gledam kad dođem u Munchen...pa meni je to raj za oči i đep, cijene su tako male da misliš da ti trebaju 5 kolica, a ne jedna. Npr. pašta razna od 0,30 eura do 1 euro, voćni jogurti (bar 20 raznih proizvođača) od 0,20 eura do 0,50 i da dalje ne nabrajam.....

  • Odgovori 1
  • Preporuči 1
  • Prijavi

  • 
    jozef   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 13:32

    Najveći problem su velika davanja kod nas, marže su približno iste i tu i u Trstu ali u Trstu nema prelevmana a IVA na hranu je manja. Dakle 90% razlike u cijeni između Trsta i Rijeke ubere država, a domaćim proizvođačima omogući da također drže visoku cijenu.

    • Preporuči  
    • Prijavi
• 
  Patriot   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 10:57

  Neki sam dan napunio prva kolica u Italiji. I to ću sad utzeti za praksu. Što iz ekonomske računice, ali više iz principa. Ove su cijene bezobrazne. A što bi bilo da npr. Todooriću država tako puno nepomaže, kolike bi onda bile cijene? I kakve su plaće u Konzumu?

  Naravno, i okrenuti se polako i svojoj poljoprivrednoj proizvodnji, iako to baš i nije lako ...

  • Odgovori 3
  • Preporuči  
  • Prijavi

  • 
    Patriot   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 18:34

    hebe mi se za Todorića, on će prsnuti čim bude prisiljen poslovati po ekonomskim uvjetima. I nikad mi nije davao odgodu, nit' sam je tražio, plaćao sam mu u kešu, na kasi ... Bojim se da više baš i neću, osim nečeg hitnog ...

    • Preporuči  
    • Prijavi
  • 
    štoljpi   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 12:25

    Probaj napisat i ti nešto protiv Todorića, da vidiš za koliko minuta nestaje članak iz favorita haha, jednostavno on je jedan od glavnih oglašivača, zamjeri mu se pa će te pomaknut na odgodu plaćanja sa 6 na 18 mjeseci..

    • Preporuči  
    • Prijavi
  • 
    štoljpi   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 11:53

    Zašto bi država tom pacovu pomagala? Dok masu privatnika zatvaraju obrte država nek njemu pomaže? Lako je gomilati svoje bogatstvo na plećima naivnog puka i glumiti lidera. Taj Agrokor je institucija za uhljebljivanje podobnih guzonja u menađment zato i je takva trulež. Pod krinkom patriotizma takvi pacovi kradu žito iz Đakovčanke i sl...
    FUJ¨!

    • Preporuči  
    • Prijavi
• 
  Andromeda   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 10:18

  Tri su razloga zašto je gotovo sve u Hrvatskoj skupo:
  1. država uzima mnogo jer ima premalo onih od kojih može uzeti, ima previše zaposlenih u državnom sektoru i previše penzionera u odnosu na sve zaposlene
  2. trgovačke marže su velike jer je potrošača malo i imaju slabu kupovnu moć
  3. proizvodne cijene su visoke jer su proizvodne količine male

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  daj-babi-kunu   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 8:55

  Zasto su Hrvatski proizvodi jos skuplji????
  U Hrvatskoj Konzum diktira cijene a Konzum je zaduzen do grla jer su se tvornice kupovale na kredit...
  Lidel je spustio cijene malo ispod prosjeka a Lidel vani i u Hrvatskoj ne mozes usporedivati po cijenama....

  Trebalo bi vidjeti financijski balance sheet Konzuma i koliko otplata kredita utjece na cijenu proizvoda....
  Konzum bi trebao emitirati emisiju dionica na Zagrebackoj Burzi i otplatiti kredite koji su po meni zabetonirali cijene.....

  Ali familija Todoric nece na ovo pristati skroz dok ovako ide... uz blagoslov drzave koja isto tako ubire masnu proviziju.....

  Ako se drzava odrekne toga tko ce placati silne branitelje , penzionere i i ogroman drzavni aparat.....

  Teska dilema....

