Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Kako su hrvatski građani ostajali bez nekretnina u poslovanju s RBA

Sumnjivo bankarenje: Ovršene kuće kupovali direktori banaka koje su i pokrenule ovrhe?!

Ilustracija
Ilustracija
Autor:
Objavljeno: 26. srpanj 2013. u 18:58 2013-07-26T18:58:04+02:00

Kao kupci nekretnina koje su se na licitacijama prodavale jer njihovi vlasnici nisu mogli podmirivati kreditne obveze pojavljivale su se tvrtke registrirane u Hrvatskoj, a čiji su osnivači iste austrijske Raiffeisen banke ili osobe koje su posredovale u plasiranju njihovih kredita 

Desetak godina više je austrijskih banaka iz Raiffeisen grupe u Hrvatsku, uglavnom insolventnim građanima koji se u bankama u svojoj državi više nisu mogli zaduživati, podijelila tisuće hipotekarnih kredita. S obzirom na to da nakon određenog vremena kredite sasvim očekivano nisu mogli vraćati, a to proizlazi iz činjenice da u Hrvatskoj nisu mogli pronaći banke koje bi podržale njihove najčešće nerealne planove ulaganja, hrvatski građani počeli su u ovršnim postupcima gubiti vrijedne nekretnine. Iako su krediti u Hrvatsku doneseni u kešu koji se nigdje nije prijavljivao ni evidentirao, iako su kreditne rate plaćane u gotovini, a potvrde izdavane i na ugostiteljskim računima, iako su provizije isplaćivane na crno čime se izbjegavalo plaćanje poreza, a cijeli se postupak oko odobravanja kredita i njegovog plaćanja činio krajnje netransparentnim i sumnjivim, ništa od toga donedavno nije dovodilo u pitanje ponašanje i poslovanje tih banaka u Hrvatskoj. Onaj tko im je prestao plaćati kreditne obveze, u ovršnim postupcima pred hrvatskim sudovima ostajao bi bez nekretnina. Mogući spas u posljednji trenutak za mnoge hrvatske građane čija je imovina trenutačno ili će tek biti na bubnju, tumačenje je riječkog odvjetnika Miroslava Vitaljića koji tvrdi, temeljem potvrde Hrvatske narodne banke, kako nijedna od tih banaka nije imala odobrenje za rad u RH. Ako je tako, kaže Vitaljić, onda ugovore o kreditima treba proglasiti ništetnim. Tako posloženom pričom dug hrvatskih građana prema bankama i dalje ostaje, ali je situacija ipak takva da im omogućava veće šanse da zadrže svoje nekretnine. 
  

Upali usred noći

Svoje negativno iskustvo s jednoj od austrijskih banaka, u ovom slučaju radi se o Raiffeisenbank Unterpremstatten, ispričao nam je očajni Stipe Radoslović iz Paga koji je apartmansku kuću, u kojoj je s obitelji i živio, zasad izgubio, ali je tužbom kojom traži proglašenje Ugovora o kreditu ništetnim želi povratiti. 

Opatijski slučaj

Konkretan dokaz kako austrijske banke preko svojih hrvatskih tvrtki na sudskim dražbama otkupljuju ili pokušavaju otkupiti nekretnine koje su stavljene pod hipoteku kad su se odobravali krediti, situacija je s jednom opatijskom tvrtkom. Na glavnoj raspravi koja se u svibnju ove godine održala na Općinskom sudu u Opatiji, hrvatska tvrtka u vlasništvu Raiffeisenlandesbank Karnten jedina je pokazala interes za kupnju objekta pod hipotekom, procijenjenog na 19,7 milijuna kuna, premda je kredit koji je ta banka odobrila dužniku iznosio 12 milijuna kuna. Uglavnom, na toj, prvoj javnoj dražbi, nekretnina se nije uspjela prodati za 2/3 cijene koja je iznosila 13 milijuna kuna. Izjavu o tome da zasad nisu zainteresirani za njenu kupnju dali su i zakonski zastupnici hrvatske tvrtke u vlasništvu banke. No kad se na sljedećoj dražbi cijena ove nekretnine spusti, u ovom slučaju, na 9,8 milijuna, može se očekivati da će je tvrtka u vlasništvu banke kupiti za taj iznos. 

   – Zar da mi kuću uzmu oni koji mi nisu ni smjeli dati novac? Pa ja to nisam znao! Oni su me prevarili! I sada bih ja trebao sve izgubiti, a oni bi sve trebali dobiti. To je nepošteno. Nek' mi vrate kuću, a ja ću njima ostatak novca koji su mi dali, kaže Stipe Radoslović koji tvrdi da je predzadnjeg dana lipnja ove godine u jednom lokalu u Zadru platio 1.500 eura slovenskoj državljanki Ivanki Krajnc koja je, inače, posrednik za dobivanje kredita u austrijskim Raiffeisen bankama. 

