Energetska tranzicija strateški je izazov koji utječe na kvalitetu života i sigurnost opskrbe energijom, zato je moramo promatrati kao veliku razvojnu priliku. Raspolažemo značajnim potencijalima i vrijednim resursima koje trebamo mudro i odgovorno koristiti. Uspješna energetska tranzicija zahtijeva mnogo ulaganja i poticanje inovacija, a jednako je važno da bude pravedna i da pridonosi kvaliteti života, rekao je Maksimilijan Šimrak, saborski zastupnik na otvorenju sajma zelene energije Green Energy Fair u Areni Zagreb koji se održavao od 28. do 29. listopada. Sajam je okupio brojne predstavnike državne i lokalne vlasti, gospodarstvenike, stručnjake i tvrtke iz područja energetike, obnovljivih izvora energije i e-mobilnosti. Na dvodnevnom sajmu su održane konferencije posvećene energetskoj sigurnosti, zelenoj tranziciji i održivoj mobilnosti, a izlagači odnosno tvrtke su posjetiteljima predstavili svoja rješenja, proizvode i tehnologije.

Ulaganja u sigurnost

Domagoj Badanjak iz tvrtke AleDo TECH je istaknuo je da je sajam postao mjesto susreta struke i gospodarstva.

– Ovim smo sajmom uspjeli stvoriti središte okupljanja i povezivanja u području energetike, obnovljivih izvora energije i e-mobilnosti. Često čujemo da energetska tranzicija kasni, no važno je istaknuti da upravo ovakvim inicijativama pridonosimo njezinu napretku, rekao je Badanjak.

Željko Krevzelj

Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, naglasio je da je energetika jedno od ključnih ekonomskih pitanja. Siguran i otporan energetski sustav, rekao je, preduvjet je stabilnosti.

– Opskrbu energijom ne smijemo uzimati zdravo za gotovo i danas više nego ikad moramo voditi računa o energetskoj politici. Svaka država mora njegovati svoje obnovljive izvore energije. Zajednički europski ciljevi mogu biti jasni, ali zemljama članicama treba dopustiti da do tih ciljeva dođu na svoj način, poručio je Krevzelj.

Dodao je da Hrvatska puno ulaže u energetiku i obnovljive izvore te da se očekuju još bolji rezultati.

– To su ulaganja u sigurnost naših građana i dugoročnu energetsku budućnost Hrvatske. Europi treba sve više električne energije, a Hrvatska nastavlja ulagati u nove tehnologije,osobito u geotermalnu energiju, koja još uvijek nije toliko popularna, ali je jako važna. Hrvatska mora koristiti vlastite energetske potencijale. Vjerujem da će ovaj sajam pridonijeti novim idejama, suradnjama i održivoj energetskoj budućnosti, rekao je.

Konkretni projekti

Tomislav Mihotić, državni tajnik za cestovni promet opisao je sajam kao važan susret gospodarstva, energetike i prometa. Za njega je to i prilika da se zelena tranzicija iz teorije pretoči u konkretne projekte.

– Energetska sigurnost i dostupnost energije neraskidivo su povezane. Hrvatska u tome ima velik potencijal zahvaljujući našem znanju, industriji i prirodnim dobrima, istaknuo je Mihotić.

Tomislav Mihotić

Kao primjer značajnog iskoraka naveo je javni prijevoz: nove tramvaje u Zagrebu i Osijeku, nove autobuse te modernizaciju Hrvatskih željeznica i željezničke infrastrukture.

– To su ulaganja u ekološki prihvatljiv i siguran javni prijevoz. Imamo puno planova za ulaganja koja znače kvalitetniju uslugu za putnike i bolju energetsku učinkovitost. Zelena tranzicija podrazumijeva ulaganja u infrastrukturu i domaće znanje, a na kraju i kvalitetniju uslugu za građane, rekao je.

Matej Mišić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba istaknuo je da se svijet ubrzano mijenja. Energetika je, uz umjetnu inteligenciju, postala jedno od najvažnijih pitanja našeg vremena.

– Danas moramo govoriti o cijelom sustavu i njegovu funkcioniranju, jer nije dovoljno samo proizvoditi energiju, a ne usmjeravati je tamo gdje je potrebna. Zato gradovi poput Zagreba imaju veliku odgovornost, što Zagreb pokazuje ulaganjima u električnu energiju i električna vozila. Zagreb ima odgovornost, ali i priliku. Želimo biti mjesto na kojem se nove tehnologije predstavljaju i primjenjuju, poručio je Mišić.

Pragmatizam

Prvi panel »Energetika u očima veleposlanika« otvorio je španjolski veleposlanik José Ramón García Hernández porukom koja je obilježila dan: »Energetska tranzicija mora se temeljiti na pragmatizmu, a ne na ideologiji. Potrebna su nam realistična rješenja koja donose rezultate.«

Panel »Energetika u očima veleposlanika«

Britanski veleposlanik Javed Patel upozorio je na lekciju koju je Ujedinjena Kraljevina skupo platila: »Elektroenergetska mreža može postati usko grlo ako postupak priključenja ne prati rast broja novih energetskih projekata.«

Belgijski veleposlanik William De Baets predstavio je energetski otok Princess Elisabeth u Sjevernom moru i pokazao kako su porezni poticaji ubrzali prelazak na električna vozila.

– Ovo je vrijeme za velikodušnost i suradnju, a ne za sebičnost, poručio je.

Izlagači odnosno tvrtke posjetiteljima su predstavili svoja rješenja, proizvode i tehnologije

Azerbajdžanski veleposlanik Anar Imanov najavio je da se Kaspijska regija razvija u izvoznika čiste energije prema Europi, što otvara prilike i hrvatskim tvrtkama. Otpravnik poslova kineskog veleposlanstva Wang Peng kao područja suradnje izdvojio je skladištenje energije, vodik te nuklearnu i geotermalnu energiju. Panel je moderirao Jörg Ebel, predsjednik Njemačkog udruženja za solarnu energiju (BSW-Solar).

Ostvarivi rokovi

Održan je i CEO forum na kojem je predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak podsjetio da Hrvatska uvozi oko 30 posto električne energije, a potrebe će rasti. Projekt podatkovnog centra Pantheon nazvao je iznimno važnim jer bi gradnja novih dalekovoda i trafostanica otključala niz projekata obnovljivih izvora koji su trenutačno na čekanju. Ako svi sudionici ispune najavljeno, rokovi su ostvarivi u dvije godine. Naglasio je i da je rast cijena struje vezan uz plin i naftu, a ne uz energiju sunca i vjetra.

Predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay istaknula je da je Ina prošle godine u projekte energetske tranzicije uložila 50 milijuna eura te da nastavlja širiti solarne kapacitete i skladištenje.

Marijan Vuko, član Uprave CEMEX-a, otkrio je da tvrtka ima više od 17.000 solarnih panela i planira prvu fasadnu solarnu elektranu.

– Nekada smo sadili masline, a danas sadimo solare, istaknuo je Vuko.

Potpredsjednica HGK Marija Šćulac iznijela je podatak da je struja za poduzeća u šest godina poskupjela 120 posto. Pozvala je da se što prije, po uzoru na Sloveniju, provede program CIS, vrijedan oko 35 milijuna eura za Hrvatsku, uz naglasak da potpore moraju biti ciljane,transparentne i vremenski ograničene. Panel je moderirala Nela Vlahinić, predsjednica i osnivačica XEnergyja.