  • Odgovori 1
  • Preporuči 1
  • Prijavi

  • 
    štoljpi   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 11:41

    Ljudi nisu ni svjesni što je "Agrokor", važnije im je pratiti neku sitnu ribu Keruma i njegove bedastoće dok ovaj doslovno za jaja drži čitavu Vladu i državu...dok se ovdje raspravlja o cijeni sira on kao u Monopoliju dobiva tvrtke kao VUPIK i nakon preuzimanja država otpiše VUPIKu 258 milijuna duga. Hej, četvrt milijarde je država poklonila Vupiku nakon što ga je preuzeo Agrokor. Kako i zašto? I onda Todorić ispada spasitelj Vupika, kupujmo hrvatsko...Od tog HRVATSVA nema ni naljepnice na njegivim proizvodima čini mi se.
    Šukerov zamjenik iz Ministarstva financija prešao u Agrokor, Kuštrak isto mislim, ona iz sindikata trgovine, fore s Rohatinskim...(P.S.čitaj: oduvijek su i radili za Agrokor).
    On je obična proračunska pijavica prepuna diletantskih i niš koristi uhljebljenih menađera na top plaćama dok mu radnici rade za crkavicu, nebi se čudio da mu omjer menađera i voditelja spram radnika iznosi 2:1.
    S obzirom na poslovno ponasanje Agrokora, hrvatskom gospodarstvu bilo puno bolje bez njega. Takva nakaza se po potrebi igra divljeg zapada i socijalizma, od njegovog kapitalizma imam samo K+
    Mi kao miševi neka se brinemo o cijeni sira...
    Da je ova država sa svojim institucijama normalna sramota zvana Agrokor nebi ni postojala. Bitno da je on lider u regiji, helou??? možda po ucijenama i obmanjivanju.

    • Preporuči  
    • Prijavi
• 
  jozef   Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 8:23

  @eric75 evo konkretnog primjera. Sir edamer ima nabavnu cijenu u Italiji 3,5 eur. Kada se uveze treba platiti prelevman od 1,1 eur na 1kg, taj iznos plus iznos transporta i analize se dodaje na nabavnu cijenu pa to iznosi minimalno 4,9 eur. Onda na to ide marža koja je u hrvatskim veleprodajnim lancima prosječno 20 % to ti je 0,98 eur, taj iznos dodamo na 4,9 eu i dobijemo 5,88 pa onda stavimo PDV 23% što iznosi 1,35 eur i dobijemo maloprodajnu cijenu 7,23 eur. Izračun je napravljen iz glave i informativan je ali rezime je da je država ubrala 2,45 a trgovac 0,98 eur.

  • Odgovori
  • Preporuči 1
  • Prijavi
• 
  Fiume_   Objavljeno: 30. siječnja 2012. u 23:08

  Evo, ovaj tjedan viđa me Slovenija. :))

  Nego, u BiH se počelo govoriti da im uvozimo mlijeko od bolesnih krava, političari je li to točno?

  • Odgovori
  • Preporuči  
  • Prijavi
• 
  eric75   Objavljeno: 30. siječnja 2012. u 22:55

  Problem su marže i pohlepa trgovaca koji nakon što stave sebi nebeske marže , onda kao velikodušno režu cjene 20,30,50,70%!!!!!! I kad odrežu na takozvanim sniženjima i po 50% još uvijek zarade masno. Tko ih ne zna , skupo bi ih platio. I sada PDV ide 2% gore ,a on digne cjenu 10%...kako? S druge strane i Vlada je sama po sebi bjeda jer da su imalo ljudi najavili bi ljudima 4 godine pakla , a ne nekakve oporavke.E ali tko bi onda sjedio u foteljama. Rekao je Grubišić " srezali ste mirovine, a sada srežite primanja".

  • Odgovori 1
  • Preporuči  
  • Prijavi

  • 
    jozef   Objavljeno: 30. siječnja 2012. u 23:21

    @ eric75 nisu problem marže trgovci su i vani i tu. Spar u HR je isti onaj Spar koji je i u Italiji ima istu maržu a nerijetko u HR i manju zbog prilagodbe tržištu Davanja u HR su enormno veća, prvo prelevman pa onda na sve PDV koji je za hranu puno veći. Lako je provjeriti strukturu cijene, to bi gospođa Mrvoš bez problema mogla u jednom od slijedećih tekstova. Naravno Vaš način razmišljanja pogoduje političarima a znog takve neiformiranosti i imamo najveća ponoviti ću najveća davanja u bližem okruženju.

    • Preporuči  
    • Prijavi
• 
  jozef   Objavljeno: 30. siječnja 2012. u 22:42

  Još nešto. Artikli iz tablice koji se prodaju kod nas i oni u Italiji u većini slučajeva nisu iste kvalitete nego su oni iz Italije kvalitetniji tako da je realna razlika u cijeni još i veća.

