Hrvatska udruga poslodavaca ne osporava rast minimalne plaće, ali traži da on ovisi o kretanju inflacije i produktivnosti ekonomije. Istovremeno se zalaže za podizanje osobnog odbitka, kako bi se porezno rasteretila minimalna plaća koja bi izašla iz poreznih škara, ali bi i ostale plaće, pogotovo one niže, osjetile stanovito rasterećenje.

Proračunski uteg

Sada je minimalac bruto 1.050 eura, što je oko 800 eura neto. Osobni odbitak je 600 eura mjesečno. Cilj je HUP-ovog prijedloga da dio tereta podnese država, a ovdje je riječ o lokalnoj razini. HUP smatra da fiskalnog prostora za to ima.

Ministar financija Tomislav Ćorić, upitan o mogućem rastu osobnog odbitka, svojevremeno je kazao da treba pričekati gospodarske pokazatelje za treći kvartal. On je sad već i prošao, no Ćorić se još ne izjašnjava. Hrvatska mora sačuvati deficit opće države ispod 3 posto BDP-a. S obzirom na to da smo sada na rubu, a uz sve veće izazove za proračun, vjerojatno je i to razlog opreza.

Kako usporava potrošnja, usporava i BDP, ali i priljev poreznih prihoda. Istovremeno, pritisak na rast rashoda sve je veći, zbog financiranja obrane, socijalnih davanja, potom plaća i mirovina standardno, ali tu su sada i projicirani veći troškovi za kamate, što ni Hrvatska neće izbjeći. Prinos na obveznice već je porastao. Iduće veće zaduženje planirano je za prvi kvartal iduće godine, a s obzirom na to da tržišne kamate rastu, očekuje se da bi kamata mogla ići i preko 4 posto. Projekcije za 2027. su još trusne, pa osobni odbitak nije omiljena tema.

Harmonika-efekt

U tijeku su, međutim, pregovori o minimalnoj plaći. Što se tiče lokalne samouprave i njene fiskalne pozicije, moguće je da joj nije tako loše. Dižu se cijene komunalija, a s druge strane sve više jedinica i dodatno povećava lani uvedeni porez na nekretnine. Čak 41 lokalna jedinica u ovoj ga je godini povećala u odnosu na prošlu, a najave za iduću samo pristižu.

HUP predlaže minimalnu plaću usklađivati prema kretanju dodane vrijednosti u gospodarstvu, dakle prema unaprijed poznatoj formuli koja kombinira inflaciju i realno kretanje produktivnosti, umjesto da se, kako oni to vide, svake godine određuje ‘ad hoc’ pregovorima. No, dodali bismo, ako se »samo« diže minimalna plaća, dio plaća koje su iznad nje, to ne bi osjetile. Naime, prema podacima upravo HUP-a, 68 posto zaposlenih u Hrvatskoj obuhvaćeno je kolektivnim ugovorima s jasno definiranim platnim razredima, pa po tome rast minimalca automatski povećava i sve ostale plaće. To dovodi do takozvanog harmonika-efekta.

No, što je s ostalima? Ostaju izvan tih tokova. Osim ako visinom plaće uistinu ne »upadnu« u novi minimalac ili poslodavac sam ne osjeti da je pravedno da i ostale plaće poveća. A to je ipak rjeđi slučaj. Ako se pak digne taj »donji prag«, a bez spomenutog efekta harmonike, niži se dohoci izjednačavaju, »stapaju«.

Posljedica tih anomalija je da u privatnom sektoru sada ponegdje imamo visokoobrazovane radnike koji su se plaćama našli na razini niskokvalificiranih u javnom, ali sve češće i niže. Gubi se time poticaj za obrazovanje jer ga ne prati sukladno napredovanje i rast plaće. Rastom pak osobnog odbitka nešto bi ipak dobili svi, pogotovo niže i srednje plaće.

Porezno rasterećenje

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, kaže da povećanje minimalca izravno povećava samo plaće ispod novog zakonskog minimuma, ali tvrdi da je njegov stvarni troškovni učinak znatno širi.

– Smanjuju se razlike prema radnicima u višim platnim razredima, pa poduzeća moraju korigirati i druge plaće kako bi očuvala postojeće odnose, motivaciju i nagrađivanje kvalificiranijih radnika. Upravo taj ‘harmonika-efekt’ znači da trošak povećanja minimalca nije ograničen samo na broj zaposlenih koji formalno primaju minimalnu plaću, tvrdi Stojić. Ponavlja da HUP smatra da snažan višegodišnji rast lokalnih poreznih prihoda otvara prostor za rasterećenje rada, uz istodobnu reformu financiranja i povećanje učinkovitosti lokalne države. HUP, kaže, ne osporava daljnji rast minimalne plaće, ali smatra da bi se on ubuduće trebao određivati prema unaprijed poznatoj formuli koja kombinira inflaciju i realno kretanje produktivnosti, odnosno sposobnost gospodarstva da stvara dodanu vrijednost. Istodobno, HUP traži snažnije porezno rasterećenje rada kroz povećanje osnovnog osobnog odbitka. Cilj je da radnik koji prima minimalnu plaću uopće ne plaća porez na dohodak. Ideja je da teret povećanja životnog standarda ne snose samo poslodavci kroz veći bruto trošak rada. Poslodavac bi svoj dio financirao kroz održivi rast bruto plaće, a država kroz manje porezno opterećenje. Fiskalni učinak većeg osobnog odbitka prvenstveno bi osjetili lokalni proračuni, no njihovi su prihodi od poreza na dohodak samo u 2025. porasli 14,5 posto, na oko 3,8 milijardi eura, dok su ukupni lokalni porezni prihodi u tri godine povećani 73,2, posto, ističe Stojić.