ZAGREB Smanjenje rashoda za tri do četiri milijarde kuna i povećanje prihoda za oko tri milijarde kuna, zadatak je Vlade u prvom ovogodišnjem rebalansu proračuna kako bi se postiglo smanjenje proračunskog minusa na oko 14 milijardi kuna, što je preporuka Europske komisije. Planirani je deficit za ovu godinu je veći od 17 milijarda kuna, no dugovi u zdravstvu koje pokriva država dižu ga i do 21 milijarde kuna, pa se u sljedećim tjednima Vlada mora domisliti kako tu ogromnu proračunsku rupu smanjiti od šest do sedam milijardi kuna. 

Već ranije iz Vlade su stizale poruke da je u igri sve osim smanjenja plaća i  radničkih mirovina, a Predsjedništvo SDP-a raspravljalo je o svim opcijama koje bi pomogle smanjenju rashoda i povećanju prihoda. Odluke nisu konačno donesene i svoje ideje SDP-ovci moraju još testirati s koalicijskim partnerima, ali kako doznajemo u igri su i novi porezi, čemu se najviše protivi HNS. Razmišlja se o mogućnosti da se proračunski prihodi povećaju uvođenjem poreza na  zaradu od kamata, što bi, ako bi se on naplaćivao po stopi od 20 posto prema nekim procjenama donijelo državi milijardu kuna godišnje. 

Uz  već najavljeno povlačenje dobiti iz javnih poduzeća, u vladajućoj stranci razgovarali su  i o tome da se ukinu ili barem postrože olakšice za reinvestiranu dobit. Tvrtke su tu olakšicu  koristile i za pokrivanje kredita i minusa a ne samo  za ono za što je namijenjena – investicije. Država je tako ubrala oko 1,4 milijarde kuna manje od poreza na dobit.

Ako situacija to bude zahtijevala  neće se prezati ni od toga da država posegne u drugi mirovinski stup, što je na određeni način naznačio i sam ministar financija Slavko Linić koji je kritizirao mirovinske fondove  zato što više ne ulažu u projekte koji bi trebali povećati investicije u Hrvatskoj. No, kako doznajemo država ne bi potpuno zaledila u nekoliko sljedećih godina uplate u drugi mirovinski stup nego bi smanjila  postotak doprinosa koji   se tamo uplaćuje. Tako bi se umjesto stope od pet posto u drugi mirovinski stup ubuduće uplaćivalo tri ili četiri posto doprinosa, dok bi ostatak odlazio u fond solidarnosti iz kojeg se isplaćuju sadašanje mirovine i koji iz doprinosa ubere tek polovicu potrebnih sredstva za isplatu penzija. Tako bi Hrvatska po uzoru na  još neke tranzicijske zemlje umjesto povećanja, smanjila uplate u  drugi mirovinski stup, a time i mirovine budućih umirovljenika.

Što se tiče rashoda tu je  manevarski prostor Vlade još manji, osobito ako se do kraja bude držala odluke da nema smanjenja mirovina i plaća. Doznajemo da je zasad u planu jedino smanjenje rashoda za zaposlene koje će biti posljedica promjeni Zakona o radu, a time i kolektivnih ugovora u javnom sektoru. Uz to i u ovoj će godini nastradati poljoprivreda, jer se razmišlja o smanjenju subvencija. Poljoprivrednici će u ovoj godini  prvi put dobiti sredstva iz europskog proračuna i to oko 700 milijuna kuna, a Vlada je prvotno odlučila da za taj iznos neće smanjivati i dio koji se isplaćuje iz proračuna. No, čini se da će i od te odluke morati odustati.