   – Rekla mi je da sam tim plaćanjem – a što je kao dogovoreno s Raiffeisenbank Unterpremstatten, koja me kreditirala te poslije preuzela moju kuću – ostvario pravo da privremeno živim u dijelu svoje bivše kuće. No ni to što sam platio Ivanki Krajnc nije bilo dovoljno da u potpunosti onemogućim deložaciju. Prije dva tjedna, iznenadno i bez najave, i meni nejasno zašto je do toga došlo kad smo par dana prije platili 1.500 eura, usred noći banka me preko zaštitarske službe htjela izbaciti iz kuće. Bilo je užasno. U zadnji čas, kad je došla policija, a moji prijatelji branitelji bili su spremni reagirati, sve se ipak nekako primirilo. Ali ne znam dokad. Supruga i ja ovako više ne možemo. Jedno vrijeme, kad smo prvi puta deložirani, živjeli smo u Zagorju, u osobnom vozilu. To je bilo strašno. Ne možemo to ponavljati. Sada očekujemo da nas Ivanka Krajnc opet nazove i u ime banke zatraži novih 1.500 eura samo da privremeno ostanemo pod krovom. Mi taj novac nemamo. Nemamo više ništa. Prevareni smo i propadamo, kaže Stipe Radoslović iz Paga. 

  Tražili reprogram

A sve je počelo idilično. Obitelj Radoslović trebala je kredit za dogradnju apartmanskog objekta, a austrijska banka Raiffeisenbank Unterpremstatten iz istoimenog malog sela htjela je u Hrvatsku plasirati hipotekarni kredit. Ugovor o kreditu u iznosu od 125 tisuća eura na rok od 15 godina s godišnjom kamatom od 7,5 posto banka je 3. prosinca 2004. potpisala u Austriji. Stipe Radoslović ugovor je pak potpisao u Hrvatskoj, pritom je »na crno«, čim je dobio keš novac, morao platiti dvije provizije: jednu od 4.000 eura posredniku, a drugu od 3.750 eura jednom od direktora austrijske banke! Već 9. prosinca 2004., samo šest dana nakon sklapanja Ugovora o kreditu, potpisan je Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na kuću u Pagu s četiri apartmana i dvorištem ukupne površine od 486 četvornih metara. Obitelj Radoslović, čiji su članovi ubrzo ostali bez posla, a više se nigdje nije mogla kreditno zaduživati kako bi se iskoprcala iz sve većih problema, počela je kasniti s plaćanjima. Tražili su reprogram kredita, no austrijska ih je banka odbila. Iako su od 2004. do 2007. platili 42.400 eura obveza, Raiffeisenbank Unterpremstatten je kao kreditor, u ovršnom postupku koji je pokrenut na Općinskom sudu u Pagu, izlicitirao i kupio njihovu kuću s četiri apartmana za samo 848.000 kuna! 

Odvjetnik Vitaljić: Oštećen i državni proračun

Prema mišljenju odvjetnika Miroslava Vitaljića, vrlo je vjerojatno kako je financijskim aktivnostima austrijskih banaka oštećen i državni proračun. On se, naime, poziva na članak 19. Zakona o deviznom poslovanju iz kojeg, u glavi »Kapitalni poslovi – izravna ulaganja nerezidenata i rezidenata«, proizlazi da je »prijenos u inozemstvo dobiti koju nerezident (u ovom slučaju Raiffeisen banke iz Austrije) ostvari izravnim ulaganjem slobodan pod uvjetom da je u RH podmiren porez na dobit na iznos koji se prenosi u inozemstvo«. S obzirom na to da su hrvatski građani uplate kreditnih rata po naputku banaka i posrednika najčešće obavljali krajnje netransparentno, konkretno se to radilo u kešu te da Hrvatska nad tim transakcijama nije imala gotovo nikakav oblik nadzora, nije isključeno da je zbog takvog načina rada, koji očito nije rezultat slučajnosti nego namjere, u Hrvatskoj utajena velika količina poreza na dobit. 

   Obitelj Radoslović se, međutim, ne predaje. Upravo je podnijela tužbu radi proglašenja ništetnosti Ugovora o kreditu. Traži da se utvrdi da je uknjižba prava vlasništva nad kućom pravno nevaljana. Shodno tome, obitelj Radoslović tužbom traži uspostavu prijašnjeg zemljišno-knjižnog stanja te brisanje Raiffeisenbank Unterpremstatten kao vlasnika njihove kuće. Riječki odvjetnik Miroslav Vitaljić, koji zastupa obitelj Radoslović, kaže da njegovi klijenti, što uopće ne dovodi u pitanje, banci kao kreditoru moraju vratiti preostali dio kredita. No, pojasnio je da te austrijske banke koje su u Hrvatskoj radile bez odobrenja HNB-a, što je uvjet za bilo kakvo bankarsko i financijsko poslovanje, ne mogu i ne smiju doći u situaciju da temeljem nelegalnog plasiranja novca u Hrvatsku sada uništavaju hrvatske građane oduzimajući im jedinu imovinu koji imaju. 
 