  • Odgovori
  • Preporuči 1
  • Prijavi
• 
  jozef   Objavljeno: 30. siječnja 2012. u 22:35

  Poštovana gospođo Mrvoš vaš tekst je dobar ali nije nije napisano ono što je najbitnije u ovoj temi a to je zašto je sve u Italiji enormno jeftinije. Obavezno bi trebalo naraviti analizu cijena da se točno vidi da na većinu artikala država naplaćuje davnja kao što su carine prelevmani ili posebni porezi pa tek onda PDV na sve. Dakle priča o podizanju PDV-a sa 23 na 25 je sipanje pjeska u oči običnim ljudima jer daleko najveći dio ove razlike ubere država ali o tome nitko ni ne govori. Sjetite se reklame za ulazak u EU o carini na automobile gdje nam se objašnjava kako je neće biti, pa nije bilo niti do sada nego su bile trošarine koje se neće ukinuti ni nakon ulaska u EU. Stvar je samo u tome kako se namet zove, carina nije ali posebni porez je dozvoljen u EU. Čista demagogija političkih elita.

  • Odgovori
  • Preporuči 3
  • Prijavi
• 
  Slider   Objavljeno: 30. siječnja 2012. u 21:59

  I sada se isplati skočit do trsta ili slovenije, stvarno imamo sreće da živimo blizu granice.

  • Odgovori
  • Preporuči 1
  • Prijavi

• • ČITATE
  • KOMENTIRATE
  • SVIĐA VAM SE

  • 24 sata
  • 7 dana

  • u tiskanom Banke krenule u rasprodaju stanova
  • foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
  • Svećenik koji je ubio lokalnog političara u istražnom zatvoru
  • Maturanti zgroženi državnom maturom: pitanja puna "podvala"
  • Protugradnom raketom zapalili krov Lidla
  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom

  • u tiskanom Banke krenule u rasprodaju stanova
  • foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
  • Svećenik koji je ubio lokalnog političara u istražnom zatvoru
  • Maturanti zgroženi državnom maturom: pitanja puna "podvala"
  • Protugradnom raketom zapalili krov Lidla
  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom

  • 24 sata
  • 7 dana

  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
  • Karamarko je poricanje problema
  • "Špijunčina" i 20 hajduka
  • Iz riječke luke 60 kontejnerskih vlakova svakog tjedna; Do 2014. ICTSI ulaže 244 milijuna kuna
  • Miklenić: Odustajanje od Pelješkog mosta i Bleiburga produbilo podjele u Hrvatskoj
  • foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača

  • Tomislav Karamarko četvrti predsjednik HDZ-a: Bili smo kao bljutava sol, moramo se promjeniti
  • ekskluzivno Vlada i izvođači radova raskidaju ugovor o gradnji Pelješkog mosta, Hrvatskoj prijeti međunarodni skandal!
  • foto Euforija za Kujundžićevu priču o Udbi, Mesiću i Sanaderu; Mlak prijem Miloševića i Milinovića
  • Karamarko je poricanje problema
  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
  • Svoj sluga pokorni Radimir Čačić

  • 24 sata
  • 7 dana

  • kolumna O jagodama bez krvi
  • Otkad je Hrvatska u dužničkom ropstvu
  • kolumna Tom-Tom Club
  • foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
  • foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
  • foto U prometnim nesrećama kod Novog Vinodolskog i Tinjana poginuli motociklisti

  • Intervju Staša Zurovac: Mani Gotovac je umjetnica, Nada Matošević loš birokrat
  • Slogan "Što čitaš?" ukraden istoimenoj izdavačkoj kući
  • Vic godine: Poduzetnici kao žrtve
  • Tko su glavni "igrači" u skupini uhićenih lihvara?
  • Intervju Šeparović & Dragičević: U Hrvatskoj devastirano sve, a najviše ljudi
  • Karamarko je poricanje problema
• Pročitaj sve vijesti

• Informator

  Pokaži sve
• • 24 Čet
  • 25 Pet
  • 26 Sub
  • 27 Ned
  • 28 Pon
  • 29 Uto
  • 30 Sri
  • Ostalo Hrvatski festival knjiga
  • Izložba Putovanje riječkom industrijskom baštinom
  • Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Kazalište Dabogda te majka rodila
  • Sva događanja u četvrtak
  • Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u petak
  • Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u subotu
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u nedjelju
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u ponedjeljak
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u utorak
  • Kino Dani hrvatskih doksa
  • Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
  • Sva događanja u srijedu
• Što? Gdje?