RIJEKA  Studija o uvođenju vinjeta na hrvatske autoceste za koju je Europska banka za obnovu i razvoj odobrila HAC ONC-u 500.000 eura kredita, mora biti izrađena u suradnji sa stručnim institucijama u što kraćem roku, te će na osnovi rezultata Studije uslijediti i odluka o vinjetama, ali i o načinu na koji će se servisirati dugovi državnih tvrtki koje upravljaju autocestama. Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture nema nekog konkretnijeg komentara ni odgovora na pitanje kakva će biti strategija upravljanja autocestama, ali se doznaje kako prve projekcije govore da bi prihod od vinjeta bio jednak ili neznatno manji u odnosu na sadašnji model naplate. Svakako je znakovito da je novi ministar Oleg Butković jučer sudjelovao na sastanku s predstavnicima mirovinskih fondova, te neslužbeno doznajemo kako je još otvorena opcija da u postupku restrukturiranja i moguće privatizacije HAC ONC-a značajno sudjeluju i hrvatski mirovinski fondovi. 

U ovom trenutku još uvijek nije sasvim odbačena niti mogućnost provođenja varijante monetizacije, koju je započela bivša Vlada, a temelji se na privatizaciji tvrtke Hrvatske autoceste Naplata i održavanje putem javnog upisa dionica (IPO). Međutim, nikakve konkretne odluke zasad nema.

Šestotinjak otkaza

Studija o vinjetama svakako će morati ponuditi konkretne odgovore na ključna pitanja i ponuditi konkretne simulacije cijena, te dati procjenu prihoda na godišnjoj razini koji bi morali biti barem na otprilike istom stupnju kao i danas. Riječ je o prihodu od dvije milijarde kuna godišnje od naplate autocesta, koliko je prošle godine iznosio utržak na dionicama u nadležnosti »Autoceste Rijeka – Zagreb« i Hrvatskih autocesta. Određene analize modela vinjeta radilo je i resorno ministarstvo u mandatu Siniše Hajdaša Dončića, te su rezultati bitno drugačiji od procjena novog ministra Olega Butkovića.  Jedna od stručnih analiza koja je u posjedu naše redakcije, tako pokazuje da bi na godišnjoj razini vinjete smanjile prihode od naplate cestarine za čak 827 milijuna kuna. Pritom je još poraznije da su projicirane cijene vinjeta u toj studiji prilično visoke. 

Direktiva EU-a

– U varijanti povrata HAC-u trošarine iz litre goriva tvrtka HŽ Infrastruktura bi izgubila prihod od oko 440 milijuna kuna godišnje, a ta su sredstva neophodna za investiranje u infrastrukturne željezničke projekte, među kojima je i riječka, odnosno nizinska pruga. To je nacionalna komponenta koja je uvjet za ishodovanje europskih nepovratnih sredstava. Ako se taj dio trošarine vrati HAC-u onda se moraju u proračunu pronaći sredstva za HŽ Infrastrukturu. Upravo zbog toga je i osmišljen model monetizacije javnog duga i to je moguće napraviti kroz model koncesije ili IPO-a. Osobno nemam ništa protiv privatizacije segmenta održavanja i naplate, ali tu treba svima biti jasno kako neće biti značajnijeg prihoda, jer nije riječ o ekskluzivnom pravu ubiranja cestarine. Govorimo o tome da bi privatna tvrtka preuzela poslove upravljanja, odnosno naplate i održavanja i tu treba biti pažljiv kako se ne bi dogodilo da privatnik smanjuje troškove nauštrb kvalitete održavanja autocesta. Svi su ti modeli poznati i analizirani, jednako kao i vinjete o kojima mislim sve najgore. Prije svega imamo direktivu Europske komisije o interoperabilnosti, koja govori o sustavima koji omogućavaju plaćanje autoceste po iskorištenom kilometru, a to vinjeta nije. Nadalje, imamo autoceste izgrađene predaleko od gradova, primjerice u Zadru ili Šibeniku, gdje će se i dalje koristiti magistrala. Ideja o naplati putem vinjeta za korištenje zagrebačke, riječke i drugih obilaznica je opasna, jer će one vozila otjerati na druge gradske ulice. Analize koje smo radili na kraju pokazuju da će s vinjetama i prihodi biti bitno manji nego danas. Vinjete su prošlost, a budućnost je beskontaktna naplata putem satelitske navigacije koja je u planovima EU-a, zaključuje Siniša Hajdaš Dončić.

Austrijski model

Ukoliko bi se vinjete uvele, sasvim je izvjesno da bi jedan od važnih partnera Vladi morali biti sindikati zbog rješavanja problema viška djelatnika u naplati. Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić kaže kako još uvijek o ovoj temi nije imao nikakve razgovore s ministrom Butkovićem ili predstavnicima nove vlasti. 

– Mislim da su ovo teme koje služe odvlačenju pažnje javnosti s puno ozbiljnijih problema u formiranju Vlade. Ne postoje nikakvi pokazatelji na temelju kojih se može donijeti neka odluka, niti o vinjetama, niti o privatizaciji. Bilo kakva monetizacija, odnosno privatizacija, neće proći, mi smo skupili potpise i imamo argumente za to. Smatram da Austrija ima najbolji model upravljanja i održavanja autocestama. Austrijska državna tvrtka upravlja na 2.183 kilometra autocesta i podijeljeni su u devet županije, gdje sve ostale prometnice održavaju tvrtke u vlasništvu lokalne samouprave. Osobno sam apsolutno protiv privatizacije, ali ako do toga dođe, tražit ćemo primjenu ESOP programa i vlasništvo radnicima, jer se pokazalo da najbolje posluju tvrtke gdje su radnici većinski ili djelomični vlasnici. Svakako očekujemo dijalog s ministrom čim se dobiju podaci na temelju kojih možemo razgovarati – zaključuje Stanić.