  Iako je obitelj Radoslović 12. lipnja ove godine podnijela tužbu za proglašenje ništetnim Ugovora o kreditu s Raiffeisenbank Unterpremstatten, iako je podnesen prijedlog za odgodu ovrhe, odnosno deložacije, iako je stavljena zabilježba spora, u njihovu kuću dolaze slovenski agenti za nekretnine i pokušavaju prodati njihove apartmane. 
 

  – Krajem lipnja slovenski agenti za nekretnine iz agencije Leandra u kuću su doveli potencijalne kupce iz Siska, a 10. srpnja kupce iz Požege. Rekao sam im – ne dolazite mi više na vrata, kaže Stipe Radoslović. 

  Ključna posrednica

Zanimljivo je da su se kao kupci nekretnina koje su se na licitacijama prodavale zbog nemogućnosti podmirenja kreditnih obveza hrvatskih građana koji su se zaduživali kod raznih Raiffeisen banaka u Austriji, pojavljivale tvrtke registrirane u Hrvatskoj čiji su osnivači ili neke od austrijskih Raiffeisen banaka koje su dale kredite koji su postali nenaplativi, ali je kao hipoteka ostala vrijedna nekretnina, ili osobe koje su sudjelovale u njegovom plasiranju. 

Tri razine Raiffeisen Group Austrija

Naš je list od centrale Raiffeisen banke u Austriji zatražio pojašnjenje oko pozicioniranosti desetak austrijskih banaka koje su u Hrvatsku plasirale velike iznose novca unutar cijele grupe. 

   Podsjetimo, banke koje su u Hrvatsku plasirale te kredite su: Raiffeisen st.Stefan Jagerberger, Raiffeisen karnten, Raiffeisen Riegersburg, Raiffeisen Nestelbach, Raiffeisen Halbenrain, Raiffeisen Gros st. Florian, Raiffeisen Hatzendorf, Raiffeisen Leibnitz, Raiffeisen Paldau... 

   Iz Austrije su poslali sljedeće objašnjenje: »Raiffeisen Group Austrija ima strukturu na tri razine. Ta struktura uključuje Raiffesin banke, Raiffeisen regionalne urede na razini provincija i Raiffeisen ZentralBank. Raifeisen banke, kao prva razina, su privatne zadružne banke i vlasnice su Raiffeisen regionalnih ureda, kao druge razine. One zajedno drže oko 89 posto dionica Raiffeeisen Zentralbank, kao treće razine. Raiffeisen Zentralbank, kao treća razina, glavni je, najvažniji dioničar Raiffeisen bank International, s oko 78,5 posto. Za zaključiti je da su Raiffeisen banke navedene u vašem mailu (to su upravo one koje su hrvatskim građanima plasirale kredite op.a.) krajnji vlasnici Raiffeisen ZentralBank i Raiffeisen bank International«.

   Tako su, naprimjer, osnivači čakovečke tvrtke Hipoteka, registrirane na Trgovačkom sudu u Varaždinu, direktor austrijske banke Raiffeisenbank St.Stefan – Jagerster August Walter. Od desetak takvih banaka koje su godinama uglavnom insolventnim hrvatskim građanima odobravale kredite, upravo je ta banka jedna od najspominjanijih. Osim Waltera, osnivač Hipoteke je i kontroverzna posrednica, 74-godišnja slovenska državljanka Ivanka Krajnc iz Ptuja, koja je razradila i pod sobom u Hrvatskoj držala mrežu brojnih posrednika isplaćivanih za njihove usluge pronalaska novih klijenata, naravno, u kešu. Pored bankara Augusta Waltera i Ivanke Krajnc, osnivači Hipoteke još su neke osobe, poput jedne pravnice, koje su u isto vrijeme bile uključene u postupke plasiranja kredita. Mora se priznati da je u najmanju ruku sumnjivo da se oko registracije tvrtki koje preuzimaju ili žele preuzimati nekretnine pod hipotekom austrijskih banaka pojavljuju u toj priči vodeći austrijski bankar, ključna posrednica i važna odvjetnica. No takvih je tvrtki za poslovanje nekretninama u Hrvatskoj, koliko je naš list uspio dosad istražiti, još nekoliko. Njihovi su osnivači ili austrijske Raiffeisen banke koje su odobravale kredite ili njihovi zaposlenici, najčešće visokopozicionirani djelatnici banke.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.