ZAGREB  Hrvatska je, u suradnji s još dvije jadranske zemlje članice Europske unije, Italijom i Slovenijom, uputila Europskoj komisiji zahtjev za izuzeće ribara od obveza propisanih novom ribarskom politikom EU-a kojom je, među ostalim, uvedena zabrana vraćanja neželjenog ulova natrag u more. 

Nova uredba, donesena krajem prošle godine, propisuje da ribari moraju cjelokupni ulov iskrcavati na obali, uključujući i nenamjerni ili neželjeni ulov, odnosno ribe koje su se uhvatile u mrežu, a nisu ciljane vrste ili su manje od minimalno propisanih veličina potrebnih za očuvanje ribljeg fonda. Nenamjerni ulov potom bi trebalo na neki način prikupiti i zbrinuti, primjerice, uskladištiti kako bi ga se kasnije preradilo u riblje brašno ili prevezlo do uzgajališta tuna za njihovu ishranu, ali se taj »slučajni« ulov ne smije koristiti za prehranu ljudi, pojasnili su nam u Ministarstvu poljoprivrede koje je uključeno u pregovore s Komisijom oko mogućeg izuzeća za hrvatske ribare. 

Dosadašnja uobičajena praksa na europskim morima bila je bacanje neželjenog ulova natrag u more, ali su europske institucije odlučile tome stati na kraj. Od 1. siječnja 2015. godine nova pravila, a time i obveza zbrinjavanja odbačenog ulova, trebala bi se na Jadranskom moru početi primjenjivati za sitnu plavu ribu. No, nova uredba omogućuje zemljama članicama da zatraže određeno izuzeće koje moraju dobro argumentirati. U uredbi se navodi da je izuzeće moguće dobiti, primjerice, u slučaju da je vrlo teško postići veću selektivnost određenog alata ili da bi se izbjegli »nesrazmjerni troškovi za rukovanje neželjenim ulovom«, za one ribolovne alate kod kojih neželjeni ulov ne prelazi određeni postotak, što znači da u mrežama ne završava previše riba »pogrešne« vrste ili veličine. 

Oba razloga, kako neslužbeno doznajemo, iskoristila je Hrvatska u pravdanju svog zahtjeva: plivarice, kojima se lovi sitna plava riba, selektivan su alat; na obali nema dovoljno objekata za skladištenje neželjenog ulova; velika je udaljenost od iskrcajnih mjesta do uzgajališta tuna – sve u svemu, uspostava novog sustava bila bi u ovom trenutku preskupa. Stoga se s pravom očekuje da će Komisija prihvatiti hrvatske argumente. 

U Ministarstvu poljoprivrede potvrđuju da se Hrvatska, u planu za sjeverni Jadran koji je pripremljen skupa sa Slovenijom i Italijom, »obvezuje da će ukupni godišnji ulov svih vrsta male plave ribe koje se smatraju odbačenim ulovom biti manji od pet posto«. 

»U tom slučaju ribari će biti obvezni odvojiti odbačeni ulov na brodu, u očevidnik zasebno zabilježiti procijenjenu količinu neželjenog ulova te ga vratiti u more«, pojasnili su nam u Ministarstvu poljoprivrede. Ako Komisija prihvati zahtjev za izuzetak od obveze iskrcavanja, za domaće ribare koji love sitnu plavu ribu situacija se ne bi trebala drastično promijeniti. Oni će tek u elektronskom očevidniku imati zasebnu aplikaciju kojom će bilježiti procjenjenu količinu neželjenog ulova koji će i dalje vraćati u more. Njihovi podaci će se obrađivati i analizirati kroz godinu dana, kako bi se potvrdilo da je udio »zalutale« ribe, barem kad je u pitanju lov na sitnu plavu ribu koja je prva na udaru novih europskih pravila, ukupno gledajući doista manji od pet posto.